09:30 / 21.04.2021.

Autor: B.A./Hina/HRT

Oporba nezadovoljna kašnjenjem izvješća o povlačenju sredstva iz EU fondova

Sandra Benčić

Sandra Benčić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Saborska oporba izrazila je u srijedu nezadovoljstvo zbog kašnjenja s podnošenjem izvješća o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za 2019. i 2020., a poručili su i kako je pri dodjeli sredstava bilo pogodovanja.



Sandra Benčić (Klub zeleno lijevog bloka) istaknula je kako je izvješća trebalo podnositi svakih šest mjeseci.

- Nismo najgori po povlačenju EU sredstava, ali nismo iskoristili priliku za izgradnju sustava. Kontinuirano nedostaju ljudi u sustavu, velika je njihova fluktuacija i za to još nije pronađen rješenje, smatra Benčić.

Upozorila je i na problem dodjele sredstava po sustavu "najbrži prst", što nije prihvatljivo.

Marko Pavić (Klub HDZ-a) istaknuo je kako su sredstvima EU fondova realizirani projekti koje sami ne bismo mogli ostvariti u školstvu, zdravstvu, poljoprivredi i drugim područjima. Upozorio je i kako u sustavu upravljanja i kontrole nedostaje oko 1000 ljudi koji se ne mogu pronaći na tržištu rada.

- Čak ni 30 posto dodatka na plaću ne rješava taj problem", rekao je Pavić dodavši kako treba staviti naglasak na jačanje kapaciteta i digitalizaciju. Podsjetio je da je Vlada osigurala 24,5 milijardi eura za nacionalni plan oporavka, ocijenivši to velikim uspjehom.

Željko Pavić (Klub SDP-a) ustvrdio je kako su najslabije i najlošije članice EU dobili najviše EU sredstava. Po njegovu sudu trebalo bi napraviti analizu koje su hrvatske općine, gradovi i županije dobile najviše sredstava, je li takva distribucija dobra ili ne i omogućava li ravnomjeran razvoj zemlje. Upozorio je kako je iz Slavonije u protekle dvije godine iselilo između 60 i 70 tisuća građana. Smatra kako euroskeptici nisu u pravu i da Hrvatska povlači više sredstva iz EU fondova nego što uplaćuje članarine. No, jesmo li ostvarili ciljeve u poljoprivredi, povratak ljudi u Slavoniju i jačanje demokratskih trendova to tek treba vidjeti kao i jesu li sredstva dodijeljena najpotrebitijima ili onima koji su imali poznate, rekao je.

Ružica Vukovac (Klub Domovinskog pokreta) naglasila je kako je potrebno uključiti sve stručnjake koji mogu pomoći te izraditi procjenu učinka zaposlenika u sustavu i smjernice za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova te jačati edukaciju korisnika.

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Velimir Žunac izrazio je žaljenje zbog kašnjenja izvješća i najavio kako se to više neće događati. Odbacio je i tvrdnje kako je pri dodjeli sredstava bilo pogodovanja naglasivši kako su sredstva dodjeljivana na temelju javnih poziva i provedenih natječaja. Nismo zadnji ni najgori, nego u "zlatnoj sredini", ustvrdio je Žunac. Potvrdio je kako postoje problemi u kapacitiranosti, no da se radi na njezinu jačanju i edukaciji ljudi u sustavu i izvan njega kako bi dobili kompetentne ljude koji mogu kvalitetno raditi. 

Hajdaš Dončić u Saboru: Beroš je otpisan

Radni tjedan, u kojemu ga čeka nekoliko izvješća, Hrvatski sabor danas je otvorio raspravom o zakonskom prijedlogu da se regulira zanimanje dentalnog higijeničara, a saborska opozicija uvodno je između ostalog kritizirala ministra zdravstva Vilija Beroša.

U Saboru se u međuvremenu sastala oporba kako bi razgovarala o SDP-ovoj inicijativi za opoziv ministra Beroša. Imamo konsenzus, rekao je šef SDP-a Peđa Grbin i dodao da će ministru Berošu dati vremena da razmisli o svemu i procijeni ima li smisla da ostane ministar. Ako sam ne odstupi, oporba će pokrenuti postupak opoziva.

Hrvoje Zekanović (klub Hrvatskih suverenista) napao je Beroša zbog spornih nabava, a rekao je da se i u njegovom Šibeniku proračunski novac troši na što god padne na pamet tamošnjoj vlasti. Rekao je kako su s druge strane tisuće Šibenčana ovršene.


- U našem društvu imamo jedan veliki kontrast. S jedne strane imamo ministre, miljenike našega predsjednika Vlade, koji će naručiti web-stranice koje ne funkcioniraju za milijune kuna od svojih poznanika, a s druge strane imat ćemo ljude koji zbog toga što nisu na vrijeme platili svoje režije doslovno nemaju za kruh, zaključio je.


Neovisni zastupnik Milan Vrkljan rekao je kako je dug hrvatskog zdravstva u zadnjih 10 mjeseci porastao s 10 na 15 milijardi kuna. Dodao je kako se izbjegavaju rasprave o rashodima u zdravstvenom sustavu zato što to direktno dovodi do rasprave o kadroviranjima u sustavu, što je po njemu ključni problem tog sustava.


- 80 posto duga u zdravstvenom sustavu nastaje kao posljedica neorganiziranog rada u pet-šest velikih KBC-a, rekao je Vrkljan.


Rekao je da su SDP i HDZ sestrinske stranke istog svjetonazora koje vode "Udba, KOS i djeca komunističkih moćnika".

