Plenković: U javno savjetovanje ide Zakon o dodatnom porezu na dobit

17.11.2022.

Zadnja izmjena 12:37

Autor: P.F./HRT

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Održana je 167. sjednica Vlade Uvodno se obratio premijer Andrej Plenković, a govorio je o glavnim pitanjima. Vlada će u javno savjetovanje uputiti Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit od 33 posto - o čemu je opširnije nakon sjednice Vlade govorio ministar financija Marko Primorac. 

Premijer Plenković poručio je sa sjednice kako je uvjeren da će sutrašnji Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje biti obilježen dostojanstveno. Premijer će danas posjetiti Škabrnju i položiti vijenac kod spomen-obilježja za poginule u Domovinskom ratu. Sutra će neki članovi Vlade biti u Vukovaru, a neki u Škabrnji.

O Vukovaru i Škabrnji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku sjednice Vlade rekao je kako će se sutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

- To je naš državni blagdan i dan kada izražavamo poštovanje hrvatskim braniteljima i čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti i koja je trajno utkana u temelje hrvatske državnosti. Vlada je putem Ministarstva hrvatskih branitelja organizacijski pripremila komemoraciju u Vukovaru koja će biti, uvjeren sam, dostojanstvena te s puno poštovanje prema hrvatskim braniteljima i svima koji su dali najviše za samostalnost i slobodu Hrvatske, rekao je premijer.

- Danas ću posjetiti Škabrnju i položiti vijenac kod spomen-obilježja za poginule u Domovinskom ratu. Sutra će veliki dio članova Vlade biti u Vukovaru, a dio članova u Škabrnji, dodao je.

- Očekujem da će i brojni sugrađani iz Hrvatske i inozemstva doći ili u Vukovar ili u Škabrnju i još jednom se prisjetiti onih koji su nam omogućili slobodu, demokraciju i državu koju danas imamo, istaknuo je.

O proračunu za 2023.

Podsjetio je kako je na sjednici Vlade u ponedjeljak prihvaćen proračun za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu.

- Ovo je prvi proračun iskazan u eurima, prvi koji ćemo provoditi kao članica europodručja i kao članica šengenskog prostora, kada bilježimo povijesno najviši investicijski rejting po sve tri strane rejting agencije. Unatoč negativnim globalnim trendovima uspjeli smo predvidjeti da će gospodarstvo rasti iduće godine 0,7%. To se možda čini malo, no s obzirom na okolnosti, vidimo da nam rast čak veći od toga prognozira Europska komisija i druge međunarodne institucije, rekao je Plenković.

Dodao je kako se ovakvi gospodarski rezultati događaju prije svega zahvaljujući agilnosti poduzetnika, doprinosu radnika, racionalnom upravljanju javnim financijama, kao i doprinosom Vladinih mjera.

Proračun ima tri ključna stupa: kapacitet da i dalje ublažavamo posljedice krize, očuvanje snage za gospodarski rast, razvoj i ulaganja i da se zadrži temeljno povezivanje tkiva društva, a to je socijalna kohezija i sigurnost našeg društva, naglasio je premijer.

Zakon o dodatnom porezu na dobit

Napomenuo je da je važno nastaviti s antiinflacijskim mjerama jer je stopa inflacije u listopadu 13,2%.

- U javno savjetovanje danas ćemo uputiti Zakon o dodatnom porezu na dobit. To je doprinos solidarnosti u hrvatskom društvu. Ovo je kriza koja zahtijeva da oni koji imaju više, pomognu onima koji imaju manje. Smatramo da bi ovakva vrsta poreza bila solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu. Ne radi se o kažnjavanju onih koji su uspješni, nego obrnuto. Radi se o preusmjeravanju dobiti prema onima koji imaju manje, istaknuo je Plenković.

O solidarnosti s Poljskom

Premijer je rekao da želi u ime Vlade izraziti solidarnost s Poljskom nakon eksplozije koja se dogodila blizu granice s Ukrajinom.

- Obavljene su konzultacije u NATO-u. Nema indikacije da će se aktivirati članak 4. Ono što očekujemo je da se ispitaju sve okolnosti i utvrdi točno o čemu se radi, čiji je to projektil. Pritom osuđujemo napade Rusije na Ukrajinu i izražavamo potporu Ukrajini u obrani svojeg teritorija i slobode, rekao je Plenković.

Pomoć uzgajivačima stoke zbog posljedica zaraze stoke bedrenicom

Vlada je donijela Program pomoći uzgajivačima stoke zbog posljedica zaraze stoke bedrenicom, za što je u ovoj godini osigurano dva milijuna kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je da su početkom srpnja ove godine na pašnjaku u Osekovu, u Parku prirode Lonjsko polje, kao i u naselju Osekovo u Sisačko-moslavačkoj županiji, prijavljena prva ugibanja stoke tada nepoznatog uzroka.

Veterinarske službe su poduzele sve radnje predviđene zakonom, a nakon što je kao uzrok ugibanja potvrđena bolest bedrenica, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo naredbu o mjerama za sprječavanju pojave i širenje bolesti.

Na stočarstvo u pogođenom području mjera zabrane odvoza, prikupljanja, iznošenja i uporabe košenih krmnih trava, koja je bila potrebna zbog sigurnosti i zdravlja, imat će dugoročan i negativan utjecaj. Također, odvoženje mlijeka u objekte za neškodljivo uklanjanje dovodi do ranog odbijanja teladi naviklih u sustavu krava-tele na hranidbu mlijekom majke, uz dodatnu hranidbu krmnim smjesama. Takav nagli prelazak na novu hranidbu kod teladi i junadi izaziva niz problema, dolazi i do značajnog smanjenja planiranog prirasta, a skupa zamjenska hrana dodatno opterećuje proizvodnju, objasnila je Vučković.

