Trosatna sjednica Predsjedništva SDP-a u četvrtak nije iznjedrila definitivnu odluku o izbornom modelu 'jedan član - jedan glas' i povratak na delegatsko glasanje, iako je većina bila za to rješenje pa slijedi još jedna rasprava, a izbori bi se, očekuju, održali do proljeća.
Predsjedništvo SDP-a u četvrtak je razmatralo nacrt novog stranačkog Statuta kojim bi se ukinulo glasanje po modelu 'jedan član - jedan glas' i vratilo delegatskom sustavu kojim bi se birala sva stranačka tijela dok bi predsjednika stranke i dalje birali svi članovi SDP-a.
Po delegatskom sustavu ponovno bi se birali Predsjedništvo stranke, članovi Glavnog odbora i čelništva lokalnih organizacija.
'Jedan član - jedan glas' SDP je uveo prije 18 godina dok je na čelu stranke bio Zoran Milanović, s namjerom dodatnog demokratiziranja stranke. Međutim, zadnjih nekoliko godina pokazalo se da taj model ne predstavlja demokratski iskorak, kako je prvotno zamišljen, nego se ispostavilo da je generator loših međuljudskih odnosa, unutarstranačkih sukoba, podjela i svađe klanova u stranci.
Lokalni izbori u SDP do proljeća
Po novom izbornom sustavu, nakon što novi Statut potvrde Glavni odbor i Konvencija stranke, birat će se i vodstva u četiri najveće stranačke organizacije, koja su raspuštena nakon lokalnih izbora, i to u Zagrebu zbog nefunkcionalnosti, a u Splitu, Rijeci i Osijeku uslijed loših izbornih rezultata na lokalnim izborima u svibnju.
U SDP-u očekuju da bi se Konvencija održala vjerojatno početkom prosinca, te do proljeća izbori u lokalnim organizacijama.
- I meni je na papiru princip 'jedan član - jedan glas' izgledao dobro i kao super model, no, sada s odmakom to mi je teško razočaranje. Mislio sam da je to najdemokratičniji model koji postoji, ali sam onda shvatio da se njime manipulira. Teoretski, može se dogoditi da se član HDZ-a učlani u SDP i određuje tko će biti član Glavnog odbora, Predsjedništva ili predsjednik stranke, rekao je jedan član predsjedništva koji je htio ostati anoniman.
Dodaje i da je nekoliko socijaldemokratskih stranaka u svijetu također posegnulo za tim modelom, ušli su u to i onda shvatili da im je to uništilo stranku.
Treba se, ističe, vratiti delegatskom sustavu jer da bi bio delegat trebaš biti poznat u stranci, netko te treba predložiti i to pretpostavlja i da imaš neke rezultate iza sebe, a ne da nam stranačka tijela bira netko tko se jučer učlanio u SDP. Pojašnjava i da eventualni sukobi koji su bili u stranci bili su samo između delegata, a sada su se, napominje, prenijeli do zadnjeg člana koji su prije bili neopterećeni raspravom tko je bolji, a tko je lošiji kandidat za neku dužnost. Model 'jedan član jedan glas', upozorava, jako loše djeluje na unutarstranačku koheziju.
Novim Statutom uvodi se i elektroničko glasanje.
Novim Statutom uvodi se i elektroničko glasanje na unutarstranačkim izborima. Također se smanjuje broj članova Predsjedništva s 18 na 13, dok će SDP ubuduće umjesto četiri imati dva potpredsjednika stranke.
Također, ograničilo bi se obnašanja pojedine stranačke dužnosti na najviše tri mandata.
U raspravi su se čuli i zahtjevi da se u Statut izrijekom uvrsti da je SDP antifašistička stranka, a tražilo se i da kvote, odnosno, zip-model pri sastavljanju izbornih lista također uđe u Statut. Iako to nije statutarna odredba, SDP ju je poštivao jer, kažu, to se podrazumijeva jer je sukladno vrijednostima za koje se zalažu, pa tako danas u Saboru imaju 19 zastupnika i 18 zastupnica.
Čelnik Povjerenstva za izradu Statuta i glavni tajnik SDP-a
Marko Krička pojasnio je nakon sjednice da prijedlog o povratku na delegatsko glasanje podržava većina članova Predsjedništva, no, s obzirom na primjedbe koje su se čule u raspravi, dano je još sedam dana za podnošenje amandmana na prijedlog Statuta.
Nakon što Predsjedništvo razmotri amandmane, uslijedit će dva do tri tjedna javne rasprave među članstvom na terenu.
- Oni koji su protiv modela 'jedan član - jedan glas' u Predsjedništvu su u manjini, no, vjerujem da će predloženo rješenje proći na terenu jer presjek članova Predsjedništva je donekle u nekim stavovima i presjek članstva, no, svakako uvažavamo izrečene primjedbe pa ćemo ih ponovno raspraviti, kazao je. Najavio je da nakon toga slijedi Glavni odbor koji utvrđuje konačni prijedlog za Konvenciju na kojoj će donijeti definitivna odluka o Statutu nakon čega slijede izbori u lokalnim organizacijama po novim pravilima
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!