Summit supružnika europskih čelnika o prevenciji debljine u djece

U Zagrebu je održan veliki summit supružnika europskih čelnika o nužnosti prevencije debljine kod djece. Skup su organizirali Ured predsjednika Republike Hrvatske i Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije. Upozoreno je kako će posljedice dječje pretilosti u budućnosti značajno utjecati na kvalitetu i duljinu života budućih naraštaja. U Hrvatskoj bi zbog toga životni vijek mogao biti kraći za tri i pol godine. 

Na summitu je usvojena Zagrebačka deklaracija koja bi trebala biti kamen temeljac prevencije debljine u europskoj regiji WHO-a.

Na skupu su sudjelovali supruga hrvatskog predsjednika Sanja Musić Milanović, izvršni direktor Europskog ureda WHO-a Robb Butler, španjolska kraljica Leticija, ministar zdravstva Vili Beroš i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Među supružnicima europskih čelnika koji su se okupili u Zagrebu nalazi se i supruga predsjednika Srbije, supruzi predsjednica Slovenije i Mađarske, supružnici čelnika iz Latvije, Kirgistana, Malte, Albanije i Armenije, a neki su sudjelovali i video vezom.

Odluka o formiranju Europskog centra za prevenciju debljine za cijelu europsku regiju WHO-a

Zagrebačka deklaracija donesena na summitu ističe nekoliko preporuka. Među njima su one vezane uz prehranu (konzumacija voća i povrća, medijske kampanje o zdravoj prehrani, djelovanje na oglašavanje nezdrave hrane, smanjivanje potrošnje šećera) i tjelesnu aktivnost, promicanje dojenja, mjere u jaslicama, vrtićima i školama, podrška roditeljima i usluge zdravstvene skrbi za djecu koja žive s prekomjernom težinom.  

Jedan od najtežih javnozdravstvenih izazova

Debljina u djece jedan je od najtežih javnozdravstvenih izazova današnjice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Europi svako treće dijete živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom te većina odraslih osoba živi sa spomenutim stanjem. Debljina u dječjoj dobi pretače se u odraslu dob i izlaže ljude riziku od razvoja nezaraznih bolesti, jednog od vodećih uzroka prerane smrti i invaliditeta. Kako je do sada nedovoljno učinjeno na rješavanju problema debljine u dječjoj dobi, ovaj problem zahtijeva žurnu pozornost.

Procjena je da će za samo 12 godina 28 milijuna djece u 53 zemlje europske regije živjeti s pretilošću, a ta će epidemija koja se može spriječiti do 2035. koštati europsko društvo 800 milijuna američkih dolara.

- Podaci su poražavajući. U Europi jedno od troje školske djece ima problema s prekomjernom težinom. To je zatrašujući podatak, a još je veće upozorenje da će prema procjenama, u sljedećih 12 godina 28 milijuna djece u Europi živjeti s tim problemom, izjavio je izvršni ravnatelj Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije Robb Butler.

Prekomjerna težina ili pretilost kod djece u odrasloj dobi izaziva brojne bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i najmanje 13 razlitičih vrsta raka, naglasio je. Po trenutnim trendovima, to će samo rasti, kaže Butler. Izrazio nadu da će današnji skup i njegova deklaracija označiti početak opadanja broja djece koja se bore s tom bolešću.

Supruga predsjednika RH Sanja Musić Milanović upozorila je kako je pretilost velika opasnost koja prijeti trajanju životnog vijeka. Od kada postoje načini mjerenja koji su presudni na dugovječnost, može se reći da je pretilost jedna od glavnih rizika koji utječu na kvalitetu i trajanje životnog vijeka, dodala je.

Španjolska kraljica Leticija istaknula je da se više ne radi samo o pitanju kalorijskog viška već je problem kompleksniji - radi se o socijalnim, okolišnim i ekonomskim faktorima. Spomenula je pritom osjetljivost siromašnijih zajednica koje nemaju pristup zdravoj hrani, kemikalije koje utječu na endokrini sustav ili crijevnu mikrobiotu. Svaki indikator pokazuje da je pretilost i simptom nejednakosti", istaknula je.

Pretilost će djeci skratiti život   

- Ako ne djelujemo sada, posljedice u budućnosti bit će velike i djelovat će na naša gospodarstva, zdravstvene sustave i kvalitetu i duljinu života za naše djecu i unuke, rekao je izvršni direktor Europskog ureda WHO-a Robb Butler na konferenciji za novinare nakon završetka samita supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece u organizaciji Ureda predsjednika i Europskog ureda WHO-a.

Prva dama Hrvatske Sanja Musić Milanović kazala je da će do 2050. u Hrvatskoj očekivani životni vijek biti kraći za tri i pol godine.

- Danas smo stvorili mrežu supružnika europskih čelnika da ujedinjeni pokrenemo prevenciju ovog vodećeg galopirajućeg javnozdravstvenog problema zbog kojeg će nam se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za tri i pol godine, a u europskoj regiji za tri godine, upozorila je Muslić Milanović. Istaknula je da u Hrvatskoj 35 posto djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a na razini Europe 26 posto.

Pretilost i COVID

Na summitu je istaknuta veza između pandemije COVID-a i debljine. Muslić Milanović je kazala kako je pandemija imala dvostruku vezu s pretilošću - s jedne stranke pokazala je kako je pretilost faktor za često teži razvoj bolesti, a istovremeno se zbog zatvaranja i manje tjelesne aktivnosti povećao broj djece i doraslih s prekomjernom težinom.

- Neke zemlje su počele reducirati brojke, ali ona je nastupila korona. Prema prvim brojkama tijekom godina kad je vladao covid pretilost se povećala", kazao je hrvatska prva dama, znanstvenica koja se godinama bavi problemom pretilosti, posebno kod djece.

Buttler je rekao da je niz faktora stvorilo "savršenu oluju", dodajući da treba stvoriti zdravo okruženje za djecu, integrirati fizičku aktivnost, naglašavati važnost dojenja do 6 mjeseci, te se pozabaviti oglašavanjem nezdravih namirnica usmjerenih na djecu.

U uvodu su govorili i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je istaknuo što čini grad na području borbe protiv pretilosti kod djece i ministar zdravstva Vili Beroš koji je kazao da današnji summit vidi kao prigodu da se poradi na osnivanju regionalnog centra za prevenciju debljine u djece u okviru WHO-a sa sjedištem u Zagrebu. Do 2030. godine 32,4% muškaraca i 30,49% žena imat će taj problem u Hrvatskoj. Kako bi se to sprječilo, treba reagirati od dječje dobi, istaknuo je ministar.

Sa summita se za Dnevnik u podne javio Vibor Vlainić.