Saborska ljevica: Treba nam cjelovita migracijska politika

Lijeva saborska oporba isticala je u srijedu kako Hrvatskoj, kad je riječ o stranim radnicima, treba aktivna i cjelovita migracijska i integracijska politika, desna joj uzvraća da nosi ružičaste naočale kad priča o toj temi i ustrajava da imamo zamjenu stanovništva.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje: 

- Ozbiljna je politička pogreška što se briše zakonska obveza donošenja sveobuhvatne migracijske politike, kazao je Boris Piližota (SDP) u cjelodnevnoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima.

Ne sporeći da te izmjene donose pozitivne pomake, primjerice uređuju pitanje smještaja svih stranih radnika, ne samo sezonskih, taj, ali i drugi SDP-ovi zastupnici drže da je sam model više oblikovan prema interesima tržišta, poslodavaca i agencija za zapošljavanje.

I Damir Barbir (Centar) drži da Hrvatskoj treba aktivna migracijska politika koja štiti radnike, a ne samo potrebe tržišta. Smatra i da treba urediti odgovornost posrednika i agregatora, uvesti javni registar agencija za zapošljavanje, definirati uvjete primjerenog smještaja stranih radnika, provoditi redoviti nadzor.

Oporba tumači i kako strah od stranih radnika, koji postoji među domaćima, nije pao s neba. No, krivac za to nije radnik iz Nepala, s Filipina, krivac je model koji je godinama stavljao profit ispred rada, politika koja štiti poslodavce, vlast koja je dopustila damping plaće, zbog čega su naši radnici otišli u Njemačku, Irsku, pa nemamo izbora osim uvoza strane radne snage, kazala je Draženka Polović (Možemo).

Miletić: Ružičaste naočale nisu razborite

Kolegama s ljevice Marin Miletić (Most) uzvraća da "ružičaste naočale koje nose kada pričaju o stranim radnicima nisu razborite, da su naivne. Ključno je pitanje koja nam rada snaga treba, važno je privući mlade, visokoobrazovane ljude, naše iseljenike, kazao je.

U Hrvatskoj je došlo do zamjene stanovništva, tvrdi Miro Bulj (Most) i navodi da je od 2021. u Hrvatsku ušlo više od pola milijuna stranih radnika, a isto toliko Hrvata je iselio.

Punu potporu predloženim izmjenama dao je HDZ, čiji Goran Kaniški tumači kako predmetni zakon nije tehnički, nego zakon koji zadire u tri bitne sfere: sigurnost države, stabilnost i konkurentnost našeg gospodarstva, te integraciju stranih radnika.

Uvođenje dubinskih provjera državljana trećih zemalja, pooštravaju se uvjeti za poslodavce

Uvođenje sustava dubinskih provjera državljana trećih zemalja na vanjskoj granici važan i snažan je sigurnosti alat, pooštravaju se uvjeti za poslodavce, npr. povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika, kazao je zastupnik te izrazio uvjerenje da će novi ministar rada definirati rad agencija za zapošljavanje kako bi se maknule sve kritike.

Vesna Bedeković (HDZ) dodaje kako je bit zakona zaštita stranih radnika, njihova integracija i balans domaćih i stranih radnika na tržištu rada, korektan odnos prema stranim radnicima.

Neovisno o stranačkoj pripadnosti, zastupnici su pozdravili uvođenje obveze učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika razine A1. 1, ističući da će to stranim radnicima pomoći da upoznaju svoja prava i obveze, da se integriraju i izbjegnu getoizaciju.

Oporba pritom propituje je li za to dovoljna godina dana, s obzirom na to da neki radnici rade i više od osam sati dnevno, te naglašava kako nastavnici moraju biti licencirani za tu vrstu poučavanja.

Sabor je raspravio i Izvješće o državnim potporama za 2024. koje pokazuje da su, zbog isteka financiranja mjera za upravljanje COVID i energetskom krizom, te potpore smanjene. Te je godine dodijeljeno 1,4 milijardi eura državnih potpora, što je za trećinu, odnosno za oko 632 milijuna eura manje u odnosu na prethodnu godinu.