Naglasila je kako je provođenje mjera propisanih naredbom nužno zbog sigurnosnog i javno-zdravstvenog aspekta, no ima negativan utjecaj na stočarski sektor na tom području jer negativno utječe na sve faze proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda s gospodarstava tog područja.

Stoga se donošenjem Programa pomaže uzgajivačima stoke da ublaže poteškoće u poslovanju zbog mjera sprječavanja širenja bedrenicom.

Ovim programom pomoći, kako je kazala Vučković, omogućuje se nastavak stočarske proizvodnje u područjima u kojima su propisane mjere sprječavanja širenja bolesti te se omogućuje lakša nabavka novog rasplodnog materijala, kao i uzgoj vlastitog, što će omogućiti zadržavanje i poboljšanje genetskog potencijala.

Također, provedbom programa pozitivno se utječe na ostanak stanovnika na ruralnim područjima, rekla je ministrica poljoprivrede.


Uskoro potpisivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om

Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, trebala bi biti potpisana za desetak dana u SAD-u, rekao je u četvrtak na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.

Ocijenio je da se radi o vrlo važnom ugovoru s SAD-om na kojemu se dugo radilo.

Vlada je, naime, danas donijela zaključak o prihvaćanju Izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je vlada 30. rujna 2020. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje konvencije. Izaslanstva hrvatske i američke vlade održala su od studenoga 2020. do ožujka 2022. godine pet krugova pregovora tijekom kojih je, kako je rekao, postignuta međusobna suglasnost o tekstu konvencije, te su pregovori uspješno završeni.

Stupanjem na snagu konvencije postići će se po njegovim riječima brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kako i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

Državne potpore u 2021. godini 4,2% manje

Vlada je prihvatila i izvješće o državnim potporama u 2021. godinu prema kojemu su ukupne potpore manje za 4,2% u odnosu na 2020. i iznosile su ukupno 20,2 milijarde kuna ili 4,7% BDP-a.

Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna ili 2,9% BDP-a a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna ili 1,8% BDP-a.

Od ukupno dodijeljenih potpora u industriji i uslugama, sektorske potpore iznosile su 5,6 milijardi kuna, a horizontalne potpore 3,7 milijardi kuna.

Potpore gospodarstvu zbog pandemije covida-19 iznosile su 3,2 milijarde kuna i činile su 25,7% udjela u potporama industriji i uslugama.

Potpore male vrijednosti iznosile su 1,4 milijarde kuna, a njihov udio u BDP-i iznosio je 0,34%.

- Unatoč svim krizama i poteškoćama u gospodarstvu, uključujući učinke potresa i pandemije, primjetno je smanjenje iznosa dodijeljenih potpora, a za očekivati je da će ubuduće kretanje potpora ovisiti i o mjerama koje su uključene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji se u bitnom dijelu oslanja i na potpore, rekao je ministar financija Marko Primorac.

U hitnu saborsku proceduru upućene izmjene nekoliko zakona

Radi jačanja sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene četiri zakona te zakon vezan uz ovlast Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora za vrijeme dok ne zasjeda.

U jedno saborsko čitanje upućene su tako izmjene i dopune Zakona o ustanovama, Zakona o udrugama, Zakona o zakladama te Zakona o trgovačkim društvima, a odnose se na mjere i aktivnosti temeljem Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, koji je Vlada usvojila u svibnju.

Akcijskim planom, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina, predviđeno je donošenje mjera i aktivnosti radi sprečavanja zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe te s ciljem transparentnosti podataka o pravnim osobama.

- U tom cilju bilo je potrebno uvesti mehanizme koji će osigurati provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma da djeluju kao ravnatelji ustanova, osnivači udruga, zaklada, dioničari, udjelničari ili direktori. Pritom se uvodi zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija, naveo je Rukavina obrazlažući izmjene zakona.

Također, propisano je i da osobe ovlaštenje za zastupanje udruge, zaklade, strane udruge ili strane zaklade ne mogu obavljati tu funkciju ako su pravomoćno osuđene i za određena kaznena djela iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Radi jačanja učinkovitosti hrvatskog pravnog sustava zaštite prava djece propisano je i da osnivač udruge i osoba ovlaštena za zastupanje udruge, koja je u izravnom doticaju s djecom, ne može biti osoba pravomoćna osuđena za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Izmjenama Zakona o udrugama i Zakona o zakladama odgovarajuće je uređen i kontrolni mehanizam za provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te je tako dodatno propisana dužnost nadležnog upravnog tijela da radi utvrđivanja činjenica danih u izjavi po službenoj dužnosti provjeri točnost tih podataka u odgovarajuću službenoj evidenciji.

- Isto tako propisano je da se postojanje zapreke i izrečene mjere upisati u registre, čime se doprinosi transparentnosti podataka o pravnim osobama, istaknuo je Rukavina.

Zakoni su u hitnu proceduru upućeni jer je njihovo donošenje predviđeno u IV. kvartalu ove godine, a u hitnu je proceduru, radi osiguranja kontinuiteta državne vlasti, upućen i prijedlog zakona o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Ta se ovlast Vladi daje najviše na godinu dana, a prestaje joj 10. prosinca.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!