Burna rasprava o pomorskom dobru u Saboru

Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji oporba kritizira već danima, stigao je na saborske klupe i, naravno, izazvao žestoku raspravu. Oporbeni zastupnici tvrde da je nejasan i nedorečen, a vladajući da se njime definiraju otvorena pitanja. U središtu rasprave bilo je pitanje: čije će biti plaže?

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uporno je u srijedu uvjeravao saborsku oporbu da se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama plaže neće privatizirati ni ograđivati te poručio kako će se do drugog čitanja sporni članici razjasniti.

Nema privatizacije ni ograđivanja plaža, upravo suprotno - zabranjujemo ograđivanje, nema zabrane dolaska na plažu, nema začkoljica ni dvosmislenih članaka, pomorsko dobro ostaje opće dobro, poručivao je Butković tijekom saborske rasprave.

Propisano je da ograđivanje plaža nije dozvoljeno te da koncesionar ne smije na cijelu plažu postavljati ležaljke, baldahine i terase ugostiteljskih objekata, pri čemu svatko ima pravo pristupiti svim dijelovima plaže, kazao je.

Do drugog čitanja, istaknuo je, zakon će se dodatno razjasniti i poboljšati, pojačati formulacije da se plaže ne smiju ograditi, hotelske plaže svrstati u javne i eksplicitno navesti da se ne može isključiti opća upotreba pomorskog dobra.

Možete doći slobodno na more gdje god hoćete i možete se kupati i uživati, pozvao je.

Što se tiče postojećih koncesija i ukupno 18 zagrađenih plaža, Butković je pak kazao da kada isteknu postojeće koncesije ograde idu dolje. Ograđene će moći biti samo plaže posebne namjene (nudističke plaže, plaže za pse, za specijalne bolnice) koje će se kroz drugo čitanje navesti koje su, dodao je.

Uvesti red, spriječiti devastacije i bespravne gradnje

Na primjedbe o davanje dugogodišnjih koncesija Butković ističe kako je jasno propisano tko daje koncesiju i na koji vremenski period te da se tu ništa suštinski nije mijenjalo u odnosu na postojeći zakon koji je donesen 2003.

Hrvatski sabor raspravlja o koncesijama iznad 50 godina to je tako bilo, to će tako ostati, ja tu ne vidim ništa sporno, rekao je.

Cilj je zakona, pojasnio je, zaštiti i vrednovati pomorsko dobro kao jedan od najvrjednijih i najvažnijih prirodnih resursa Hrvatske, te uvesti red na pomorskom dobru, spriječiti devastacije i bespravne gradnje. Također, cilj je i učinkovito upravljanje pomorskim dobrom, te uspostava ravnoteže između zaštite pomorskog dobra i njegovog korištenja.

Osim toga, zakon propisuje i velike kazne za sve nelegalne graditelje na pomorskom dobru, za sve koji gospodarski koriste pomorsko dobro bez koncesije, dozvole ili prava na posebnu upotrebu, sve koji ometaju opću upotrebu pomorskog dobra i tu govorimo o kaznama do 130 tisuća eura, kazao je Butković.

Oporba od lijeve do desne uporno je, međutim, ponavljala je da je zakon nejasan i nedorečen, te da će otežati pristup plažama.

Kako nema straha ako u zakon uvodite komunalne redare koji će paradirati hrvatskom obalom i štititi privatni kapital, investitore od domicilnog stanovništva koji se želi kupati na plaži. A ako slučajno se usude uzurpirati tu plažu dajete mogućnost koncesionaru da diže tužbene zahtjeve i traži naplatu štete zbog ometanja posjeda, kazala je Sabina Glasovac (SDP).

Komunalni redari su dodatno uvedeni uz djelatnike lučke kapetanije i inspektore da pojačamo nadzor nezakonitosti na pomorskom dobru, odgovorio joj je Butković ocijenivši najvećom nebulozom to da je SDP 2003. i 2015. donio zakon koji potiče ograđivanja plaža, a danas proziva i napada HDZ koji propisuje da se plaže ne smiju ograditi.

- Mnogi interesi ovim zakonom nisu zadovoljeni i mnogi upiru na plaže, a nešto drugo ih smeta, zaključio je ministar.

Oporba: Zakonom će se otežati pristup plažama

Emil Daus (Klub IDS-a) upozorio je da se želi donijeti zakon o pomorskom dobru iako na velikom dijelu jadranske obale nije izmjereno ni u katastar i zemljišne knjige uvedeno pomorsko dobro.

- O čemu ćemo onda raspravljati?, upitao je zatraživši da se iz procedure povuče taj prijedlog. Daus je upozorio i da se pojedini zakonski članci mogu čitati na više načina, kako god kome odgovara.