Božinović predstavio Zakona o strancima

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je u srijedu u Hrvatskom saboru kako je uvjeren da će nove izmjene Zakona o strancima dodatno unaprijediti zapošljavanje stranih radnika, istaknuvši kako time Hrvatska potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered.

Izmjenama Zakona o strancima pristupilo se radi usklađivanja zakonodavstva s direktivom Europske unije koja definira jedinstveni postupak dozvola za boravak i rad, radi usklađivanja s odredbama Pakta o migracijama i azilu, ali i prilagodbe sustava novim okolnostima.

- Uvjeren sam da će izmjene Zakona dodatno unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika, da će hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebnu i kvalificiranu radnu snagu te stvoriti bolje preduvjete za daljnji rast i razvoj, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović predstavljajući zakonske izmjene.

Ovim šaljemo poruku, dodao je, da upravljamo migracijama i tržištem rada, da to nije jednokratan čin nego proces koji zahtijeva stalno praćenje, procjenjivanje i prilagođavanje... "Hrvatska ovime potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered", naglasio je.

Božinović je napomenuo da su izmjene Zakona iz ožujka 2025. već u prvoj godini primjene dovele do konkretnih i mjerljivih pomaka pa je broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca smanjen za oko 17 posto, na 170.723 izdane dozvole u prošloj godini. Pri tome se 47 posto odnosilo na novo zapošljavanje, 41 posto na produljenje postojećih dozvola, a 12 posto na sezonski rad, kazao je.

Poznavanje jezika olakšat će stranim radnicima snalaženje u svakodnevnom životu

Ključna novina izmjena je obvezno učenje hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita razine A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole boravka i rada. "Poznavanje hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma omogućit će stranim radnicima lakše snalaženje u svakodnevnom životu", poručio je Božinović, naglasivši kako to nije formalnost, nego poruka da svatko tko dolazi u Hrvatsku mora poštovati naš jezik.

Izmjenama se također rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produljuje na 90 dana, kao i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.

Osim toga, stranim radnicima olakšava se promjena poslodavca, propisuje rok do 90 dana za izdavanje dozvola, a radi privlačenja stranih studenata privremeni boravak će im se odobravati na rok od tri godine, umjesto dosadašnjih godinu dana. Produljuje se i rok za sezonske dozvole na razdoblje do tri godine.

Tražeći stanke prije samog predstavljanja zakona, oporba je upozorila na potrebu donošenja ozbiljne, cjelovite strategije migracijske politike, a vladajući su hvalili zakon kao iskorak u pravom smjeru.

Nedostaje ozbiljna strategija migracijske politike, poručile su Anka Mrak-Taritaš (GLAS) i Marijana Puljak (Centar).

Dalibor Paus (IDS) upozorio je na važnost integracije stranih radnika, a Jelena Miloš (Možemo!) zatražila je strože reguliranje agencija za posredovanje i ukidanje stotina agregatora koji, tvrdi, izrabljuju radnike.

Miro Bulj (Most) ponovio je tezu o zamjeni stanovništva i pogodovanju krupnom kapitalu te pozvao na zaštitu hrvatskih obitelji i hrvatskoga čovjeka.

- Kada bi postojalo zrno političke pameti, umjesto pitanja je li ovo zemlja za Hrvate ili Nepalce, postavili bismo pitanje je li ovo zemlja za radnike ili kapital, poručio je Mišo Krstičević (SDP).

Nino Raspudić (NZ) istaknuo je kako je riječ o prevažnom zakonu koji će dugoročno usmjeravati gospodarstvo, demografiju i sigurnosne tijekove i da bi ga zato u Saboru trebao predstaviti sam predsjednik Vlade.

S druge strane, vladajući su pohvalili zakon, Branka Juričev Martinčev (HDZ) naglasila je da štiti naše radnike, građane i poslodavce, a Ivica Kukavica (DP) da ide u pozitivnom smjeru jer jača integraciju stranih radnika kroz obvezu učenja hrvatskog jezika.

