Beroš: Neće biti povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja

A u Hrvatskom saboru raspravlja se o prijedlogu izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti te o obveznom zdravstvenom osiguranju - dvaju temeljnih propisa koji uređuju sustav zdravstva. Predstavio ih je resorni ministar Vili Beroš te poručio da je to početak dugoočekivane reforme zdravstva. Međutim, oporba je iznijela niz kritika. Smatraju da je riječ o pokušaju reforme koji će još više srozati zdravstvenu skrb.

Ministar zdravstva istaknuo je da neće biti poskupljenja polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. 

Zdravstvo je glavna i jedina tema danas u Hrvatskom saboru. Zastupnici raspravljaju o izmjenama dvaju temeljnih zakona iz tog resora o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju. Predstavio ih je resorni ministar Vili Beroš te poručio da je to početak dugoočekivane reforme zdravstva. Sve prati reporterka HTV-a Tatjana Munižaba koja se javila iz Sabora u Dnevnik u podne te rekla kako će ovo biti dug dan u Saboru.

- Zastupnici su uspjeli iskoristiti replike na ministrovo uvodno izlaganje kojima su prethodili brojni zahtjevi za stanke. Ministar Beroš uvijek osobno dolazi u Sabor predstaviti prijedloge iz svojeg resora. To je jedino pohvalno što oporba ima reći za ministra koji vodi jedan od najproblematičnijih resora. Pokuda je pregršt, rekla je Tatjana Munižaba.

Beroš: Promjene u zdravstvu nisu kozmetičke nego strukturne

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u četvrtak Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ustvrdivši da se u sklopu zdravstvene reforme postavlja okvir za strukturne, a ne kozmetičke promjene u sustavu.

Beroš je u obraćanju zastupnicima rekao kako se u predloženim izmjenama naglašava načelo kvalitete u zdravstvu, te se usmjerava reforma na prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Jačanje preventivnih zdravstvenih mjera kroz izmjene oba zakona daje mogućnost svakom građaninu da uz potporu zdravstvenog sustava aktivno brine o svom zdravlju.

Uvodi se pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je jedan od načina kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja. Također je važno uređenje organizacijske strukture zdravstvenog sustava, što je preduvjet za kadrovsku i financijsku održivost sustava.

Reforma ne znači centralizaciju bolničkog sustava

Poručio je kako provedba reformskih mjera ne znači centralizaciju bolničkog sustava, već se postavlja jasna organizacijska struktura na svim razinama zdravstvene zaštite. Zato se stvaraju značajni dugovi, koje ustanove kroz svoje redovno poslovanje ne mogu riješiti, kao što ne mogu riješiti niti liste čekanja.

Predstavljene mjere i aktivnosti nisu ni lista želja niti kozmetičke promjene, nego konkretne aktivnosti koje postupno dovode do ključnih reformskih promjena u zdravstvenom sustavu. Beroš je poručio da politiziranje zdravstvenih tema, stavljanje partikularnih interesa iznad dobrobiti pacijenata i djelatnika zdravstvenog sustava nije dobar put i sigurno ne vodi nužnim reformskim promjenama.

Neće biti povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja

- Odgovorno tvrdim da neće biti povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Cilj nam je one koji nemaju policu dopunskog osiguranja usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje, riječ je o oko 600 tisuća građana, rekao je Beroš na tvrdnju Peđe Grbina (SDP) da će povećanje participacije za one koji nemaju dopunsko osiguranje automatski dovesti do rasta cijena polica.

U raspravi o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju Beroš je također ponovio da prosvjed liječnika, koji je najavljen za subotu, ne donosi ništa dobro. Podsjetio da su materijalna prava, primanja liječnika povećana za 43 posto i da više od 2000 liječnika ima veću plaću od premijera.

Istaknuo je da je bit borba za pacijenta, za dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitetu zaštite, a kada bi prosvjedovali za to, mogao bi im čak čestitati.

Nedostatak liječnika

Na upozorenje Martine Vlašić Iljkić (SDP) da u Hrvatskoj nema dovoljno liječnika Beroš kaže da to nije posljedica nečinjenja zadnjih nekoliko godina nego nekoliko desetljeća kada se nisu raspisivale specijalizacije. U Hrvatskoj liječnika ne nedostaje nego su samo krivo raspoređeni, svi su u velikim gradovima a nema ih u neatraktivnim sredinama, poručio je.

Na kritike oporbe da je Hrvatska po smrtnosti od onkoloških i drugih bolesti na začelju Europe ministar zdravstva kaže kako su odgovor na to upravo preventivni zdravstveni pregledi i edukacija o važnosti očuvanja zdravlja, što je predviđeno reformom. 

Namjerno generiranje listi čekanja?

- Reforma predviđa i uvođenje onkoloških uputnica kako bi onkološki bolesnici čim prije došli na pretrage, a izmjenom pravilnika definira se prihvatljivo vrijeme čekanja na pretrage. Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega sam pokrenuo nadzor zdravstvenih inspekcija u svim zdravstvenim ustanovama kako bi se to uredilo, kazao je, među ostalim, Beroš.