Poziva da se, kako se ne bi opteretile lokalne jedinice, jasno uredi financiranje komunalnog redarstva koje bi trebalo preuzeti dobar dio brige o bespravnoj gradnji na pomorskom dobru.

Silvano Hrelja (HSU) mu uzvraća kako lokalne jedinice koje imaju pomorske dobro ne stoje financijski baš tako loše kao Zrinski Topolovec.

Selak-Raspudić pozvala na prosvjed protiv tog zakona 2. veljače

Marija Selak-Raspudić (Klub Mosta) upozorila je da je pomorsko dobro opće dobro koje se ne može eksploatirati kako taj zakon "svojim nemuštim načinom" u praksi podrazumijeva. Smatra kako će se predloženim otvoriti i sigurnosno pitanje Hrvatske jer se njime omogućava neograničeno trajanje koncesije.

Podsjetila je da je 2015. dana koncesija na Kupare ruskom investitoru na rok od 99 godina ocjenivši kako se radi o ključnoj strateškoj točki u južnom Jadranu.

- Mislite li da je to bilo slučajno da je ruski investitor tamo htio toliku koncesiju. Ovaj zakon bi trebao sve to spriječiti, poručila je.

Selak-Raspudić pozvala je sve građane da se pridruže 2. veljače građanskim inicijativama u zajedničkom prosvjedu protiv ovog prijedloga zakona. Najavila je i da će oni, kao ujedinjena oporba, organizirati okrugli stol u Hrvatskom saboru kako bi se čuli njihovi zahtjevi.

Željko Sačić (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da je predloženi zakon veleizdaja. 

- To je jedan opipljiv nesuverenistički, protuhrvatski potez i akt koji duboko vrijeđa sve naše žrtve iz Domovinskog obrambenog rata. Sve nas branitelje, poručio je. Rekao je i da ne daju hrvatsku obalu i plaže za koje smo 'lili krv od 7. stoljeća'.

- Vratite to natrag. To je smeće protuhrvatsko kojim se vrijeđaju osjećaji i Ustav RH, poručio je Sačić ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću koji je došao u Sabor predstaviti prijedlog zakona, pri čemu je i poderao taj zakonski prijedlog.

Grbin: Brojnim plažama će se moći ograničiti pristup

Da se prijedlog zakona treba vratiti na "popravni ispit" smatra i Peđa Grbin (Klub SDP-a) rekavši da se Hrvatskom saboru treba predložiti zakon koji neće ići na štetu hrvatskih građana.

- U zakonu stoji da će se brojnim plažama moći ograničiti pristup ako su se dale koncesionaru, upozorio je Grbin a svi SDP-ovci su na klupe ispred sebe stavili poruku "Ne kradite nam i plaže". Grbin smatra i da će se s ovim prijedlogom zakona 1800 plaža na Jadranu moći biti dano na korištenje i ograničeno da ljudi na njih ne mogu doći. 

Borić (HDZ): Oporba želi povući zakon jer nekom odgovara nered

Saborski zastupnik HDZ-a Josip Borić je ocijenio ocijenio kako oporba želi da se prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama povuče jer nekome odgovara nered u pomorskom dobru dok Marijana Puljak (Centar) smatra da će se zakonom dopustiti nastavak lova u mutnom.

Josip Borić (Klub HDZ-a) rekao je da je sadašnji zakon iz 2003. koji je donijela tadašnja vladajuća koalicija predvođena SDP-om, zastario i ne uređuje određene situacije na pomorskom dobru.

Također, nije ga adekvatno zaštitio, a omogućio je i ograđivanje plaža.

Poručio je oporbi da im je ovo šansa da se odmaknu od nekih skupina koji u tome imaju interesa. Stoga, istaknuo je, nije HDZ začudila želja oporbe da se ne donese ovaj zakon i povuče jer nekome odgovara nered na pomorskom dobru.

- Ako piše da nema ograđivanja plaža, a to piše u člancima 83. i 84., onda nemojte to plasirati građanima. Idete na njihovu emociju. I ja bih se naljutio da mi netko ukrade plažu, poručio je Borić.

Istaknuo je i kako će ovim zakonom lokalna samouprava konačno imati jaču ulogu, a predstavnička tijela će kroz vlastite planove upravljanja pomorskim dobrom moći jasno propisati što će raditi na tom prostoru.

Marijana Puljak (Klub Centra i Glasa) smatra da ovakav zakon može poslužiti samo za legalizaciju dosadašnjih pogodovanja i dopustiti nastavak lova u mutnom.

Navodeći kako se prijedlogom zakona uvode nove službe koje bi trebale kontrolirati koncesije i komunalni redari, ocijenila je da su nejasne njihove nadležnosti, preklapaju se i tako se ostavlja mogućnost za različita tumačenja i prebacivanje odgovornosti.

