Beroš: Ne treba se bojati za financiranje zdravstvenog sustava

Jačanje javnog zdravstva, preventive, rano otkrivanje bolesti, reorganizacija bolničke zaštite, ulaganje u ljudske resurse uz financijsku održivost i pacijenta u središtu glavni su ciljevi reforme zdravstva, izjavio je u srijedu u Saboru ministar zdravstva Vili Beroš.

Ciljevi reforme jasno su definirani, ustvrdio je Beroš predstavljajući paket zdravstvenih zakona ključnih za reformu zdravstva, izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pacijent će moći ocijeniti zadovoljstvo zdravstvenom uslugom

Naglašavajući kako se posebno stavlja fokus na pacijenta u svakoj situaciji, Beroš je istaknuo da je na tom tragu predložena obveza svakog zdravstvenog radnika da pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svojeg radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg radilišta.

Uvodi se i mogućnost da pacijent ocijeni zadovoljstvo zdravstvenom uslugom i aktivno sudjeluje u provedbi novih preventivnih zdravstvenih (sistematskih) pregleda.

Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava - u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija.

Sanitetski prijevoz izmiješta se u djelatnost Zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe kroz "brisanje" županijskih granica, uvode mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante.

Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta kroz posebne ordinacije. Uređuje se i rad turističkih ambulanti, naveo je Beroš.

Zakonskim izmjenama predviđen je također jedan dom zdravlja po županiji, uz mogućnost osnivanja podružnica domova zdravlja, kao i administrativno rasterećenje liječnika uz zapošljavanje administratora.

Prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu

Reorganizacija bolničkog sustava uključuje novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.

Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i Klinike, kao i dosad, ostaje u nadležnosti države. Glavna ideja novog modela upravljanja je - sinergija, a ne podjela, naglasio je Beroš.

Predlaže se reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ili pomoćnika ravnatelja, predstojnika klinike ili zavoda ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti.

Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu, rekao je ministar zdravstva.

Upravljanje ljudskim potencijalima uključuje osnaživanje mladih liječnika, omogućavanjem zdravstvenim radnicima u javnoj službi da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, najdulje do navršenih 68 godina života, umjesto dosadašnjih 65 godina, jednakim bodovanjem koeficijenata specijalista bez obzira na to jesu li na primarnoj ili na višim razinama zdravstvene zaštite.

Politiziranje zdravstva ne čini dobro ni pacijentima ni djelatnicima

Beroš je napomenuo da su izmjene zakona obveza u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u sklopu kojega nam stoji na raspolaganju 2,56 milijardi kuna nepovratnih sredstava.

Državni tajnik Tomislav Dulibić dodao je da se zakonskim izmjenama predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, te za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine usluge.

Politiziranje zdravstva ne čini dobro ni pacijentima ni djelatnicima zdravstvenog sustava, i nije dobar put. Odaberimo put zajedništva, političke zrelosti i hrabrosti koji je nužan za bolje sutra hrvatskog zdravstva, pozvao je Dulibić.

Oporba: Nema ni "r" od reforme zdravstva: HDZ: To je korak naprijed

I prije početka objedinjene rasprave o paketu zdravstvenih zakona ključnih za provedbu zdravstvene reforme oporbeni zastupnici u Hrvatskom saboru ustvrdili su da od reforme nema ni "r", nego se njome uvodi "puzajuća privatizacija", dok HDZ-ovci kažu da je to korak naprijed.

- Nakon dugog očekivanja dobijemo nešto što se teško može zvati reformom. To bi se moglo nazvati tresla se brda - rodilo se niš; rekla je Anka Mrak-Taritaš (Klub Centra i GLAS-a).

Kekin: Nema hvatanja u koštac s korijenskim problemima zdravstva

U objedinjenoj raspravi zastupnici će raspravljati o predloženim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Mrak-Taritaš smatra da se prijedlogom pokušalo zadovoljiti sve, a na kraju se neće zadovoljiti nikoga. Upozorila je da su sustavom zdravstva nezadovoljni pacijenti, liječnici, studenti, a rezultat je toga da zdravstveni djelatnici napuštaju sustav.

Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da će donošenje takvih zakona imati negativne implikacije na živote građana.

Izmjene zakona, kojima se "tepa" da su reforma, ni na koji način ne pokazuje se namjera hvatanja u koštac s korijenskim problemima zdravstvenog sustava - obespravljena i zapuštena primarna zdravstvena zaštita, nikakva prevencija, izrazita financijska neodrživost i loše upravljanje bolnicama, koje su mahom "u šapama HDZ-ovaca".

