Za pitanja premijeru i ministrima prijavilo se 39 zastupnika

Hrvatski sabor počeo je novu, 16. sjednicu, sa zastupničkim pitanjima premijeru Andreju Plenkoviću i članovima Vlade. Sabor je, prije aktualnog prijepodneva, utvrdio dnevni red na kojem su 172 točke. U dnevni je red uvrstio i 10 novih točaka. 

Nakon aktualnog prijepodneva uslijedilo je uobičajeno iznošenje stajališta klubova zastupnika. Sjednica Hrvatskog sabora trajat će 14 tjedana, do 14. srpnja, ustavnog roka za redovito zasjedanje.

- Kada ćemo gledati kroz vrijeme, pred nama dugoročne i strateške koristi za Hrvatsku od osnaženog međunarodnog položaja u 10. godini članstva u Europskoj uniji, vidjeti ćete da će pozitivni efekti na građane i njihov standard, gospodarstvo i kompanije biti toliko veliki da ćemo se sjećati 1. siječnja 2023. kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske, kazao je Plenković odgovarajući na upit Davora Dretara (Domovinski pokret).

Dretar je u svojem pitanju ustvrdio da je Hrvatska po poskupljenjima najgora u EU, a zastupnike vladajuće većine nazvao je "Duracell zečićima".

Plenković je podsjetio i na pakete pomoći tijekom korona i energetske krize.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na upit Anite Pocrnić Radošević (HDZ) izvijestio je da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje do danas primio 110 tisuća zahtjeva o isplati dijela obiteljske mirovine preminulog partnera, a riješio 42 tisuće zahtjeva.

- Prosječno povećanje mirovine za one koji su ostvarili pravo na dio obiteljske mirovine je 95 eura, a uz to su svim korisnicima obiteljskih mirovina one povećane za 10 posto i tu je prosječno povećanje od minimalno 33 eura, kazao je Piletić.

Napomenuo je da su povećane i minimalne mirovine, stopa bonifikacije, da je ukinut krizni doprinos na zdravstveno osiguranje od 3%, a uskoro će se ukinuti i krizni porez od 10% na mirovine ostvarene po posebnim propisima.

Povlačenje sredstava iz NPOO-a 

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić, govoreći o povlačenju sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) ocijenio je da to ide dosta dobro. Rekao je da je od 5,5 milijardi eura koliko je na raspolaganju do 2026. dosad realizirano 2,2 milijarde, odnosno 40% posto i je Hrvatska među tri članice EU-a koja je dala zahtjev za trećom tranšom.

Fuchs o uvođenju cjelodnevne nastave

Dio pitanja bilo je upućeno ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu vezano za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovne škole.

Dragana Jeckov (SDSS) upitala je zašto se u programu zanemaruje nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a Fuchs je odgovorio se ta nastava bez problema može uklopiti, budući da će škola trajati cijeli dan.

Fuchs je istaknuo da cjelodnevna škola ima dobrih strana za učenike, obitelji i nastavnike, da se do 2027. planira sve osnovnoškolske objekte dovesti do rada u jednoj smjeni i da će to biti investicijski ciklus težak oko 850 milijuna eura.

Kako je odredio ždrijeb, prvo zastupničko pitanje postavila je Karolina Vidović Krišto (OiP), a od premijera Andreja Plenkovića zatražila je da objasni kakve su veze Vlade s PPD-om i njegovim vlasnikom Pavlom Vujnovcem, kao i s kupovinom nekretnina Fortenove, odnosno bivšeg Agrokora. Kazala je da Vujnovčeva tvrtka Enafrut terorizira Konzum i prisiljava ga da od Enafruta otkupljuje robu po cijenama višima od dobavljača koje je prije koristio.

Premijer Plenković odgovorio joj je kako je točno da je Hrvatska već deset godina članica Europske unije i poštuje sva njezina pravila. Također se pohvalio rezultatima svoje Vlade, ali i dobrim početkom turističke sezone.

- Mjerama ove Vlade spašene su tisuće radnih mjesta u Agrokoru, niti jedan dobavljač ili mali proizvođač nije propao. Vlasnik tvrtke se tada svojim potpisom odrekao kompanije. Fortenova danas posluje stabilno i njezino poslovanje nema veze s Vladom, i to je dobro, rekao je Plenković.

Zastupniku Peđi Grbinu, predsjedniku SDP-a koji je pitao koji su to opasni predatori o kojima ministar gospodarstva Davor Filipović govori da na njega vrše pritisak, premijer je odgovorio da to može pitati ministra, a zatim je kritizirao SDP.

Rekao je da je SDP danas prezadužena stranka, s računom u minusu i stranka iz koje se izbacuju članovi.

- Naša Vlada donosi rezultate za hrvatske građane, i oni znaju da su im narasle plaće. Mirovine smo povećali za 30 posto, a broj zaposlenih je preko 1.6 milijuna ljudi. U vrijeme krize nije bio niti jedan prosvjed, nego imamo samo fabricirane prosvjede, kazao je Plenković.