Polaganje ispita iz hrvatskog jezika pozitivno za integraciju stranih radnika

Zastupnici su u raspravi o izmjenama Zakona o strancima pozitivnim za integraciju stranih radnika ocijenili obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika razine A1.1, dok Nino Raspudić (NZ) upozorava na potrebu analize utjecaja uvoza najnekvalificiranije radne snage na gospodarstvo, demografiju i sigurnost.

Anka Mrak-Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) važnim za integraciju stranih radnika ocijenila je obvezu polaganja ispita hrvatskog jezika razine A1.1 nakon godine dana boravka kao uvjeta za produljenje dozvole za boravak i rad. No upozorila je da nije jasno tko snosi trošak edukacije i ispitivanja te imamo li dovoljno kapaciteta koji tu obuku mogu provesti.

Navodeći kako u izmjenama zakona postoje dobri i poželjni pomaci, Mrak-Taritaš pozdravila je što se njime omogućuje promjena poslodavca nakon pola godine rada bez potrebe za izdavanjem nove dozvole, što su predviđene mogućnosti za kraći period nezaposlenosti stranih radnika dok traže novi posao, čime se štite njihova prava i daje veća fleksibilnost gospodarstvu i slično.

No upozorila je kako još ne postoji cjelovita jasna strategija uvoza radne snage već reagiramo ad hoc, što stvara nesigurnost i otežava planiranje u svim sektorima.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) rekao je da se njegova stranka zalaže da svi strani radnici koji rade u uslužnim djelatnostima, a u kontaktu su s građanima, moraju znati osnove hrvatskog jezika.

Pozdravivši činjenicu da zakon jasno definira tko, kada i pod kojim uvjetima može doći raditi u Hrvatsku, rekao je i da zbog sve većeg broja stranih radnika koji dolaze iz zemalja s visokim brojem zaraznih bolesti, predlažu uvođenje obaveze da se strani radnik pri dolasku u Hrvatsku mora uputiti na testiranje na zarazne bolesti (TBC-a, HIV-a, hepatitisa). Također, obavezno bi bilo i posjedovanje cijepne knjižice za sve strane državljane koji traže dozvolu za rad i boravak u Hrvatskoj.

Uz to, predlažu i smanjenje praga priljeva po transakcijskom računu koji fizičke i pravne osobe moraju ostvariti da bi mogle zapošljavati strane radnike. Stoga za pravne osobe predlažu prag od 60.000 eura godišnje, a 30.000 eura za fizičke osobe.

I Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) upozorila je da i dalje zakonski nije normirana izričita obaveza donošenja sveobuhvatne migracijske politike. Pri tome je istaknula i da pitanje migracija i statusa stranih radnika nije i ne smije biti pitanje ideologije već pitanje vladavine prava, socijalne stabilnosti i ekonomskog napretka Hrvatske.

Drži da zakon treba biti "alat stabilnosti, reda i pravde" te se njime treba jasno definirati tko dolazi, pod kojim uvjetima i obavezama. Uz to, treba štititi hrvatske radnike od nelojalne konkurencije te strane radnike od izrabljivanja.

Anteo Milos (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je da se predloženim zakonom nedovoljno uzima u obzir sezonalnost poslovanja, osobito u turističkim destinacijama. Smatra da su postavljanjem uvjeta šestomjesečnog kontinuiranog poslovanja i prihodovnog cenzusa posebno diskriminirani mali poslovni subjekti, koji su i najviše pogođeni nedostatkom radne snage. Stoga traže pojednostavnjivanje uvjeta kroz skraćivanje testa tržišta rada, brže postupke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te pogotovo fleksibilniji prihodovni cenzus.

Napominjući kako predloženi zakon nije dobar jer nije dobra niti politika prema stranim radnicima, Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) problematizirao je ukidanje kvota za strane radnike jer se time stvorio "veliki pritisak na cijenu rada u Hrvatskoj".

Upozorio je i da se u našu zemlju masovno uvozi strana radna snaga od koje samo jedan posto ima završeni fakultet, a u Njemačkoj je to 17 posto. Smatra i da u predloženom zakonu nedostaje dubinska analiza utjecaja stihijskog uvoza najnekvalificiranije radne snage na gospodarstvo, demografiju i sigurnost.