Burno u Saboru uoči rasprave o prijedlogu Zakona o poticanju ulaganja

09:00 / 25.05.2022.

Autor: Tatjana Munižaba/Dnevnik/Vijesti/Hina/HRT/V.G./B.A.

Milan Vrkljan, Gordan Jandroković, Marijana Puljak, Miro Bulj

Milan Vrkljan, Gordan Jandroković, Marijana Puljak, Miro Bulj

Foto: Dnevnik / HRT

Saborski zastupnici u srijedu su podržali poticanje ulaganja u gospodarstvo, naročito mjere usmjerene na ublažavanja negativnih posljedica covida, no dio oporbe smatra da se preveliki naglasak stavlja na turistički sektor a ostatak gospodarstava zanemaruje. Iako je riječ o gospodarskoj temi koja u pravilu ne izaziva žestoke svađe i podjele, burno je bilo jutros u sabornici.

Saborski zastupnici u srijedu su podržali poticanje ulaganja u gospodarstvo, naročito mjere usmjerene na ublažavanja negativnih posljedica covida, no dio oporbe smatra da se preveliki naglasak stavlja na turistički sektor a ostatak gospodarstava zanemaruje.

- Premalo je ulaganja u proizvodnju, u stvaranje dodatne vrijednosti u našem društvu, to nedostaje, nedostaje proizvodnja, kazao je Emil Daus (IDS) u raspravi o prijedlogu zakona o poticanju ulaganja.

- Nije problem u turizmu koliko je jak nego je problem u tome što ostatak gospodarstva nije dovoljno snažan, naveo je Damir Bajs (Damir Bajs NL).

Anka Mrak Taritaš (GLAS) navela je kako je premalo ulaganja u graditeljstvo koje je pokretač razvoja, te čini samo 3,3 posto ukupnih ulaganja . Smatra i kako nema pomaka u aktiviranju državne imovine.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman priznaje da se značajan dio poticaja odnosi na turizam no ističe kako je riječ o projektima visoke dodane vrijednosti, primjerice povećanje kategorizacije hotelskog smještaja i nova ulaganja.

- Po broju prijavljenih projekata 14,6 posto prijavljeno je u turizmu i njihova vrijednost čini nešto više od 35 posto poticaja, navela je i dodala da pritom brownfield investicije nisu isključene. Naglasila je i kako se neke mjere, kao što su potpore za kapitalna ulaganja, isključivo odnose na proizvodno prerađivačku djelatnost. Što se tiče korištenja državne imovine, kazala je Mikuš Žigman, problem su neriješena zemljišno pravna pitanja. Stoga, dodala je, ne može se na raspolaganje investitoru dati imovina koja je opterećena takvim pitanjem.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) zanimalo je kako se misle smanjiti razlike u gospodarskoj razvijenosti kada većina tvrtki koje su temeljem zakona koristile poticaje dolaze iz najrazvijenijih područja, Zagreba, Varaždinske te Međimurske županije.

- Po novoj karti regionalnih potpora, odgovorila je državna tajnica, značajno se podižu intenziteti potpora upravo u regijama koje su slabije po svom prosjeku razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek.

Prijedlogom zakona o poticanju ulaganja korisnicima državnih potpora za poticanje ulaganja omogućavaju se neke poštede zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom u realizaciju projekata.

- Covid je uzet u obzir u odredbama ovog prijedloga zakona jer želimo potaknuti daljnju investicijsku aktivnost. Brojke u smislu izravnih stranih ulaganja su pozitivne i u 2021. bilježimo porast od 300 posto u direktnim stranim investicijama u odnosu na 2020., što je dijelom zahvaljujući i odredbama ovog zakona, kazala je Mikuš Žigman.

Inflacija blizu 10 posto, litra benzina gotovo je 14 kuna, hrana je sve skuplja, prijeti i nestašica - ali to nitko od zastupnika u slobodnim govorima nije ni spomenuo, javila je Tatjana Munižaba u podnevnom HTV-ovom Dnevniku.

Nakon slobodnih govora, a uoči početka rasprave prema dnevnome redu, uslijedile su stanke. Dobro su došle da se malo ohlade uzavrele strasti jer je rasprava o Zakonu o poticanju ulaganja poprilično uljuđena - oštra, ali bez svađa.

"Hodajući inkubatori"

Saborska zastupnica Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) upitala je gdje su Hrvatska liječnička komora i Udruga liječnika i jesu li žene hodajući inkubatori, govoreći o ravnatelju KBC-a Zagreb Anti Ćorušiću.


Podsjetivši u slobodnom govoru na Ćorušićevo priznanje na javnoj televiziji da je greškom uklonio zdravi jajnik pacijentici otkrivši njezin identitet, Puljak je upitala jesu li žene doista hodajući inkubatori pa im se, nakon što rode, mogu bez ikakva upozorenja povaditi svi organi jer ionako više ničemu ne služe.


