Uvodi se vojni rok: u Sabor upućene izmjene zakona o obrani

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, među ostalim, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.

Globalna situacija drastično se promijenila, a Hrvatska vojni rok nema još od 2008.

- Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i tako jačamo snagu Hrvatske vojske, poručio je premijer Andrej Plenković. 

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju od dva mjeseca trebalo bi započeti u siječnju 2026. godine. Državnu blagajnu to će stajati 20 milijuna eura godišnje.

Prvi pozivi ročnicima očekuju se potkraj ove ili najkasnije početkom iduće godine.

U vojnu evidenciju upisuje se državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura. 

Žene ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, koji je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.

Vojna obuka ili služenje kroz civilnu komponentu

Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije - u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Ročnici će tijekom vojne obuke biti plaćeni 1100 euro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prijevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uvjetima sa svima ostalima, imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.

Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno i to kroz dva modela - u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta. Obuka preko Civilne zaštite traje tri mjeseca - neprekidno, svaki dan. Služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta trajat će četiri mjeseca, pet radnih dana tjedno po osam sati.

I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju - u Civilnoj zaštiti moguće oko 250 eura mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu za prijevoz. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, bolesti ili pogoršanja bolesti.

Obuka, i vojna i civilna, može se odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportaši za jednu godinu zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilno služenje.

Što se tiče sustava civilne zaštite, okvirni je broj ročnika 2.500.

- To su ročnici koji će 24 sata biti u objektima MUP-a u Divuljama, Jastrebarskom i Bizovcu. Najviše će ih biti u Jastrebarskom, 120, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

U jedinicama lokalne samouprave bavit će se, među ostalim, komunalnim poslovima i vatrogasnom zaštitom.

- Oni su tamo 8 sati, praktički, ili u mjestu gdje stanuju ili negdje u blizini, rekao je Božinović.

Među ključnim ciljevima je i povećanje ulaganja u obranu, o čemu će se voditi računa pri donošenju jesenskog rebalansa proračuna. Traže se i dodatni izvori financiranja iz europskih fondova.

- To mogu biti, primjerice, prometnice koje mogu služiti za raspoređivanje NATO-ovih jedinica na istočnu granicu, odnosno, na istočnim područjima. To mogu biti vjerojatno, primjerice, i bolnice koje imaju helidrome, rekao je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Izmjene Zakona o Oružanim snagama, Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja OSRH

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH propisuje se da će se u djelatnu vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi. 

Ključna novina je da će MORH djelatnoj vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinancirati dio kamate na stambeni kredit za kupnju, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljnjim poboljšanjem uvjeta života, rada i standarda djelatnih vojnih osoba. 

Vlada je donijela i Strategiju obrane RH, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i potpore civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu. 

- Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno, kazao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.

Podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u najmanjem iznosu od 2 posto BDP-a. 

- Vlada je već postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i 3 posto BDP-a, dodao je. 

Kao strateški obrambeni ciljevi navode se izgradnja snažne i učinkovite nacionalne obrane, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštitu suvereniteta i neovisnosti te obranu teritorijalne cjelovitosti RH, nadzor i zaštita suvereniteta RH. 

Također, učinkovito i koherentno suprotstavljanje protivničkim snagama u slučaju oružane agresije na hrvatski teritorij uporabom vojnih i nevojnih nacionalnih instrumenata moći u okviru NATO-a i EU, doprinos jačanju sposobnosti, kohezije i relevantnosti NATO-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, sudjelovanje u izgradnji međunarodnog sigurnosnog poretka, mira, stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u međunarodnoj zajednici. Strategija ističe i potporu civilnim institucijama u kriznim i hitnim situacijama kao sastavnicama sustava domovinske sigurnosti, uz jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na području obrane i sigurnosti te potporu razvoju domaće obrambene industrije.