Sanja Kurečić Filipović: Bojim se da će brojke još neko vrijeme biti visoke

Broj novih slučajeva zaraze koronavirusom doslovno galopirajuće raste iz dana u dan. Bolnički COVID odjeli ubrzano se pune. Primjerice, splitski KBC već je sada popunio više od 80 posto kapaciteta, a tako je u većini bolnica u Hrvatskoj. Situacija je prilično teška i treba razmišljati o olakšavanju pritiska na bolnički sustav, kao i na obrazovni sustav, s obzirom na velik broj djece koja obolijevaju, poručila je gostujući u Studiju 4 Sanja Kurečić Filipović iz HZJZ-a.

- Brojevi su visoki. Kao što znamo, bilježimo nagli skok broja oboljelih, više od 40% prošlog tjedna u odnosu na tjedan prije, rastu brojevi hospitalizacija, imamo znatan broj umrlih, pune se bolnički kapaciteti, imamo apele iz Udruge bolničkih liječnika. Imamo pritisak i na epidemiološku službu, teško je pravovremeno obraditi sve one novooboljele koji se svakodnevno javljaju, uzeti anamnezu i obraditi kontakte. Ponekad nam tu manjka i suradnja ljudi koji su zamoreni cijelom pričom, sami odlučuju koga će prijaviti kao kontakte ili neće prijaviti. Znači, imamo jednu prilično tešku situaciju i treba razmišljati o olakšavanju pritiska na bolnički sustav, kao i na obrazovni sustav, s obzirom na velik broj djece koja obolijevaju, poručila je gostujući u Studiju 4 Sanja Kurečić Filipović iz HZJZ-a.

Kaže da još nema današnje podatke o novooboljelima.

- Ponedjeljkom uvijek imamo niže brojeve i ja vjerujem da će i danas biti u skladu s onim što se i prije ponedjeljkom dešavalo, a to su manji brojevi, rekla je Kurečić Filipović.

Nužno ubrzati cijepljenje

Poručila je da ljude treba pozivati na cijepljenje.

- Moramo ubrzati cijepljenje prvom dozom, ali isto tako i tzv. booster dozom jer smo svjedoci slabljenja imuniteta. Mi za sada još imamo velik udio necijepljenih među hospitaliziranima, ali znamo da se i cijepljeni mogu razboljeti. Delta-soj, koji je zarazniji, također pridonosi tomu, odmah kod cijepljenja dvjema dozama pridonosi tomu, tako da ubrzavanje cijepljenja trećom dozom, epidemiološki gledano, najjače je oružje koje možemo imati u ovom trenutku, poručila je te pozvala građane da i dalje poštuju i sve ostale epidemiološke mjere.

Kaže da bi možda trebalo povećati razinu testiranja te suradnju s epidemiolozima.

- To su tri prave epidemiološke mjere. Ostale mjere ovise i o drugim faktorima i te odluke donosi nacionalni Stožer, istaknula je Kurečić Filipović. 

Poručila je da Hrvatska ima dovoljno cjepiva za sve one koji se žele cijepiti prvom, drugom ili trećom dozom.

- Mi smo većinu naših građana cijepili mRNA cjepivima, prvenstveno Pfizerovim. Cjepiva ima dovoljno da se u kratkom razdoblju, ako građani napokon prihvate cjepiva i shvate koliko je to bitno, odazovu na cijepljenje, rekla je.

Poručila je građanima da je važno doći na testiranje što prije ako posumnjaju da imaju COVID-19.

- Međutim, ako i ne dođu odmah na testiranje, potrebno je odmah se izolirati. Kada je razina cirkuliranja virusa ovako visoka, ne trebamo sami donositi zaključke da je u pitanju neka druga viroza, a ne COVID, nego je potrebno odmah se izolirati i obavijestiti sve kontakte. Kada se testirate, onda se ustvari nastavlja ta izolacija, objasnila je.

Komentirala je i preopterećenost bolničkog sustava.

- Naravno da to za jedan zdravstveni sustav nije dobro, međutim, pandemije odnose zdravstvenu skrb u tom smjeru. Naravno da to nije dobro i zbog toga moramo pojačati ove cijepne obuhvate i surađivati s epidemiolozima i zdravstvenom strukom te razmišljati i o eventualnom pooštravanju epidemioloških mjera, naglasila je Kurečić Filipović.

Cijepljenje djece

Na pitanje voditelja je li potrebno razmišljati o masovnijem cijepljenju djece starije od 12 godina odgovorila je potvrdno.

- Mi smo ustvari, čim je odobreno cjepivo za djecu u dobi od 12 do 15 godina, preporučili cijepljenje prvenstveno djece za koju mislimo da će cjepivo imati najznačajnije efekte, a to su djeca s kroničnim bolestima. Međutim, poslije smo, skupljajući dodatna znanja i podatke, ustvari proširili tu preporuku i na one koji nemaju kronične bolesti, ali se nalaze u okolnostima koje ih izlažu povećanom riziku. No definitivno sve analize koristi i rizika cijepljenja govore da se svako dijete, bez obzira na to ima li ili nema kronične bolesti, može cijepiti, poručila je.

Kaže da "epidemiolozi ne vole davati prognoze o tome kada će završiti vrhunac pojedinog vala epidemije jer ne znaju kako će se kretati krivulje".

- Ja se bojim da će ti brojevi još neko vrijeme biti visoki, istaknula je.

COVID-19 i gripa

Objasnila je razliku između simptoma tzv. obične gripe i COVID-a.

- Duljina bolesti je različita, kod COVID-a to dulje traje. Što se simptoma tiče, tu je problem jer su simptomi vrlo slični - visoka temperatura, kašalj, teškoće pri disanju, kratak dah, kod djece vrlo često gastrointestinalni simptomi. Komplikacije su česte, kod gripe češće su bakterijske infekcije, a kod COVID-a ugrušci krvi. Testiranje je jedini pravi alat da se razluči o čemu je riječ, poručila je.

Još je jednom ponovila prednosti cijepljenja.

- Cijepljena osoba ima 8 do 10 puta manju šansu da se zarazi, 20 puta manju šansu da će završiti u bolnici, korist se još više povećava ako imate kronične bolesti ili ste stariji, kaže Kurečić Filipović.