Gdje je sada Hrvatska liječnička komora, gdje je Udruga liječnika, zašto ne reagiraju na istup u kojem je Ćorušić prekršio liječnički kodeks, hoće li Komora sada pokrenuti postupak protiv njega?, upitala je zastupnica.


Puljak je istaknula da 'tko radi taj i griješi', da se onda ispriča, skrušeno prizna grešku i plati odštetu. Ali ovako, na ovaj način, na javnoj televiziji ono mirno, glasno, hladne face kaže - eto ženi sam greškom izvadio zdravi jajnik pa nema veze žena je i tako rodila, nisam je baš puno oštetio. Pa dobro, što je ovo? Hoćete li vi, kolegice, ustati protiv ovoga?, upitala je.


Uzvratio je Branko Bačić (HDZ) kazavši kako zaboravlja na istup Bojana Ivoševića u Splitu protiv novinarke pitajući ju hoće li ustati u borbu i protiv takvog nasilja. Hrvoje Zekanović ocijenio je pak da atak na Ćorušića nije zbog jajnika nego zbog toga što je on u zadnje vrijeme imao prolife stavove.


Vrkljan: Na vlasti su djeca komunističkih moćnika, Jandroković: Vi ste tipičan primjer


Milan Vrkljan (Za pravednu Hrvatsku) u slobodnom govoru ocijenio je da je prošlotjednom odlukom Ustavni sud o zabrani dviju Mostovih referendumskih inicijativa doveo Hrvatsku u identitetsku krizu u kojoj je na jednoj strani vlast, a na drugoj hrvatski narod, što rezultira dubokom političkom i gospodarskom krizom. Smatra da je Ustavni sud u funkciji zaštite očuvanja političke moći i opstrukcije političke emancipacije naroda.


Predsjednik države, Vlade, Sabora, Ustavnog suda i svi ustavni suci su djeca komunističkih moćnika koji su sudjelovali u radu i životu komunističke Hrvatske u Jugoslaviji, kazao je Vrkljan te ustvrdio da je na snazi politička korupcija i ne odgovara stvarnoj volji hrvatskog naroda. Građanska Hrvatska izgubila je od HDZ-a i SDP-a smatra Vrkljan.


Njegov istup izazvao je reakciju predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je istaknuo da izgovara laži i neistine da odbacio da je dijete komunizma. 

- S tim klevetama odite na svoje mjesto i pričajte ih okolo, a ne sa saborske govornice, rekao je.


- Nećete govoriti da sam ja dijete komunizma jer s time nemam nikakve veze. Niti ja niti moja obitelj. Provjerit ću malo da vidim gdje ste vi bili do '90. godine. Ne bih se iznenadio da ste u bili u Partiji, tipičan ste primjerak, dodao je Jandroković.

Nadovezao se i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, zapitavši Vrkljana otkud mu ti podaci o životopisu dužnosnika. Zanimalo ga je i je li Vrkljan bio doušnik ili dužnosnik Udbe kada ovako suvereno iznosi podatke iz vremena komunističkog sustava.


Miro Bulj iz Mosta ustvrdio je da je Europski sud presudio u korist banaka, a ne građana te da ni HNB nije saveznik svojih građana. Smatra da Hrvatska treba stati u zaštitu svojih građana po uzoru na Poljsku i Mađarsku. Hrvatska vlast ne štiti interese hrvatskih građana ni u Hrvatskoj ni u BiH, ali ni u Srbiji gdje, ističe, "četnik početnik diže optužnice protiv hrvatskih pilota". Zapitao je i kakvo je to ponašanje dijela hrvatske Vlade koje za vrijeme obilježavanja Oluje tuguje s Vučićem u Srbiji, aludirajući na SDSS, i kako je moguće da je to glavni partner u Vladi.


Branko Bačić (Klub HDZ-a), osvrnuvši se na odluku Ustavnog suda o Mostovim referendumskim inicijativama, kazao je da je odluka suda očekivana, ispravna i jedina moguća. Tvrdi da bi odlučivanjem dvotrećinskom većinom oporba u svakoj prilici mogla ucjenjivati i za svoj glas tražiti ustupak za svoje partikularne, ideološke i svjetonazorske interese, programe i projekte. Da je tome tako, dodao je, nije trebalo dugo čekati. Već pri samoj najavi moguće izmjene Ustava RH, radi izrade uređenog ustavnog referendumskog okvira za čije je donošenje potrebna ista dvotrećinska većina, iz lijevo progresivne oporbe, kako sebi voli tepati oporbena ljevica u Saboru, najavljuje se ucjena u donošenju takve izmjene Ustava ukoliko se u Ustav ne uvrsti njihov stav o prekidu trudnoće, kazao je Bačić.