Kekin je ocijenila da će se time ubrzati privatizacija zdravstvenog sustava jer se proširuje i ubrzava proces odlijevanja novca poreznih obveznika u džepove privatnih poliklinika i pojedinaca.

Ocjenjujući kako u društvu "vlada mit" da zdravstvo treba biti besplatno, iako to nije, Stephen Nikola Bartulica (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je na monopolistički položaj HZZO-a koji neracionalno raspolaže s novcem poreznih obveznika.

Smatra da se specijalizacije mladih liječnika dobivaju putem unaprijed dogovorenih natječaja, zbog čega i najbolji studenti medicine odlaze u inozemstvo.

U replici je HDZ-ov Ivan Ćelić negirao da se namještaju natječaji za specijalizacije te ocijenio da se Bartulica zalaže za privatizaciju zdravstva.

Grbin: Puzajuća privatizacija zdravstva

I Peđa Grbin (Klub SDP-a) smatra da se događa "puzajuća privatizacija zdravstva", ali "ne s logikom, niti s glavom ili repom, nego s IT cvjećaricom ili obiteljskim fotografima koji od Ministarstva zdravstva po povlaštenim uvjetima dobivaju unosne poslove za koje nisu kvalificirani".

Upozorio je kako je u vrijeme mandata ministra Vilija Beroša smrtnost od pandemije COVID-a u Hrvatskoj bila među najvećima u EU-u, a po broju oboljelih od raka pluća Hrvastka je treća u EU-u.

Tijekom replika zaiskrilo je između Grbina i Ćelića koji je ustvrdio da je bivša SDP-ova vlada napravila problem s prekovremenim satima, a Klub SDP-a glasao je protiv reprezentativnosti liječnika.

- Vi ste pridonijeli da hrvatski liječnici odlaze iz Hrvatske, poručio je Ćelić pozvavši Grbina da prijavi sav kriminal.

Grbin mu je odgovorio da je HDZ, kada je došao na vlast, ukinuo programe "72 sata za rano otkrivanje raka" i "Program plus za smanjivanje lista čekanja".

Grba-Bujević: Izmjene dvaju zakona dovest će do pomaka naprijed

- Stavljena je šapa na cijeli zdravstveni sustav. Uhljebljuju se pojedinci povezani s HDZ-om, a bolesni čekaju na liječenje, kazao je.

Ističući kako je zdravstvena reforma nužna, Maja Grba-Bujević (Klub HDZ-a) rekla je da će izmjene dvaju zakona dovesti do pomaka naprijed.

Pozvala je zastupnike da podrže predložene izmjene kako bi pacijenti dospjeli u središte pozornosti.

Dario Hrebak (Klub zastupnika HSLS-a) smatra da u predloženim izmjenama ima mnogo kvalitetnih, ali i onih kojima nisu zadovoljni. Smatra da je sadašnji sustav "loš, trom, šupalj i neodrživ", pa je dobro što su zakonske promjene usmjerene na domove zdravlja.  

Beroš: Ne treba se bojati za financiranje zdravstvenog sustava

Ministar zdravstava Vili Beroš poručio je u srijedu saborskim zastupnicima da se ne trebaju bojati za financiranje zdravstvenog sustava, jer su osigurana sredstva veća nego što su bila, a u slučaju potrebe Ministarstvo financija obvezno je dotirati zdravstvo.

Sredstva iz proračuna za iduću godinu osigurana su u iznosu od 5,3 milijardi kuna, za razliku od ove godine kada su iznosila 2,6 milijardi kuna, a osim toga u zakonu piše da Ministarstvo financija prepoznaje obvezu dotacije ako postoji potreba. Prema tome, za financiranje zdravstvenog sustava doista se ne trebate bojati, odgovorio je Beroš na replike zastupnika.

U postpandemijskom razdoblju rashodi za zdravstveni sustav nisu toliko problematični kao prethodne dvije godine pa su i potrebe za sanacijskim sredstvima u ovoj godini smanjene, kaže ministar.

Najavio je da će u petak na sjednici Vlade biti donesena odluka o dodatnim sredstvima za sanaciju bolničkih zdravstvenih ustanova u vrijednosti 1, 07 milijardi kuna, kako bi se rokovi plaćanja za bolnički sustav držali ispod 120 dana.

Mjesečno se generira 30 milijuna eura minusa u sustavu, upozorio je Siniša Hajdaš Dončić (SDP), a njegova stranačka kolegica Andreja Marić ustvrdila da su prvenstveni problem nerealne cijene usluga i nedovoljni financijski limiti.

Njemačkoj je za novi model trebalo šest godina

Želimo prijeći s limitnog na model plaćanja po učinkovitosti i kvaliteti zdravstvene zaštite kako država ne bi iz godine u godinu morala transferima dotirati sredstva za sanacije. No to nije moguće napraviti potezom pera, Njemačkoj je za to trebalo šest godina, ističe Beroš.

