Siguran suživot s potresima

Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području na kojem se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku četiri od njih dovoljno su jaka da prouzroče štetu, a povremeno se dogode i takvi koji prouzroče veliku štetu i gubitke. Stoga je Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo istraživački projekt koji će hrvatsko društvo učiniti otpornijim na utjecaj snažnih potresa. 

Ljudi ga se boje, ne može se predvidjeti, ali s potresom je moguće sigurno živjeti. Stoga su se istraživači s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u suradnji s norveškim kolegama, upustili u ispitivanje potresom ugroženih područja i razvijanje alata koji će društvo učiniti otpornijim na utjecaj snažnih podrhtavanja tla. 

- Prikupljanjem znanja o samoj strukturi površinskih slojeva i procjenom potresne opasnosti možemo uvoditi mjere za protupotresnu gradnju i detektirati zgrade koje potencijalno moramo ojačati, naglašava prof.dr.sc. Snježana Markušić, voditeljica projekta.

Stoga se, radi bolje procjene opasnosti, a time i smanjenja ugroženosti, trebalo pozabaviti - i izvorima, i učincima potresa.

- Ono što mi želimo je dati jednu sliku opasnosti nekog područja što je kasnije ulazni parametar i građevinarima i ostalim strukama koje će izgradnjom prevenirati ugroženost na tom području, rekla je Iva Lončar, suradnica na projektu.

A među seizmički najaktivnijim hrvatskim područjima svakako su sjeverna i srednja Dalmacija. Pa tako i grad Sinj. Na čijem je području, u sklopu projekta, provedena seizmička mikrozonacija.

- Nije svejedno gradite li na stijeni, pijesku ili slično. Isto tako treba paziti koju visinu kuća, zgrada koju gradite ima na tom području da biste znali prilagoditi tom tlu, istaknuo je doc.dr.sc. Davor Stanko.

Pa će planiranje građevinskih zahvata biti kvalitetnije, hitne službe pripravnije, a stanovništvo sigurnije. Projekt CRONOS vrijedan je više od 2 milijuna i 100 tisuća eura te traje do kraja travnja. Sufinancira ga Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dok je 85 posto novca osigurano iz Norveškoga financijskog mehanizma.