Benčić (ZLB): Treba ukinuti dodjelu EU novca putem modela "najbrži prst"


Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) usprotivila se dodjeli europskih sredstava putem modela najbrži prst. Kaže Nacionalni programa oporavka i otpornosti (NPOO ) gotovo je sve isprogramirao po modelu najbrži prst i ti natječaji onda traju do 10 sekundi ovisno o tome koliko prijavitelja ima. Sredstva se dodjeljuju ne po kvaliteti i ne prema tome kome je više potrebno u kojoj regiji nego prema tome tko ima bolje programere. Takvi natječaji su nelegalni i te natječaje treba poništiti, ukinuti najbrži prst jednom zauvijek, pozvala je Benčić.


Prigovore na NPOO imala je i Boška Ban Vlahek (SDP), konkretno na javni poziv za bespovratna sredstva za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova.


Smatra apsurdnim da se iznosi sufinanciranja po pojedinom projektnom prijedlogu određuju prema broju dnevnih boravaka koji će se izgraditi ili nadograditi i da je maksimalno moguće dobiti 1, 4 milijuna kuna po pojedinom boravku i da se taj iznos može dodijeliti projektu samo u slučaju izgradnje novog dječjeg vrtića te ovisno o kategoriji ulaganja.


Silvano Hrelja (Klub HNS,a HSU-a i nezavisnih zastupnika) kazao je da trenutno u vrijeme krize javljaju svakakvi prijedlozi, među ostalim o smanjenju doprinosa za mirovinsko osiguranje s 15 na 13 posto.


- Sa smanjenjem doprinosa za mirovinsko, za umanjenje ovako bijednih mirovina i stvaranje sve većeg kruga siromaštva ne mogu se složiti nikada pa ni tada, poručio je.

Zakon o poticanju ulaganja po hitnom postupku

Zakon o poticanju ulaganja donosi se po hitnom postupku, sve će biti riješeno u dva dana - rasprava danas, a već preksutra glasanje, javila je jutros Tatjana Munižaba u HTV-ovim Vijestima.


Čemu takva žurba kada je riječ o poticanju ulaganja? Uz pandemiju i potrese, došlo je i do krize izazvane ratom u Ukrajini. S obzirom na poznati manjak radne snage, poduzetnici se susreću s enormnim poskupljenjima, pa je realizacija dogovorenih projekata postala gotovo nemoguća. Zato Vlada predlaže izmjene koje će korisnicima državnih potpora za poticanje ulaganja omogućiti da trogodišnju realizaciju projekata, nakon što im je za koronakrizu produžena jednu godinu, produže još dodatnih godinu dana.

Prijedlogom zakona, koji je Vlada uputila u hitnu proceduru u Hrvatski sabor, predviđeno je da se neće smatrati kršenjem obveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta i penalizirati ako je došlo do privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika na projektu od početka 2020. do kraja lipnja 2021.

Također, lani je trogodišnje razdoblje za realizaciju projekta produljeno zbog koronakrize za još jednu godinu, a sada će se tomu pridodati još godinu dana, kako bi se omogućilo otvaranje planiranih novih radnih mjesta na poticanim projektima.

U srijedu će se raspravljati i o dva pravosudna zakona, o prijedlozima izmjena Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Novine u Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću, uz ostalo, dodatno uređuju postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika te uređuju pitanja vezana uz plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njihovih premještaja.

Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću zastara zbog nepoduzimanja radnji u postupku, bez opravdanog razloga, jasno se utvrđuje kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti. Revidiraju se i odredbe o postupcima imenovanja sudaca i preciziraju uvjeti za imenovanje te dodatno uređuje institut premještaja.

U četvrtak izjašnjavanje o amandmanima na prijedlog rebalansa

Sabor u četvrtak radni dan počinje izjašnjavanjem o amandmanima na prijedlog izmjena državnog proračuna za 2022.

Na prijedlog rebalansa proračuna stiglo je 70-ak amandmana od kojih je većinu podnijela oporba, vezano uz proračunska sredstva predviđena, među ostalim, za socijalnu politiku, obrazovanje, sanaciju štete od potresa u Zagrebu, očuvanje kulturne baštine i demografsku politiku.

Na dnevnom redu u četvrtak su i izvješća o provedbi plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima u 2020. i 2021. godini. Za protuminsko djelovanje u 2020. potrošeno je 417,6 milijuna kuna, a 2021. gotovo 385 milijuna kuna te je realizirano 94 posto planiranih sredstava.

Zastupnici će u petak raspraviti prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece. Uredbom koja se uvodi u hrvatski zakonodavni okvir uspostavljaju se jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništavanje braka te za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom.

Za petak u podne predviđeno je i glasovanje o raspravljenim točkama dnevnoga reda.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!