Peđi Grbinu (SDP) na spomen dugih lista čekanja Beroš je odgovorio da će se novim pravilnikom utvrditi prihvatljivo vrijeme čekanja na preglede. Osim toga, u slučaju velikih lista za pojedine preglede ugovorit će se dodatne usluge kod privatnika besplatno za pacijente.

Pravilnikom će se odrediti i da predstojnik klinike koja ima liste čekanja neće moći dobiti dopusnicu za dopunski rad izvan radnog vremena, rekao je ministar.

Zastupnici vladajuće većine posebno su hvalili osiguravanje dostupnosti zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i otocima putem mobilnih timova i ljekarni, te jačanjem izvanbolničke specijalističko- konzilijarne zdravstvene zaštite u sklopu domova zdravlja.

Mobilni timovi i ljekarne u punoći će zaživjeti u drugoj polovini 2024., najavio je Beroš odgovarajući Dragani Jeckov (SDSS).

Na upit Anke Mrak-Taritaš (GLAS) o dostupnosti pobačaja Beroš je ponovio da sve bolnice moraju osigurati ženama pravo na obavljanje prekida trudnoće, a zadatak je ravnatelja odrediti kako.

Marić: Obiteljska medicina je devastirana; HDZ: Reformom će se urediti liste čekanja 

Saborska zastupnica SDP-a Andreja Marić u srijedu je, tijekom rasprave o paketu zdravstvenih zakona, upozorila da je obiteljska medicina devastirana, posebice kadrovski, a HDZ-ova Maja Grba Bujević ustvrdila da će se reformom zdravstva urediti liste čekanja na preglede.

- Obiteljska medicina je devastirana, nedostaje liječnika obiteljske medicine. Za pet godina 700 će ih otići u mirovinu, milijun ljudi će ostati bez liječnika obiteljske medicine, upozorila je Marić tijekom rasprave o paketu zdravstvenih zakona ključnih za provedbu zdravstvene reforme.

U objedinjenoj raspravi zastupnici će raspraviti predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Marić je upozorila da već imamo 104 ambulante bez liječnika, a predloženom zdravstvenom reformom neće se tako brzo popraviti položaj liječnika obiteljske medicine.

Božo Petrov (Klub Mosta) poručio je da svi građani svugdje u zemlji trebaju imati pravo na jednaku zdravstvenu skrb.

Pozvao je vladajuće da podrže njihov prijedlog da se za zdravstveni sustav povećaju izdvajanja iz državnog proračuna, trošarine za duhan vrate za zdravstveni prinos i zdravstvenu skrb, uvede realna cijena usluga u zdravstvenom sustavu, i poveća dostupnost primarne zdravstvene zaštite tako da se barem 400 novih liječnika uključi u nju.

Ocjenjujući kako reforma zdravstva nema alternative, Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) ocijenio je kako je u predloženim izmjenama premalo pokazatelja da će se postići bitan iskorak, osim dobre namjere.

Vrkljan: Enormne liste čekanja posljedica sukoba privatnog i javnog zdravstva 

Izrazivši nadu da će se do drugog čitanja napraviti iskoraci u rješavanju ključnih problema zdravstvenog sustava, ocijenio je da zakonski prijedlog nudi neke pozitivne pomake, ali nedostaje mu više odvažnosti u reformi sustava i osiguranju financijske održivosti.

Renata Sabljar Dračevac (Klub Socijaldemokrati) upitala je kako možemo pokrenuti reformu zdravstva bez da smo "podvukli crtu" i sanirali postojeće dugove, kako bi se krenulo s nove pozicije.

Velikim problemom smatra visoku cijenu rada jer dok god se to ne riješi neće se riješiti ni problemi općih bolnica.

Upozorivši kako nigdje u EU-u ne postoji pravo da se bude ravnatelj klinike, a istovremeno ima privatnu bolnicu ili polikliniku, Milan Vrkljan (Klub Za pravednu Hrvatsku) smatra da su enormne liste čekanja posljedica sukoba privatnog i javnog zdravstva.

Naglasio je da smo jedina zemlja EU-a koja ne prati ishode liječenja bolesti niti ishod učinka lijekova.

Maja Grba Bujević (Klub HDZ-a) odgovorila je da se u predloženim izmjenama rad javnog i privatnog sektora regulira tako da ravnatelj, zamjenik i predstojnici klinika, zavoda i službi ne mogu imati u vlasništvu privatnu zdravstvenu ustanovu dok obavljaju mandat.

Vezano uz liste čekanja, istaknula je da se zakonom uređuje način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite.