Sabor prihvatio zakone o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju

17.03.2023.

Zadnja izmjena 13:22

Autor: Hina/I.B.

Sjednica Sabora

Sjednica Sabora

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Hrvatski sabor jednoglasno je prihvatio zakone koji su dio paketa reforme zdravstva, izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, za koje je glasovalo 77 zastupnika vladajuće većine, dok je oporba napustila sjednicu.

Izmjenama zakona povećava se maksimalni iznos participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna te proširuje djelatnosti domova zdravlja.

Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako je riječ o otocima. Domovi zdravlja trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.

Reforma zdravstva usmjerava se na prevenciju i rano otkrivanje bolesti te se, među ostalim, uvodi pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite.

Osnivačka prava općih bolnica prenose se s jedinica lokalne samouprave na državu, uvodi se objedinjena javna nabava te nova kategorizacija bolnica, formiraju centri izvrsnosti, najavljeno je iz Ministarstva zdravstva.

Kako bi se osigurala uključenost jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica predviđeno je da one daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama gdje bi težište trebalo biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Vlada je prihvatila amandman zastupnika Veljka Kajtazija na izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Prema njemu, obvezno zdravstveno osiguranje dobit će, temeljem rješenja u prvom stupnju nadležnog upravnog tijela županije i Grada Zagreba, osobe s prebivalištem, stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Hrvatskoj, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i nesposobne su za samostalan život i rad.

Sabor: Snižena stopa na plin produljena do kraj ožujka 2024.


Hrvatski sabor izmijenio je Zakona o PDV-u kojim se zadržava najniža stopa PDV-a na plin i neke druge energente, te Zakon o doprinosima kojim se ukida dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike.

Primjena snižene stope PDV-a od 5 posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrijevno drvo, peleti, briketi i sječka produljuje se do 31. ožujka 2024. godine.

Procjenjuje se da će nastavak primjene te snižene stope PDV-a utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje, pri čemu se na razdoblju od početka travnja do kraja ove godine odnosni 34,5 milijuna eura, a 11,5 milijuna eura za razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 2024. godine.

Ukinut dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike


Izmjenama Zakona o doprinosima ukidaju se dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika i podiže koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna.


U potpunosti se ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama od 1 i 3 posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju RH, koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se taj doprinos plaća na teret državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.


Nadalje, koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, povećava se u sklopu tih zakonskih izmjena s 0,8 na 1,2, odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja antirecesijskih mjera.


Radi se o otprilike 1.500 samostalnih umjetnika. Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1 mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa.


Trgovci će raditi samo 16 nedjelja u godini


Hrvatski sabor izglasao je i izmjene Zakona o trgovini prema kojima će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, a trgovci će moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.


Novi zakon stupa na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata u ovoj godini 16 radnih nedjelja neće se ubrajati u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.


Zakon propisuje iznimke od općeg pravila, ograničenje rada nedjeljom neće se odnositi na prodavaonice koje rade, primjerice, na kolodvorima, aerodromima, trajektnim lukama, benzinskim postajama, muzejima.


Ne bi se odnosilo ni na prodavače na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Kiosci će moći biti otvoreni nedjeljom i blagdanom od 7 sati do 13 sati.


Izmijenjen je i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojima se, uz ostalo, sa devet na tri mjeseca skraćuje rok za stjecanje prava na rad tražitelja međunarodne zaštite, a slijedom prihvaćanja amandmana Darka Klasića (HSLS). Naime, Vlada je predložila rok od šest mjeseci a Klasić tražio da se taj rok skrati zbog stanja na tržištu rada i olakšavanja zapošljavanja tražiteljima međunarodne zaštite.


Sve te zakone vladajuća većina izglasala je jednoglasno, sa 77 glasova, bez oporbe koja je napustila sabornicu jer nisu prošle izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koje je predložila Anka Mrak Taritaš (GLAS) tražeći da se roditeljima njegovateljima nakon smrti djeteta naknada produlji još šest mjeseci, umjesto da odmah moraju ići na burzu rada.

Sabor prihvatio Dobronićeva izvješća o stanju sudbene vlasti


Hrvatski sabor prihvatio je izvješća predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti u 2020. i 2021.

Potplaćenost sudaca, loši uvjeti rada i loše stanje sudskih zgrada, problemi su na koje je Dobronić upozorio Sabor.

Naveo je i da se broj predmeta na sudovima smanjuje, iako nedovoljno, te upozorio na potplaćenost sudaca i loše uvjete rada. Plaće sudaca nisu adekvatne, pogotovo zato što ne postoji razumijevanje da nije riječ o visini plaća, nego o neovisnosti sudaca i njihovu ugledu, upozorio je Dobronić.

Naglasio je da se broj sudaca svake godine smanjuje te istaknuo potrebu usklađivanja sudačkih plaća s inflacijom te pitanje uređenja mirovina. Za opće uvjete rada na sudovima rekao je da su strahovito loši - zgrade su nereprezentativne i minimalno funkcionalne.

Sabor je prihvatio još nekoliko izvješća, među njima i ono o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda te Probacijske službe u 2021.

Prihvatio je i Izvješće o stanju okoliša od 2017. do 2020.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!