- To je otvoreni put za kaos i nered, poručila je Puljak pozvavši da se prijedlog zakona povuče iz procedure.

Arsen Bauk (Klub SDP-a) rekao je kako su i predlagatelji i Klub HDZ-a, najavivši da će do drugog čitanja popraviti nejasnoće, potvrdili sve zamke koje se kriju u zakonu na što je upozoravala oporba.

Bauk je predložio i da se zakonom jasnije definiraju razgraničenja u ovlastima države, županije te gradova i općina.

I Katica Glamuzina (Klub Socijaldemokrata) upozorila je na puno nedorečenosti u prijedlogu rekavši kako fizička ograda nije jedini način da se građanima ograniči pristup javnom dobru.

Navela je i da se pristup može ograničiti i čuvarima koje angažira koncesionar, ali i odlukom o stupnju ograničenja opće upotrebe.

- Nemojte da plaže na kojima smo mi učili plivati budu nedostupne našoj djeci", poručila je Glamuzina.

Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) upitala se koliko je koštala kava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Zagrebu.

- Da li je Plenkovićev bruxellski miraz upravo naša obala, gdje se nas sada ucjenjuje s planom oporavka i otpornosti da nećemo dobiti novac ukoliko ne donesemo ovakve zakonske izmjene. Neće vam proći, poručila je.  

Kekin (ZLB): Zakon o pomorskom dobru je zakon opasnih namjera

Ivana Kekin (ZLB) predloženi zakon nazvala je zakonom opasnih namjera, a vladajući zamjerke odbacuju i tvrde da Možemo i SDP svojim istupima žele skrenuti pozornost s kataklizme u Zagrebu.

Kekin kaže da zakon ide na ruku velikim igračima, vlasnicima hotela i kampova, mešetarima zemljišta, ne i domaćim ljudima, malim iznajmljivačima, okolišu, bioraznolikosti, našoj djeci. Tvrdi da je zakon namjerno skrojen tako da ostavlja puno prostora za iznimke i interpretacije o upravljanju pomorskim dobrom, da će ono što je sada svačije, moći postati nečije.

Sačić: Tko je pametniji od HAZU-a da se ne bi uvažilo njegovo mišljenje?

Oporbeni zastupnici, među njima i Željko Sačić (HS) pozivaju Vladu da uvaži mišljenje koje je o zakonu dala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

- Tko ima pametniji od Akademije?, pita se Sačić i poziva da hrvatska obala ostane dostupna hrvatskom čovjeku.

- Nećemo si dozvoljavati da naše divno more koriste tko zna kakvi ruski emigranti i bogatuni koji su na krivoj strani povijesti, a mi mali hrvatići' ćemo gledati dalekozorom kako se oni kupaju, kazao je.

Podržavajući zakon, Boris Milošević (SDSS) poziva da se neke stvari u njemu bolje objasne, a imao je i poruku za ministra mora.

Ako sutra usvojimo ovaj prijedlog, srušite postojeće ograde na plažama, predložio je.

Napomenuo je da u javnosti postoji spor oko podjela plaža, pa se pita zar ne bi i plaže ispred hotela i ona za posebne namjene mogle biti javne morske plaže. Da tako stoji u zakonu, ne bi bilo straha koji se pojavio, kazao je i pozvao da se bolje objasne omjeri korištenja plaža, što se misli pod plažom za posebne namjene.

Zekanović: Ovo je autogol oporbe u kontekstu događaja u Zagrebu

- Ovo je autogol oporbe u kontekstu onoga što se (sa smećem i štrajkom radnika Čistoće) događa u Zagrebu, izjavio je Hrvoje Zekanović (HDS) komentirajući unisoni nastup oporbe.

- Jesu li zastupnice Kekin i Ahmetović uspjele u pokušaju da ovom temom skrenu pažnju s kataklizme u Zagrebu? upitao je Josipa Borića (HDZ.

U Zagrebu je, odgovorio je Borić, vidljiv potpuni raspad sustava, nesnalaženje, pokušaj da se okrive radnici jer traže neka svoja prava.

Zato me fascinira poziv Kekin da narod izađe na ulice na temu pomorskog dobra, a imaju bunt u Zagrebačkom holdingu i ne znaju ga riješiti, izjavio je Borić.

Zekanović je oporbu prozvao da joj je poslijepodne splasnuo interes za temu. U sabornici nema DP-a, nikoga iz Možemo, Suverenista, ni Mosta, tek poneki zastupnik sa krajnje lijevog spektra, pobrojao je zastupnik. 

Pregled saborske rasprave pogledajte u prilogu Šime Vičevića: