Sabor uz oštre tonove nastavio maratonsku raspravu o nadzoru granica

Hrvatski sabor nastavio je raspravu o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice. Vladajući su najavili podršku prijedlogu, dok je oporba nastavila s kritikama U jednom je trenutku došlo do 'sukoba' između Nikole Grmoje i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Nastavak rasprave izmjenama Zakona o nadzoru granica

Nakon sinoćnje 11-satne rasprave o radu policije, zastupnici su danas nastavili gdje su stali – s izmjenama Zakona o nadzoru državnih granica. Riječ je o usklađivanju s uredbama EU, a novost je da bi ubuduće Vlada odlučivala o privremenom vraćanju graničnog nadzora u slučajevima poput zaraznih bolesti ili ograničavanja kretanja ljudi. Državna tajnica Irena Petrijevićanin najavila je i mogućnost da Hrvatska postane obučni centar Frontexa, dok su već osigurani i djelatnici Frontexa na granici s BiH.

Šime Vičević, koji je izvijestio da se prijedlog izmjena Zakona o nadzoru državnih granica donosi ponajprije radi usklađenja s europskim direktivama, ali i radi popunjavanja pravne praznine u hrvatskom zakonodavstvu. Podsjetio je da je Hrvatska već gotovo tri godine članica šengenskog prostora, no zakon sada uređuje i posebne situacije u kojima bi bilo potrebno ponovno privremeno uvesti nadzor granica – poput onoga tijekom epidemije COVID-a.

Prepirka Jandrokovića i Grmoje

Prema prijedlogu, odluke o nadzoru granice donosila bi Vlada, dok bi Ministarstvo unutarnjih poslova o svemu izvještavalo Europski parlament i Europsko vijeće. Vladajući su najavili podršku ovom prijedlogu, dok je oporba, posebice zastupnici Mosta, nastavila s kritikama. Upravo iz te stranke sinoć je uložena povreda poslovnika, zbog koje je došlo do 'sukoba'  između Nikole Grmoje i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

- Kolega Grmoja, što hoćete?, Dođete ovdje, ja vodim sjednicu, a vi vičete na tajnicu i smetate mi dok vodim sjednicu, upitao je Jandroković, dok je zastupnik stajao pokraj njegova stola.

Grmoja je negodovao rekavši da mu se ne dopušta govoriti iako ima samo jednu opomenu, dok mu je Jandroković poručio da zbog prethodnih opomena nema pravo sudjelovanja u raspravi te ga upozorio da će u protivnom morati napustiti sabornicu.

Petrijevčanin oštro odbacila tvrdnje o nezakonitim migracijama

Državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin oštro je odbacila tvrdnje 'mostovaca' i nezavisnog Josipa Jurčevića koji su, u raspravi o Zakonu o nadzoru državne granice, upozorili na eskalaciju nezakonitih migracija, zamjenu stanovništva i uvoz opasnog otpada iz Italije.

- Niti je hrvatska policija bila u nekim skandalima niti se u Hrvatskoj događa nekakva dramatična eskalacija nezakonitih migracija. Ovo su totalne gluposti i nema veze sa istinom i činjenicama, kazala je Petrijevčanin u završnom obraćanju u raspravi o prijedlogu izmjena toga zakona koja je započela još sinoć, a referirajući se na govore Mostovog Nikole Grmoje i nezavisnog Josipa Jurčevića.

Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) je, govoreći o hrvatskim problemima s granicama kroz povijest, istaknuo važnost štićenja granice od ilegalnih migracija. Naveo je i da se prema podacima EU zamjena stanovništva u Hrvatskoj događa 10 do 15 puta brže nego u EU. Istaknuvši kako Hrvatsku prvenstveno određuje višestoljetni nacionalni identitet upozorio je i da je zamjena stanovništva "najveća šteta po Hrvatsku i najveća veleizdaja", a do nje dolazi i danas preko ilegalnih prelazaka granice.

Petrijevčanin je, pak, negirala Jurčevićeve ocjene o zamjeni stanovništva upitavši: "O kojoj zamjeni stanovništva govorite? Pa svi odoše preko granice uz uspješno prepraćenje hrvatske policije". Državna tajnica je rekla i kako je naša policija itekako upoznata sa situacijom vezanom uz pitanje izvoza otpada iz Italije u neke istočne zemlje, a na što je upozorio Zvonimir Troskot.

Navela je da to nije izoliran slučaj koji se tiče samo naše zemlje, a naša policija po tom pitanju uspješno surađuje sa EUROPOL-om, Interpolom, Frontexom ali i Uskokom. Uz to, pojasnila je i da hrvatska policija u EUROPOL-u vodi operativnu skupinu za sve ostale zemlje vezano uz okolišni kriminalitet.

Rasprava o opasnom otpadu u Lici

Naime, Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da u Lici leže stotine tisuća tona opasnog otpada od Male Kapele do Velebita. Naveo je kako je po njihovim procjenama, u vremenu dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, između 28.000 i 40.000 šlepera prešlo hrvatsku granicu i "iskipalo najopasniji kancerogeni otpad od Male Kapele do Velebita".

Upozorio je i da su analize pokazale tragove opasnih ulja i metala povezanih s talijanskim firmama. Pri tome je i Italija priznala da su količine otpada legalno izvezene, a netko je u Hrvatskoj uredno preuzeo te pošiljke i predočio kao nešto drugo. Troskot smatra i da se to nije moglo učiniti bez "zatvaranja očiju" unutar sustava, a to se prije svega odnosi na policiju i obavještajnu službu.

Izmjene zakona podržala vladajuća većina

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da se tu ne radi o apstraktnim pravnim odredbama jer se migrantska kriza ponovo "kuca na vrata" Europe. Stoga, Hrvatska kao država na vanjskoj granici Schengena, izravno je izložena te zato mora imati čvrst pravni okvir.

Podsjetio je i da Njemačka, Francuska i Austrija redovito koriste pravo privremenog vraćanja nadzora unutarnje granice. "Zašto bi Hrvatska bila mekša od njih kada smo mi prva linija obrane europskog, ali prije svega hrvatskog teritorija", poručio je. Istaknuo je i da granica nije samo birokratska linija već je simbol našeg identiteta i znak žrtava koje smo podnijeli za slobodu jer bez granica nema države.

Podržavši predložene izmjene zakona, Josić je kazao da niti jedna uredba ili zakon ne znače ništa ako nema političke volje da se granica doista brani.

I Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) istaknuo je važnost nadzora naše granice, koja je i vanjska granica EU, zbog svoje dužine zahtjeva veliki angažman ljudstva i tehnike.

Upozorio je kako i danas pojedini dijelovi granice nisu u potpunosti definirani, posebice na području istočne Hrvatske tj. na Dunavu, gdje se stare granice katastarskih općina ne poklapaju s crtom razgraničenja i kontrole državne granice.

- Nažalost, to ne ovisi samo o Hrvatskoj jer su za dijalog i rješavanje tog problema potrebne dvije strane. Druga strana još uvijek ignorira taj problem, ne želi ga riješiti i ne dolazi na sastanke državnih komisija vezanih uz definiranje državne granice. To znatno otežava i rad granične policije ali i ljudi koji žive na tom području, kazao je.