Projekcije inflacije: Bliži se kraj ere jeftinog novca

O rastu inflacije i predviđanjima za sljedeću godinu u Dnevniku HTV-a govorio je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. U studenom je, na godišnjoj razini, zabilježen rast infacije od 4,6 posto u odnosu na studeni prošle godine, a koliko je to zabrinjavajuće i što možemo očekivati u narednoj godini, bila je tema razgovora sa Zrinkom Grancarić. 

- U ovoj godini očekujemo prosječni rast cijena od 2,4 %. Prosječna inflacija u narednoj godini trebala bi biti vrlo slična tome, samo vremenska putanja trebala bi biti drugačija. Znači, ove smo godine ušli s inflacijom u negativnom području, završavamo je s ovim stopama, a inflacija bi vrhunac trebala imati negdje početkom iduće godine, na otprilike ovim razinama. Nakon toga, kao što smo čuli od kolega koji su komentirali svoje prognoze, očekuje se postupno ispuhivanje inflacije - smanjivanje te godišnje stope  -  zapravo, u prosjeku približavanje ovome što imamo ove godine, rekao je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić gostujući u Dnevniku HTV-a. 

Glavni rizici - cijene plina i električne energije 

Na pitanje Zrinke Grancarić o udaru na standard građana, s obzirom na očekivani rast cijene plina, koja je za kućanstva "u mirovanju do travnja, kazao je kako su očekivanja vezana za inflaciju izložena brojnim rizicima.  

- Pretežu, rekao je, rizici da bi inflacija mogla biti viša od očekivanja HNB-a. Jedan od glavnih rizika su upravo cijene plina i električne energije koja je povezana s cijenama plina koje su krajem ove godine snažno porasle zbog problema sa opskrbom, nižih razina zaliha i određenih geopolitičkih tenzija. Znamo da su kod nas cijene administrativno regulirane, fiksiraju se na godinu dana, a ako te cijene porastu, to će povećati stopu inflacije, kazao je Šošić. Dodao je da su u HNB-u napravili simulaciju povezanu s time. 

- Mi smo pretpostavili rast cijena plina i električne energije od otprilike 10 posto. Bez sekundarnih prelijevanja, efekata, u cijenama ostalih dobara, to bi već samo po sebi podiglo stopu inflacije na 3 posto u narednoj godini, kazao je glavni ekonomist HNB-a.    

Inflacija i kamatne stope su spojene posude - izgledan je rast kamatnih stopa

Na pitanje o mogućnosti rasta kamata na kredite, Šošić je kazao kako HNB već duže vrijeme upozorava građane - a u zadnje je vrijeme to i intenzivirao - da su kamate i inflacija spojene posude i da  se s rastom inflatornih pritisaka bliži kraj ere jeftinog novca. 

Dodao je kako su posljednjih dana održani sastanci u  nizu velikih središnjih banaka - Europskoj središnjoj banci (ECB), američkom FED-u, u Banci Engleske koja je već podigla kamatne stope. 

- Europska središnja banka je najavila završetak pandemijskog programa otkupa vrijednosnih papira do ožujka, znači to je jedan korak prema normalizaciji kamatne stope, rekao je. Kamate ne bi trebale rasti ove, čak ni do pred kraj iduće godine, međutim, u slučaju da inflacija bude brže rasla, normalizacija monetarne politike bit će brža. To znači zaustavljanje otkupa i podizanje kamatnih stopa, objasnio je. 

- Ukratko, kamate će vrlo vjerojatno ići gore, rekao je na pitanje koliko će kamate porasti.

Upitan što države poduzimaju da zadrže inflaciju pod kontrolom, jer npr. OECD je upozorio kreatore politika da bi trebali pomno pratiti kretanja i da bi iduće godine moglo doći do većeg vala poskupljenja, Vedran Šošić rekao je kako je kontrola inflacije u mandatu središnje banke. 

- Središnje banke imaju u mandatu kontrolu inflacije, odnosno održavanje inflacije na ciljanim razinama koje su za ECB i za Ameriku otprilike dva posto. U SAD-u su zbog dugog razdoblja niske inflacije spremni tolerirati i malo višu stopu inflacije, ali to vrijeme nadoknađivanja doći će svome kraju, kazao je.

- Očekuje se da se projekcija inflacije u srednjoročnom razdoblju, čak i ispuhivanje koje se očekuje, primaknu ciljanim razinama. Tako će se monetarne politike normalizirati. To znači da nećemo imati ovako jako poticajne monetarne politike i vrlo niske kamatne stope, nego će se one polako podizati. Nitko ne može u ovom trenutku predvidjeti koliko će to brzo ići ni do koje će razine rasti kamatne stope. Vjerojatno će one biti niže nego što su bile prije globalne financijske krize, međutim, prilično je izgledno da nas očekuje rast kamatnih stopa u narednom razdoblju, poručio je glavni ekonomist HNB-a.