Zastupnici SDP-a i Možemo ustvrdili su u srijedu da Vlada nije iskoristila europski novac kako bi smanjila ovisnost o uvozu hrane niti poduzela energetsku transformaciju, što su po njima dva čimbenika koji najviše utječu na inflaciju u zemlji.
18.03.2026.
16:51
Autor: M.R./HRT/Hina
Zastupnici SDP-a i Možemo ustvrdili su u srijedu da Vlada nije iskoristila europski novac kako bi smanjila ovisnost o uvozu hrane niti poduzela energetsku transformaciju, što su po njima dva čimbenika koji najviše utječu na inflaciju u zemlji.
- Slušamo priče da je inflacija uvezena, što je točno, ali je točno i to da je u ovih desetak godina apsorbirana velika količina novca iz državnog proračuna i Europske unije. Međutim, nismo uspjeli smanjiti ovisnost o uvozu hrani niti napraviti energetsku transformaciju, a upravo ta dva čimbenika najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj, rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Zastupnici će sutra raspraviti izvješća Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Vlada je propustila priliku za transformaciju gospodarstva, ocijenio je Hajdaš Dončić, a mjere poput web stranica za praćenje cijena nisu dale nikakve rezultate.
- Što se kreditnog rejtinga tiče, moje je pitanje da li građani imaju koristi od hrvatskog kreditnog rejtinga? Da li je maslac jeftiniji? Je li stanovanje priuštivije? Jesu li odjeća i obuća jeftiniji? Rejting govori samo o jednoj stvari, je li država sposobna vraćati kredite i po kojoj kamatnoj stopi, poručio je predsjednik SDP-a.
Svaka inflacija ima dobitnike i gubitnike, kazala je zastupnica Možemo Sandra Benčić. Među dobitnike ''Plenkovićeve inflacije'' uvrstila je banke, trgovačke lance i velike korporacije u sektoru usluga, a kao gubitnike nabrojala umirovljenike, obitelji s dvoje ili više djece, jednoroditeljske obitelji i sve radnike koji imaju prosječnu ili ispodprosječnu plaću.
- Mi ponovno tražimo da se uvedu mjere koje će ciljati na uzroke hrvatske inflacije. To su izmjene i dorade odgovornosti i kompetencija Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kao što su to napravile druge zemlje EU kako bi utjecale na tzv. trgovačku inflaciju, onu koja ne nastaje zbog realnog porasta troškova, istaknula je Benčić.
Ostale mjere koje bi pomogle građanima su, dodala je, drugačije indeksiranje mirovina, uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, ograničavanje pojedinih cijena stanovanja te gradnja logističkih centara za poljoprivredne proizvođače.
- Plenković je 2020. godine obećao 20 logističkih centara, napravio je jedan. To je nekompetencija, neznanje i nevoljkost da se zapravo utječe na inflaciju, rekla je.
SDP-ov Boris Lalovac ustvrdio je da građani nisu pogođeni samo rastom cijena hrane veći rastom cijena najamnina i režija.
- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najamnima porasla za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Vlada je objavila da je inflacija 3,8 posto. Ali onome koji ima 1000 eura plaću i kojemu je najamnina otišla 40 posto gore, koliko je njemu inflacija?, pitao je Lalovac.
Zastupnik Damir Bakić (Možemo) osvrnuo se na poskupljenje komunalnih usluga u više gradova čemu je, kazao je, pridonijelo snižavanje stopa poreza na dohodak.
- To je rezultiralo smanjenjem prihoda gradova i općina. To spominjem zato što jedinice lokalne samouprave nemaju više kapaciteta da amortiziraju nove inflatorne udare drugačije nego da povisuju cijene javnih i komunalnih usluga, naglasio je Bakić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora