07:00 / 22.04.2021.

Autor: V.G./M.M./HRT/Hina

Vidović (SDP): Demografska slika prešla u alarmantno stanje

Sabor

Sabor

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Saborska opozicija raspravljajući o stanju u prostoru Hrvatske, izrazila je nezadovoljstvo tim stanjem, a posebno je apostrofirala loše demografske trendove. HDZ pak podsjeća na sve što je poduzeto da se taj prostor sačuva.

Rezultati nisu dobri, stanjem u prostoru nismo zadovoljni, po ovom izvješću, sve grane gospodarstva imaju potencijal, ali i lošu sadašnjost i ne bolju prošlost, izjavio je Franko Vidović (SDP) govoreći o Izvješću o stanju u prostoru Hrvatske od 2013. do 2019. godine.

Kaže i kako je demografska slika, iz faze zabrinjavajuće, prešla u alarmantno stanje. Od države koja je 1990. imala 4,8 milijuna stanovnika, došli smo na četiri milijuna, a po nekim izvorima i ispod, naveo je.

Prostor se najbolje štiti ljudima, a naš je ugrožen iseljavanjem, kaže Nikola Grmoja (Most).

Nabrajajući zabrinjavajuće probleme, Bojan Glavašević (ZLB) ističe očigledno uništavanje obalnog pojasa, preizgrađenost parcela, činjenicu da takvu izgradnju ne prati nužna infrastruktura, što onda donosi i gospodarsku štetu.

Stanje u prostoru Hrvatske je kaotično

Stanje u našem prostoru je kaotično, ističe Katarina Nemet (IDS) koja upozorava kako se bespravna gradnja nastavlja i nakon provedene legalizacije. Gradi se na poljoprivrednom zemljištu, uz samo more, oni koji to žele spriječiti - gradovi i općine, nemaju alate za to, a država za to nije zainteresirana, ustvrdila je. Upozorava i na primjere parcelizacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta koji prolaze ispod radara države, a upravo je to, kaže, prvi korak koji vidi bespravnoj gradnji.

Imamo milijun i jedan problem u prostoru, no niti jednog vladajući ozbiljno ne priznaju, kaže Ružica Vukovac (DP), nezadovoljna da u Izvješću nema ozbiljnijih podatka o subjektima koji ugrožavaju prostor. Pritom spominje problem ispuštanje gnojnica u kanale što po Slavoniji rade tvrtke predstavnice krupnog kapitala, obilato nagrađivane potporama.

Oporba zamjera Vladi što im je poslala šestogodišnje, umjesto četverogodišnjeg izvještaja. Ovo izvješće obuhvaća rad triju vlada, a četvrta ga prezentira, primijetio je Vidović.

HDZ-ov Branko Bačić (HDZ) hvali samo Izvješće, ali i podsjeća da su donijeta tri strateška dokumenta koja definiraju stanje u prostoru, to su strategije prostornog uređenja, zaštite okoliša i upravljanja državnom imovinom.

Zaštitili smo 37 posto prostora

Odbacuje teze da se o prostoru ne vodi briga. Kroz projekt Nature, različitim stupnjevima, zaštitili smo 37 posto prostora, to ga čuva, ali kod ulaganja donosi više obveza, pa to možda usporava određene projekte, kazao je. Naglasio je kako je vrijeme da Vlada, čim prije, uputi državni plan prostornog razvoja, da se olakšaju brojne investicije.

Ministar Darko Horvat najavio je kako će vrlo skoro u javnu raspravu doći Nacionalni prostorni plan. Da bi vratili ili prizvali investitore, imamo preko 420 poduzetničkih oaza koje su potpuno infrastrukturno pripremljene, dodao je. Poručio je kako je kroz zaključke koji prate Izvješće dana perspektiva kako potencijal koji imamo pretvoriti u nešto konkretno.

Izvješću o stanju u prostoru RH od 2013. do 2019.

Izvješće prioritetno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor, predlaže rješenja za poboljšanje stanja te upućuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja.

Teritorij Hrvatske podijeljen je na 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, to jest na 20 županija i Grad Zagreb, 127 gradova i 428 općina. Regionalne razlike u prostornoj i veličinskoj distribuciji naselja vrlo su izražene, ističe se u Izvješću.

Zona najveće koncentracije stanovništva je središnja Hrvatska, koja uključuje i Grad Zagreb, i u kojoj na nešto više od trećine ukupne površine živi gotovo polovica svih stanovnika.

Velika koncentracija naselja veličine od 501 do 5000 stanovnika opaža se u sjevernom i istočnom dijelu Hrvatske te u dijelovima priobalja, a drugu krajnost čine brdsko-planinska i pogranična područja u kojima je najveća koncentracija naselja bez stanovnika ili je mreža naselja bitno rjeđa nego u ostatku zemlje, što predstavlja znatan razvojni izazov i utječe na kvalitetu života stanovnika.

Uočava se lagani porast broja stanovnika u gradskim naseljima usporedan s padom ukupnog broja stanovnika te izumiranje naselja i prorjeđivanje mreže naselja. Hrvatska s 57 posto gradskog stanovništva pripada skupini slabije urbaniziranih europskih zemlja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!