Osnovni je zadatak jačanje javnog zdravstvenog sustava jer da to nije tako, ne bih slao inspekcije i provjeravao rade li liječnici u tijeku redovnog radnog vremena privatno, rekao je Beroš na repliku Sabine Glasovac (SDP) da građani čekaju na preglede do 600 dana i time ih se usmjerava na privatnike.

Za seksističke istupe zaposlenika u pojedinim hrvatskim bolnicama kazao je također da je poslana zdravstvena inspekcija. Odbacio je i tvrdnje Urše Raukar Gamulin (KZL) da je inspekcija u KBC Sestre milosrdnice.

HDZ-ovi zastupnici hvalili reformu

Reforma zdravstva je dug i zahtjevan proces, a danas se stvaraju temelji, pacijent se stavlja u prvi plan i uvodi se red, ocijenili su Josip Begonja i Jure Brkan iz HDZ-a.

U raspravi su zastupnici su spomenuli i umjetnu inteligenciju, Maju Grbu Bujević (HDZ) zanimalo je radi li se nešto u vezi s tim pitanjem, a Rajko Ostojić (Socijaldemokrati) naveo je da chatGPT-u hrvatsko zdravstvo je na 26. mjestu u EU, drugo po smrtnosti i da liste čekanja nikada nisu bile dulje. Stanje je katastrofalno, ocijenio je Ostojić.

Oporba: Pokušaj reforme, što sa centralizacijom bolnica?

Prije nego je ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak Hrvatskom saboru predstavio dva zakona važna za reformu zdravstvenog sustava, i lijeva i desna oporba ih je kritizirala.

- Ovo je još jedan u nizu pokušaja reforme, pretače se iz šupljeg u prazno, ustvrdio je  Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti). Pitao je ministra Beroša što se želi dobiti centralizacijom bolnica, u kojem roku očekuje smanjenje bolničkih dugova i lista čekanja.

- Sukus promjena koje predlažete su centralizacija bolnica pod državnu kapu i povećanje cijena liječenja, no ni jednom riječju niste objasnili kako će centralizacija povećati kvalitetu, smanjiti troškove i liste čekanja, rekao je Peđa Grbin. Smatra da predložena centralizacija do toga neće dovesti, već si HDZ omogućava da i u bolnicama koje sada ne kontrolira može provoditi svoje stranačko kadroviranje.

Zastupnici saborske većine imaju drugačije viđenje

Konačno se počeo uvoditi red u zdravstvo, kada se stalo na glavu onima koji se bogate na račun pacijenata oporba se dignula na zadnje noge. Zanimljiva koincidencija, ustvrdio je Hrvoje Zekanović. 

- Predložena reforma je popis dobrih želja i namjera, ništa revolucionarno, ne rješava sve probleme, ali unapređuje sustav, to je iskorak u odnosu na sadašnje stanje u zdravstvu, kaže Darko Klasić (HSLS). Ističe kako su reforme nepopularne, pa zato i nisu provedene unatrag 20 godina, stoga kolegama poručuje da ne budu pretjerano licemjerni.

- Pred nama je jačanje javnog zdravstva, zaokret prema preventivi, ulaganje u ljudske resurse u javnom zdravstvu, vrednovat će se puno stvari koje se do sada nisu vrednovale. To je dobar put, zakone treba podržati, poručila je Maja Grba Bujević (HDZ). 

'HZZO zovu državom u državi'

- U primarnoj zaštiti, polovina liječnika starija je od 55 godina, više od sto ordinacija obiteljske medicine je zatvoreno, nedostaje 4.000 medicinskih sestara, upozorio je Božo Petrov (Most). Da je primarna zdravstvena zaštita devastirana, kaže i Andreja Marić (SDP), pa navodi da 125 ordinacija ima leteće doktore, da nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Stanje će uskoro biti i lošije, tko će nas liječiti? upitala je.

- HZZO zovu državom u državi, ima monopol na osnovno zdravstveno osiguranje, a kad konkurencije nema, nema ni kvalitete, kaže Marijana Puljak (Centar). I Rajko Ostojić (Socijaldemokrati) upire prstom u HZZO. On je apsolutno nekompetentan, HZZO, (njegov ravnatelj) Vukelić nula bodova, kazao je. I Stephen Nikola Bartulica (DP) monopolsku poziciju HZZO-a vidi kao glavni problem koji reforma ne dira.

'Objaviti imena onih koji rade u javnom i privatnom sektoru'

Katarina Peović (RF) apostrofira potrebu da se uredi dvojni rad liječnika, u javnom i privatnom sektoru. Taj rad dovodi do sistemskog urušavanja javnog zdravstva, kaže Peović i iznosi podatak da dvojno radi između 10 i 25 posto liječnika.

Oporba je zamjerila da predloženi zakoni ne sadrže nikakve rokove, da se listama čekanja nitko ne bavi, ocijenila da se podržavljenjem bolnica neće riješiti problem upravljanja.

Što donose izmjene zakona?

U skladu s izmjenama zakona, osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave prenose se na državu, što će u slučaju općih bolnica, omogućiti objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti. Kako bi se osigurala uključenost jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica predviđeno je da one daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, težište će biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, te znatno proširivanje djelatnosti domova zdravlja. Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima. Domovi zdravlja trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.