Oporba o ekstraporezu: Puno će kompanija biti nepravedno oporezovano

13.12.2022.

Zadnja izmjena 16:50

Autor: Hina/HRT

Sabor raspravlja o Zakonu o dodatnom porezu na dobit

Sabor raspravlja o Zakonu o dodatnom porezu na dobit

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

U Saboru je na dnevnom redu bila rasprava o prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit, poznatijem kao porez na ekstraprofit. Dok oporba tvrdi da će mnogo tvrtki biti nepravedno oporezovano, vladajući smatraju da je porez solidaran i jednokratan. Istodobno, uoči glasanja u petak o vojnoj pomoći Ukrajini, za što je potrebna dvotrećinska većina glasova, vladajući su dobili saveznika u oporbenom IDS-u.

Kod poduzeća koja su, unatoč kriznim vremenima i povećanim cijenama inputa električne energije, ostvarila povećane razine dobiti, intencija je dio te dobiti redistribuirati građanima i kućanstvima koji su najugroženiji, kazao je Primorac predstavljajući prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit.

Ovaj porez temelji se na načelima gospodarske snage, oni koji imaju veću snagu plaćaju više, rekao je.

Ministar je pritom podsjetio na niz mjere Vlade za ublažavanje inflatornih pritisaka za građane i poduzeća , od ograničavanje cijene električne energije do poreznog rasterećenja , ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna.

Istaknuo je kako dio poduzeća ne bi preživjelo da nije bilo tih mjera, a sada je cilj prikupiti određeni iznos od onih koji ostvaruju povećane razine dobiti kako bi se financirale mjere za najugroženije građane.

Teret uglavnom na prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko

Obveznici poreza biti će kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

I sada kod poreza na dobit imamo dvije stope, a sada se "de facto" uvodi još jedan stopa za one s većom razinom prihoda, pojasnio je Primorac.

Uvjerava kako će i oni koji su ostvarivali dobit zbog neumjerenog povećanja cijena i pohlepe, iskorištavali situaciju, sigurno biti obveznici tog poreza.

Prema simulacijama, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva, kazao je Primorac. Zbog poreza nikome ne bi trebala biti ugrožena egzistencija niti bi ikome trebalo smanjivati plaće, dodao je.

Na kritike što Vlada ovaj porez uvodi na kraju godine Primorac kaže da se ništa ne bi promijenilo i da se uveden ranije, a na kritike da dodatnim porezom nisu obuhvaćeni proizvođači energije iz obnovljivih izvora koji su primili velike poticaje najavljuje poseban prijedlog kojim će se staviti dodatan namet i na ta poduzeća.

Ministar je naglasio kako su kod izrade zakona nastojali uvažili sve ono što je racionalno, razumno, realno i argumentirano, primjerice kod izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli godine u kojima je ostvaren gubitak ili ostavili olakšice za one koji su ulagali.

Grmoja: Umjesto uzimanja uspješnima treba pomoći ugroženima

Spremni su, poručio je, i kroz amandmane prihvatiti realne i konstruktivne prijedloge kao bi se postigao što širi konsenzus.

Nikola Grmoja (Most) upitao je zašto se umjesto uzimanja uspješnima da bi se pomoglo ugroženima te "čepljenja rupa" jer se nisu provele reforme, ne bi obračunalo s korupcijom, naplatio porezni dug.

- To nije ozbiljna politika, tako se ne vodi država, ustvrdio je.

- Reći da će se čepiti rupe je minoriziranje smišljene politike koja u kriznim vremenima nastoji redistribuirati teret krize, Vlada ima proračunskih kapaciteta, proračun nije ugrožen niti će se ovim sredstvima popunjavati proračunske rupe, odgovorio mu je Primorac.

Na molbu Anke Mrak Taritaš (GLAS) da pojasni kako taj porez neće štetiti poslovanju brodogradilištu Viktor Lenac Primorac je kazao da država mora reagirati kada tržište nije učinkovito.

- Naravno da ako netko ostaje bez dijela dobiti da mu to smanjuje investicijski potencijal no isto tako se može postaviti pitanje što je sa građanima koji su sudjelovali u subvencioniranju električne energije i tom poduzetniku, odgovorio je ministar zastupnici.

Na upit nezavisne Karoline Vidović Krišto o mogućim manipulacijama s dobiti, Primorac je poručio da o tome brine Porezna uprava, otklonivši tvrdnju da rade pod političkim pritiskom. Napomenuo je i kako nije član HDZ-a.

Dio oporbe ocijenio je da zakon nije usklađen s EU uredbom u kojoj se spominje uvođenje solidarnog nameta u energetskom sektoru na što Primorac kaže kako je riječ o ekvivalentnoj nacionalnoj mjeri kojom se širili obuhvat da bi se ispunio osnovni cilj.


Saborski SDP upozorio je u utorak kako bi zakon o dodatnom porezu na dobit lako mogao završiti na Ustavnom sudu, odnosno da bi zbog njega poduzetnici mogli podići tužbe.