Plenković o Možemo!: Vi ste nalik na neku sektu

Tema novog izbornog zakona koju je tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru otvorila Urša Raukar Gamulin (Možemo!) potaknula je premijera Andreja Plenkovića da se obruši na stranku Možemo! usporedivši je sa "sektom koja u privatnim stanovima održava skupštine". Raukar Gamulin (Možemo!) kritizirala je što u radnoj skupini za krojenje izbornih jedinica sjede samo članovi HDZ-a od kojih je dvoje u obiteljskim odnosima, bez ijednog nezavisnog stručnjaka i opozicijskog predstavnika. 

- To nije radio ni Tuđmanov HDZ, ustvrdila je Raukar Gamulin pitajući premijera kada misli osnivati stručnu i neovisnu skupinu.

- Ne znam zašto konfabulirate stvari, to što HDZ kao stranka ima neku skupinu nema nikakve veze s onim što radi Vlada, odgovorio joj je Plenković.

- Pitamo li mi Možemo imate li vi neku tajnu skupštinu u privatnom stanu gradonačelnika Zagreba? Jel to mene briga? Nije. To je vama na ponos, to je više nalik na neku sektu, a ne stranku, dodao je Plenković istaknuvši da HDZ svaki ponedjeljak transparentno ima sastanke, nema tajnosti ni "šuć-muć".

- Vlada će uputiti zakon kada bude gotov, u roku će se uputiti u javno savjetovanje i o njemu će Sabor raspravljati i donijeti, te će se izbori održati u roku, poručio je premijer.

Raukar Gamulin ocijenila je premijerov odgovor ispod svakog nivoa te je odbacila tezu o nekoj tajnoj skupštini.

Banožić o modernizaciji HV-a, a Butković o ulaganju u prometnu infrastrukturu, Filipović o HEP-u

Ministar obrane Mario Banožić na upit zastupnika pohvalio se modernizacijom Hrvatske vojske, nabavom raketa Spike, vozila Patria, sustava protuzračne obrane i brodica.

- Vlada je zaustavila dugi niz godina neulaganja u Hrvatsku vojsku i pokazala da želi snažnu vojsku u cilju odvraćanja, kazao je.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković hvalio je pak ulaganja u prometnu infrastrukturu naglasivši da je proteklih godina uloženo više od 3 milijarde eura. Posebno je izdvojio ulaganja u javni prijevoz na što je u Zagrebu i Osijeku, kako je kazao, dosad potrošeno više od 300 milijuna eura. Najavio je i skoro javni poziv za nabavu autobusa na alternativni pogon, struju ili vodik.

- U prvoj fazu planira se nabaviti 70 takvih autobusa, a u sljedećih sedam do osam godina 200, rekao je.

Marina Miletića (Most) zanimao je HEP i sklapanje 5-godišnjih ugovora na što ga je ministar gospodarstva Davor Filipović uputio na upravu HEP-a.

- Ja ne odlučujem kako će se nabavljati električna energija u HEP-u nego to radi uprava i oni to neka objasne, poručio je Filipović.

Benčić: Vlada uporno kasni s objavom indeksa razvijenosti

Saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) upozorila je na aktualnom prijepodnevu da Vlada već dvije i pol godine kasni s objavom indeksa razvijenosti općina, gradova i županija zbog čega se ne zna koja područja spadaju u potpomognuta.

Benčić je u pitanju premijeru ocijenila da je riječ o još jednom eklatantnom primjeru izravnog kršenja zakona koji je sama Vlada napisala i donijela i koji razotkriva nepostojanje razvojne politike. Ta zastupnica je rekla da im je 2021. na zastupničko pitanje o novim indeksima odgovoreno da se se radi analiza, a na isto pitanje 2022. da je prijedlog modela donesen i da su akti u postupku.

- Činjenica da ni godinu nakon odgovora nemamo odluku Vlade o indeksu razvijenosti, što može značiti samo da je donesena politička odluka da se oni ne objavljuju, rekla je Benčić, upitavši tko je donio odluku da se ne donose novi indeksi razvijenosti općina, županija i gradova.

Benčić smatra da motivi mogu biti različiti od toga da HDZ ne želi pokazati da su upravo one lokalne jedinice u kojima stoluje desetljećima najnerazvijenije, ali i da ne žele pokazati koliko su čitave regije poput Slavonije, Baranje i Like uništene.

Premijer mislio da će ga Benčić pitati o sortirnici

Premijer joj je odgovorio vezano za zakonski okvir rekao je da se odluke rade i pripremaju i vidjet će s ministrom u kojoj je fazi odluka o kojoj Benčić govori. No, kazao joj je kako je mislio da će ga pitati "o sortirnici njezinih prijatelja", a pita ga o regionalnom razvoju, upitavši ima li ijedna tema oko koje je netko učinio više od njihove Vlade u sedam godina.

