Sabor: Podržana Uredba EU o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama

Zastupnici su podržali zakon o provedbi Uredbe EU o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) kojim bi se europski proizvođači po položaju izjednačili s onima iz trećih zemalja, budući da europski proizvođači već plaćaju trošak ugljičnog dioksida, koji je ugrađen u cijenu.

- Time se nastoji osigurati ravnopravnije tržišno natjecanje i potaknuti čišća industrijska proizvodnja i izvan EU, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković.

Naveo je kako je EU postavila cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. kao i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. 

Podsjetio je da europska industrija već godinama posluje u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) čime je cijena emisije ugljika tako postala stvarni dio troškova poslovanja europskih proizvođača koji posluju prema sve zahtjevnijim klimatskim pravilima.

Pri tome i industrijska postrojenja obuhvaćena EU ETS snose i trošak svojih emisija.

Istodobno, na europsko tržište dolazi roba proizvedena u državama koje nemaju usporedivu cijenu ugljika ili imaju manje zahtjevnu klimatsku politiku. 

- Time europski proizvođači, koji ulažu u smanjenje emisija, mogu biti stavljeni u nepovoljniji položaj. Proizvodnja se može premjestiti iz EU u zemlje s nižim klimatskim standardima pri čemu se emisije ne smanjuju nego se samo premještaju izvan EU-a, kazao je Vuković. 

Hrvatska izložena uvozu robe iz sustava s drugačijim klimatskim pravilima

Naveo je i da CBAM obuhvaća cement, željezo, čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik, a 1. siječnja 2026. počelo je konačno razdoblje primjene CBAM-a, čime su uz obveze izvješćivanja nastupile i financijske obveze povezane s CBAM certifikatima. 

Upozorio je da je Hrvatska zbog geografskog položaja i gospodarske povezanosti sa susjednim državama koje su izvan EU izložena uvozu robe iz sustava s drugačijim klimatskim pravilima i troškovima emisija.

- Zato je učinkovit CBAM važan za zaštitu hrvatskih proizvoda od nelojalne konkurencije koja bi se temeljila isključivo na nižim i nepostojećim troškovima ugljika, rekao je.

Zakonom se uređuju nadležna tijela za provedbu CBAM-a u RH, njihove ovlasti, međusobna suradnja, postupci nadzora te prekršajne odredbe i sankcije.

Kao nadležna tijela određeni su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo financija - Carinska uprava i Hrvatska akreditacijska agencija. 

SDP problematizira što u nadležnim tijelima nema Državnog inspektorata

Tijekom kraće rasprave, u kojoj su sudjelovali samo zastupnici HDZ-a i SDP-a, SDP-ova Maria Blažina rekla je da podržavaju predloženi zakon koji se donosi po hitnom postupku.

No, upozorila je da kasnimo s donošenjem tog zakona jer je konačno razdoblje primjene počelo 1. siječnja ove godine a imali smo nepune tri godine prijelaznog razdoblja za pripremu institucija.

Problematizirala je što u tijelima nadležnim za provedbu CBAM-a u RH nema Državnog inspektorata.

Istaknula je da se SDP protivi centraliziranom Državnim inspektoratu te smatra da bi inspektorat zaštite okoliša trebalo vratiti u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Blažina je kazala i da kazne do 67.000 eura za velike mogu biti tek usputni trošak ali bi za male poduzetnike one značile propast.

Također, smatra i da nam energetski sustav nije spreman jer je Hrvatska prošle godine gotovo trećinu potrošnje pokrila uvozom iz Srbije i BiH gdje se struja proizvodi iz ugljena.