Ako se to dogodi, jesu li ugrožena sredstva prema umirovljenicima, pitao je u raspravi o tom zakonu Boris Lalovac (SDP).

Da bi tvrtke, koje će biti dodatno oporezovane, mogle štiti svoja prava, smatra i Domovinski pokret.

- Tvrtke s ozbiljnim poslovnim uspjesima imaju i odlične odvjetničke timove, tamo ne sediju bedaki, pa će te tvrtke znati zaštiti svoja prava, kaže Davor Dretar.

Puljak: Porez na uspješne

Rasprave oporbenih klubova pokazale su da zakon koji je predložila Vlada podržavaju Hrvatski suverenisti i načelno SDP, a protive mu se Centar, Glas, Socijaldemokrati, Domovinski pokret.

Ovaj će porez biti zapamćen kao porez na uspješne, kazala je Marijana Puljak (Centar) koja tvrdi da će uvođenje dodatnog poreza ograničiti investicije, rast i razvoj poduzeća i cijelog gospodarstva.

Vesna Vučemilović (HS) smatra kako ne stoji argument da će nas investitori zaobilaziti zbog dodatnog poreza, jer nas i sad zaobilaze. Zakon donosi na godinu dana pa zbog njega neće propasti ni jedan poduzetnik.

Nije nam prihvatljivo da se kazne uspješni, da najuspješniji moraju plaćati taj porez, poručuje Anka Mrak Taritaš (Glas).

- Ovo nije Robin Hoodovski, nego zakon koji se donosi jer ima 77 ruku koje će glasovati za sve što Vlada pošalje, dodaje Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) koji drži da naš zakon nema nikakve veze sa EU-ovom direktivom.

U njoj piše da se solidaran porez odnosi na naftni, rudarski i prerađivački sektor vezan za naftu, a kod nas najveći broj tvrtki koje će platiti taj porez dolazi iz proizvođačke djelatnosti, kaže zastupnik.

Čemu navlačenje ovakvih sredstava, pita se Zvonimir Troskot (Most) i tvrdi kako će poduzetnici koji će stradati zbog tog poreza nastaviti kreditirati HEP. Vlada je u listopadu dala toj tvrtki novi kredit od 250 milijuna eura, jer je nelikvidna, objasnio je.

Zvonimir Troskot (Most) tvrdi da će jako puno kompanija biti nepravedno oporezovano, navevši konkretno Viktor Lenac.

Ta je kompanija ostvarila dobit jer je prodala jahte, to nema veze s energetskom krizom nego čistom sposobnošću, kazao je i naveo kako će Lenac novac koji je trebao usmjeriti u novi dok sada uplatiti u proračun, što mu dovodi u pitanje strateškog partnera.

Grbin: Zašto je bankama omogućen poseban tretman?

Peđa Grbin (SDP) kaže da nije jasno radi li se o kriznom porezu ili porezu na ekstra profit.

Da je ovo drugo, a što nažalost nije, onda bi stvari bile riješene drugačije i u zakonu ne bi bilo odredbe koja bankama omogućuje da muljaju s financijskom imovinom, umanje dobiti i izbjegnu plaćanje poreza na ekstra profit, kaže zastupnik.

Od ministra financija traži odgovor - zašto je bankama omogućen poseban tretman?

Anka Mrak Taritaš (Glas) tvrdi da je uvođenje poreza za najuspješnije po sistemu Robina Hooda "uzmi bogatima, daj siromašnima", samo krinka.

Najuspješnije je stavlja sve u istu košaru, kaže zastupnica i ističe da proračun pune oni koji dodatno zarađuju, a ovim porezom njima su vezane ruke i noge.

Još u lipnju smo predlagali da se uvede porez sektorima koji izravno profitiraju zbog činjenice da su cijene energenata porasle, a njima ulazni troškovi nisu bili veći, no to ste odbijali. A brže-bolje ga uvodite kad je to predložila Ursula von der Leyen, spočitnula je vladajućima
Sandra Benčić (ZLB).

Davor Bernardić
(Socijaldemokrati) ministru financija poručuje kako mu "ne bi bio u koži, a bivšeg proziva za pogrešnu poreznu politiku.

Naslijedili ste "vrući krumpir" od bivšeg ministra koji je kroz dvije izmjene stope PDV-a, sa 25 na 13 posto, pa s 13 na pet posto na određene prehrambene artikle, u džepovima stranih trgovačkih lanaca ostavio 3, 6 milijardi kuna, umjesto da je to usmjerio u pozitivniju investicijsku klimu, kazao je.

Možemo se vratiti u feudalno dobro, kad je grof rekao od sutra je 50, a ne osam posto, ironizira
Davor Dretar (DP) i poručuje kako će inflacija i cijene koje divljaju dovesti do najtežeg siječnja u povijesti hrvatske države

Perić: Države članice mogu uvesti i solidarni doprinos

Grozdana Perić
(HDZ) odgovara kako direktiva EU-a dozvoljava državama članicama da uvedu i solidarni doprinos čiji je cilj premostiti negativne posljedice energetske krize.