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) također je napao Beroša zbog spornih nabava optuživši ga da uništava zdravstveni sustav. Rekao je da je Beroš nekoć prikazivan kao superjunak, ali da ipak postaje dio koruptivne hobotnice koja svoje pipke pruža gdje god se ukaže prilika i koja krade gdje god stigne.


- Pa tako, nažalost, i u ovoj COVID-krizi i na ljudskim životima, rekao je.


Prozvao je i premijera Andreja Plenkovića, nazvavši ga mozgom svih HDZ-ovih operacija. Upitao se treba li uopće raspravljati o Berošu jer je, kako je rekao, i ovako i onako otpisan.

Marin Lerotić (IDS) pitao je što Vlada čini da bi se spasila event industrija, jedan od pokretača hrvatskog turizma.


- Treba imati na umu da event industrija donese 22 milijarde kuna u državni proračun te se zaista nadamo da se neće dopustiti propast ove industrije, poručio je Lerotić, podržavši korake i mjere predložene od organizatora manifestacija i zaposlenih u tom sektoru.


Silvano Hrelja (klub HSS-a i HSU-a) prozvao je Vladu i Sabor zbog toga što je majkama koje su umirovljene nakon 1. siječnja 2019. dodan staž od šest mjeseci za svako rođeno i posvojeno dijete, dok su one koje su umirovljene do tog datuma ostale bez majčinskog staža. Poručio je kako dijete majki umirovljenih nakon 1. siječnja 2019. ne smije vrijediti više od djece majki koje su se umirovile prije tog datuma.


Ante Prkačin (klub Domovinskog pokreta) izložio je povijesnu lekciju o hrvatsko-srpskoj koaliciji, koju je usporedio sa sadašnjom vladom, dok je Ivan Ćelić (HDZ) govorio o pandemiji COVID-a i cijepljenju.


- Cjepiva su bez presedana najveći domet učinka medicine na ljudsko zdravlje kojim su do sada spašene stotine i stotine milijuna ljudi, rekao je Ćelić.


Rekao je kako je za rezultate cijepljenja potrebno određeno vrijeme te da se građani sve više odazivaju na cijepljenje.

Miro Bulj (Most) rekao je da nije ostvareno ništa od projekata obećanih na sjednici Vlade u Splitsko-dalmatinskoj županiji prije tri godine.


- Moj grad je grad borbe vrijedan i mi ćemo se nastaviti boriti. S tim sam ciljem ušao u Sabor sa sinjskom kapicom, poručio je.


Dalija Orešković (klub Centra i GLAS-a) također je komentirala afere u Ministarstvu zdravstva, rekavši da sve ono o čemu se u medijima govori nije problem disfunkcionalnog zdravstva, već prvenstveno disfunkcionalnog pravosuđa i države koja nije ustrojila funkcionalna operativna efikasna tijela koja bi afere mogla pravovremeno, brzo i učinkovito istražiti, utvrditi odgovornost i izreći sankciju. Slično je zaključila i za prijašnje afere. Optužila je HDZ da održava pravosuđe u takvom stanju, predloživši promjenu naziva himne u "Lijepa naša HDZ-ovina".

Zakon o dentalnoj medicini

Saborski zastupnici suglasili su se u srijedu da treba regulirati zanimanje dentalnog higijeničara i time im omogući pristup tržištu rada. U opisu njihovih poslova bili bi priprema pacijenata za pregled, upoznavanje s preventivom oralnog zdravlja, izbjeljivanje zubi i ostali pomoćni poslovi prema uputama doktora dentalne medicine.


Od 2016. upisane su prve generacije dentalnih higijeničara, tri su završile školovanje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a jedna pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, no uvjeti za njihov rad nisu uređeni niti jednim propisom.


Imamo 88 mladih ljudi koji čekaju svoju priliku, kaže Andreja Marić (SDP) i ističe da dentalni higijeničari neće biti ugovorni djelatnici HZZO-a, na otvorenom tržištu rada morat će zaraditi plaću, mimo košarice usluga koju pokriva HZZO.


Radom dentalnih higijeničara, doktori dentalne medicine bit će oslobođeni nekih poslova, pa očekujemo kvalitetniju dentalnu skrb, kaže zastupnica i objašnjava kako su, u odnosu na dentalnog asistenta, higijeničari samostalniji u obavljanju poslova.


Zastupnici su suglasni da su izmjene, formalizirane kroz izmjene Zakona o dentalnoj medicini, korak naprijed, da se oslanjaju na praksu brojnih europskih zemalja.


Kažu kako u oralnom zdravlju naglasak treba staviti na preventivu, pa na kurativu, i to od najranije životne dobi.


Od pristupanja iz EU uplaćeno 50 milijardi kuna


Na dnevnom redu su i četiri izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU u prošloj i pretprošloj godini. Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je od pristupanja Uniji do 30. lipnja 2020. uplatila u europski proračun oko 24 milijarde kuna, dok joj je iz njega uplaćeno 6,6 milijardi eura, odnosno oko 50 milijardi kuna. U okviru fondova i programa obuhvaćenih Izvješćem u državni je proračun od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. uplaćena milijarda eura, odnosno 7,6 milijardi kuna.


Zastupnici će ovaj tjedan raspraviti Polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020. te Izvješće o stanju u prostoru od 2013. do 2019. To Izvješće sadrži i analizu sustava naselja koja pokazuje da u Hrvatskoj odumiru naselja u pograničnim i brdsko-planinskim područjima, a koncentriraju se u središnjoj Hrvatskoj sa Zagrebom. Prije deset godina, Hrvatska je imala 149 naselja bez stanovnika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!