19:56 / 23.04.2022.

Autor: Dnevnik/IMS/I.Z. /HRT

"Potresi u BiH nisu direktno povezani s epicentralnim područjem Zagreba i Petrinje"

Seizmolog Krešimir Kuk

Seizmolog Krešimir Kuk

Foto: Dnevnik / HRT

Nakon popriličnog jakog potresa, magnitude 6,1 prema Richteru, koji se dogodio kasno sinoć u Bosni i Hercegovini seizmolog Krešimir Kuk kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako ne možemo znati hoće li na tom području biti novih, jačih potresa. Seizmičnost tog područja trenutačno je učestala pa se očekuje još potresa, serija slabijih i dalje traje. Zabilježeno je više od trideset jačih potresa, a veći broj je i onih slabijih.

 Veći rasjed sposoban je generirati jači potres

- Veća je vjerojatnost da se oslobodila veća količina energije, dakle, manja je vjerojatnost da bi se dogodio neki jači potres ili jednako tako jak, ali taj događaj nitko ne može potpuno isključiti. Pa tako vjerojatnost njega nije nula, poručio je Kuk.

Na području istočne Hercegovine potresi mogu biti magnitude i do 6,5 prema Richteru. Određivanje maksimalne magnitude potresa na nekom području uključuje proučavanje karakteristika rasjeda na tom području.

- Veći rasjed sposoban je generirati jači potres. Drugo bitno u procjeni je seizmičnost poteklog vremena na tom istom području, naglasio je Kuk. 

Mogu li potresi u BiH utjecati na potrese na području Hrvatske?

Imali smo seriju potresa u istočnoj Hercegovini. Mogu li ti rasjedi izravno utjecati, odnosno izazvati potrese na području Hrvatske? Kuk je istaknuo kako se hercegovački potres osjetio u Hrvatskoj zbog svoje jačine.

- Normalno je da se nekoliko stotina kilometara od epicentra osjeti ovako jak potres. Sustavi naših rasjeda, primjerice zagrebačkih, pa i petrinjskih, nisu direktno povezani s ovim epicentralnim područjem, odnosno sa sustavom rasjeda na ovom području. Tako da direktno oni ne utječu jedan na drugi, rekao je seizmolog Krešimir Kuk. 

Šteta od potresa ovisi o uvjetima tla

Hercegovački potres izazvao je manju štetu od onog na Banovini iako su bili sličnog intenziteta. Zašto?

- Jačina ovih potresa, odnosno magnitude bile su vrlo bliske. No glavni je razlog što se radi o različitim karakteristikama tla, odnosno lokalnim uvjetima tla. Hercegovina ima čvršće, kompaktnije, stjenovitije tlo, jer je to krški reljef. Takvo tlo je bolje za gradnju na potresima aktivnim područjima jer su efekti manji. Na području Banovine imamo rastresito tlo, sedimentne slojeve te smo ondje primijetili puno efekata pojačavanja, tzv. amplifikacije, gdje se osnovna trešnja uzrokovana potresom pojačava upravo zbog karakteristika tla, pa su efekti na građevine i ljude jači, poručio je Kuk. 

Zašto se može predvidjeti kada će se potres dogoditi?

Moderna seizmologija može odgovoriti na mnoga pitanja - pa i gdje će se potres dogoditi te koje će jakosti biti. No, na jedno ključno - kad će se dogoditi - još ne može.

Seizmolog Krešimir Kuk naglasio je kako je proces generiranja potresa, odnosno akumuliranja dovoljne količine energije koja će se trenutačno osloboditi, relativno dug.

Potrebno je određeno vrijeme da se generira i da se stvori neki jači potres i sam trenutak nastajanja potresa, čas kada će se ta energija trenutačno osloboditi vrlo je malena u odnosu na ukupno vrijeme koje karakterizira rasjede.

- Dakle, vjerojatno se to nikada neće moći precizno predvidjeti, zaključio je Kuk.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!