Dodatni porez na dobit predlaže se radi jednokratne, solidarne i privremene mjere za 2022. koja će se jednokratno naplatiti u 2023, kaže zastupnica HDZ-a koji bezrezervno podržava Vladin prijedlog.

Nećemo biti protiv zakona, ali on mora biti kvalitetan, kaže SDP.

Načelno smo za ideju da se u teškim vremenima oni koji imaju više odreknu dijela dobiti u korist osobito ranjivih skupina, no model koji je ponudila Vlada nije bezuvjetno prihvatljiv, poručuje Branko Grčić.

Tvrdi kako će po Vladinu modelu biti kažnjeni oni koji to ne zaslužuju, prije svega izvoznici, tvrtke iz IT sektora, a ispod radara će proći mnoge tvrtke koje imaju prihod ispod 300 milijuna kuna.

Prije svega mislim na male energetske firme koje su gradile vjetroelektrane uz pomoć države, pa sada izašle iz ugovora s njom, konkretizirao je Grčić.

Vlada predlaže da obveznici dodatnog poreza na dobit budu tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga one koje su u ovoj godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva ići će za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

IDS: Podržat ćemo obuku ukrajinskih vojnika

Predsjednik IDS-a Dalibor Paus u utorak je objavio da će njegova stranka podržati misiju obuke ukrajinskih vojnika, istaknuvši da im odluka na sadržajno ni proceduralno nije sporna nego je to za njih, prije svega, etičko i moralno pitanje pomoći zemlji koja trpi agresiju.

Odluka je IDS-a da podržimo prijedlog odluke o misiji obuke ukrajinskih vojnika EUMAM. Vodili smo se, prije svega, onima kojima je ta misija namijenjena, zemlji koja trpi agresiju i koja se bori za svoju cjelovitost i teritorijalnu neovisnost. Za nas je to i etičko i moralno pitanje, s obzirom na recentnu povijest Hrvatske i ono što se događalo u Domovinskom ratu jer znamo koliko bi nama u tom trenutku svaka pomoć bila potrebna, najavio je Daus na konferenciji za novinare kako će zastupnici Kluba IDS-a glasati u petak.

Nama sadržajni dio odluke nije sporan, naglasio je, jer znamo da je Hrvatska do sada i u puno većoj mjeri Ukrajini vojno pomagala, kroz oružje, vojnu opremu, streljivo, tako da ne vidimo što je sporno u ovoj odluci da se pomaže i obukom vojnika, odnosno, onime, čime Hrvatska vojska smatra da najbolje može sudjelovati u ovoj misiji.

Ni proceduralni aspekt ove odluke nije nam sporan jer se odvija na onaj način na koji su se odvijale sve slična odluke, s razlikom da u ovom slučaju imamo nesuglasje predsjednika Republike i predsjednika Vlade, što je u proceduralnom smislu donijelo neke nove zaplete. To pokazuje da dodatno treba urediti odnose između Vlade i predsjednika RH kako u budućnosti opet ne bismo došli u ovu situaciju, poručio je.

Ili ste solidarni ili niste


Na upit smatra li razloge protivljenja dijela oporbe donošenju te odluke opravdanim i argumentiranim, Paus je kazao da IDS-u ti razlozi nisu dovoljni da ne podrže ovu odluku.

Čelnik IDS-a smatra da, neovisno o tome hoće li se za donošenje odluke u petak u Saboru prikupiti dvotrećinska većina ili ne, nijedan od ishoda neće prisiliti predsjednika i premijera da sjednu za stol, što smatra lošim, zbog čega se založio za bolju regulaciju tih odnosa.

Sabor i svi građani Hrvatske taoci su odnosa između predsjednika i premijera, što je ocijenio njihovim neodgovornim ponašanjem, te ih pozvao da shvate da funkcije koje obnašaju nose i nekakvu odgovornost, bez obzira na razlike u karakteru i nesuglasje naravi.

Upitan što misli o odluci Slovenija koja je odbila sudjelovati u ovoj misiji, uz argumentaciju da se previše izlažu i ugrožavaju turizam, kazao je da su i oni vodili računa o tim argumentima, ali da su procijenili da je vojna pomoć koju smo do sada pružili Ukrajini u većem obimu nego što je misija koja se tiče obuke i ne dovodi nas u nepovoljniji položaj.

Ne možete biti solidarni na pola, ili ste solidarni ili niste, kazao je, dodavši da Ukrajinu treba podržati u nastojanjima da očuva teritorijalnu cjelovitost. To je sada ispred svega, a Hrvatska ovom odlukom nije dodatno ugrožena niti se izlaže dodatnom riziku u odnosu na ono što se već izložila, zaključio je Paus.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!