Naglasio je pritom da je u projekte za Slavoniju, Baranju i Srijem u njihovom mandatu u projekte uloženo 19 milijardi kuna, odnosno 2,5 milijardi eura projekata.

- Jeste li vi integrirali Baranju u sustav hrvatskih autocesta? upitao je premijer dodavši da su uložili u Osječko-baranjske županije, Vukovar, Slavonski Brod te da HEP svaki mjesec Gradu Zagrebu poklanja 80 milijuna kuna.

Benčić je ocijenila kako premijerov odgovor pokazuje da nema razvojne politike, da se hvali tuđim milijardama koje je uložio u nerazvijena područja, a rezultat je da mora prekrajati izborne jedinice jer više tamo nema dovoljno da bi izabrali 14 mandata u novi saziv Sabora. Premijeru je zamjerila i da je kao dokaz o uspješnosti razvojnog programa dao indikator da nam je došlo 50 posto više turista za Uskrs nego lani.

- Vi to ističete jer se vaša ekonomska i razvojna politika svodi na brojanje glava gostiju i na brojanje noćenja te nastavak Tuđmanove politike 200 bogatih obitelji - gdje ključne razvojne resurse koje su opće dobro poput poljoprivrednog zemljišta i pomorskog dobra - dodjeljujete kao feude za osobno bogaćenje onima koje ste odabrali", rekla je.

Vučemilović: Jesu li djeca posvojena u zadnjih deset godina još u Hrvatskoj?

Zastupnicu Vesnu Vučemilović (Hrvatski suverenisti) pitala je ministara unutarnjih poslova Davora Božinovića jesu li sva djeca koju su iz inozemstva posvojili hrvatski državljani u zadnjih deset godina još u Hrvatskoj ili su završila u kriminalnom podzemlju, lancu dječje pornografije, prostitucije.

- Kada ćete izvijestiti javnost o rezultatima istrage, upitala je te dodala da se radi najviše o 131 djetetu, a što su dosad mogli provjeriti da su išli od kuće do kuće.

Božinović je rekao je da je vrlo brzo nakon slučaja Zambija i uhićenja rekao nešto čega se drži i danas a to je da je svih osam osoba, uključujući i četvero djece, dobilo hrvatske dokumente u postupku MUP-a.

Kad je riječ o drugom dijelu posla MUP-a, ponovio je da u koordinaciji s Uskokom provode izvide, a kad je riječ o djeci koja su posvojena u zadnjih 10 godina, poznato mu je da svi imaju hrvatska prebivališta, a nije mu poznato da li se još nešto oko toga ispituje

Vučemilović je rekla da ne zna tko obmanjuje javnost jer od svake institucije imamo drugi broj, jedan ministar kaže ide istraga, drugi kaže da su sva djeca u Hrvatskoj, što po njoj vuče na zataškavanje.

Plenković: Odgoj i temeljne vrijednosti prije svega njegovati u krugu obitelji

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) pitala je premijera je li mu netko od ministra prenio sve veći problem porasta vršnjačkog nasilja, što bi očekivao kao roditelj od sustava kad bi se njegovo dijete našlo u tom začaranom krugu pakla i što radi kao premijer.

Upozorila je pritom da u Hrvatskoj u 2022. prijavljen 101 slučaj vršnjačkog nasilja, čak dvostruko više nego godinu ranije, u Belišću je primjerice se nakon sedam godina psihičkog zlostavljanja dogodio i fizičko zlostavljanje zbog čega je dijete završilo u bolnici a počinitelj šeta na slobodi.

Premijer joj je odgovorio da nasilje najoštrije osuđuje i da mu ne trebaju ministri da bude svjestan da se nasilje događa u i pred školama i na igralištima. To je fenomen koji nažalost nakon strašnog slučaja mladog Luke Ritza nismo uspjeli sanirati onako kako bi trebalo, rekao je premijer koji ističe da odgoj i temeljne vrijednosti treba prije svega njegovati u krugu obitelji.

Napomenuo je da su usvojili akcijski plan za prevenciju nasilja u školama i da je ministarstvo u komunikaciji s ravnateljima, pedagozima i svima koji se time bave, ali drži da je to puno širi fenomen, koji se nažalost raspiruje i razvojem moderne tehnologije.

- Kao roditelj, dodao je, svoju djecu na mikro razini nastoji što dalje držati od mobitela, ali to teško ide. "To nije to nebitan element u ukupnom utjecaju na jako mlade i neiskusne ljude, odnosno koji nemaju filtere i nemaju iskustvo te nerijetko prepisuju u realnom svijetu ono što vide u virtualnom svijetu. Kao kliše odbacio je tezu da on o svemu odlučuje zbog čega je Nikolić postavila pitanje njemu a ne ministru.