Plenković: Zatražio sam od Mitsotakisa hitnu deportaciju nevinih

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u četvrtak da osuđuje huliganizam i navijačko nasilje u Grčkoj, ali da je od grčkog premijera zatražio da se pritvorenim hrvatskim navijačima omogući sigurnost u zatvorima te pravedan i učinkovit proces. 

"Ne mogu svi biti jednako odgovorni za nerede u Grčkoj"

Tijekom uvodnog govora premijer Andrej Plenković osvrnuo se na temu koja okupira medijski prostor posljednjih desetak dana, a to su neredi u Ateni, pri čemu je jedan grčki državljanin smrtno stradao, a zbog sukoba je uhićeno i zatvoreno stotinjak hrvatskih državljana. 

- Najoštrija osuda navijačkog huliganizma. Ovakvo ponašanje predstavlja negaciju sporta, čini štetu hrvatskom nogometu i ugledu Hrvatske, poglavito kada vidimo da je po rezultatima Hrvatska nogometna velesila. Kao društvo, moramo osuditi divljaštvo, nasilje i huliganizam, istaknuo je dodajući da pružaju maksimalnu pomoć hrvatskim državljanima.

Ponovio je da je hrvatska policija obavijestila i grčku policiju te druge države o potencijalnom dolasku.

- Maksimalno je angažirana naša diplomacija, MVEP i drugi. U stalnoj smo komunikaciji i na premijerskoj i ministarskoj razini. Nastojat ćemo maksimalno ispuniti našu ustavnu obvezu, a to je štititi hrvatske državljane te im pružati konzularnu i pravnu pomoć. 

U razgovoru s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, ističe Plenković, oštro je osudio nasilje. 

- Ne prejudicirajući krivnju, izrazio sam sućut zbog pogibije jednog navijača AEK-a. Od premijera sam zatražio da se našim državljanima osigura sigurnost u zatvorskim institucijama. Drugo, da proces bude pravedan, brz i učinkovit. S obzirom na to da nije realno da je svih 100 osumnjičenika jednako odgovorno za nerede, nanošenje ozljeda i uništavanje, da se oni za koje se utvrdi da to nisu, da se što prije deportiraju u Hrvatsku. 

Naše će službe komunicirati s grčkim vlastima te pružiti dodatnu potporu, bilo o liječničkoj skrbi ili o nekim drugim potrebama, istaknuo je premijer, podsjećajući da je riječ o sudskom postupku koji provodi grčko tužiteljstvo i sudovi. 

- U stalnom smo kontaktu s roditeljima, javnost također zna da su pritvoreni većinom jako mladi. 

O turističkom sektoru

Premijer je komentirao i rezultate u turističkom sektoru te govorio o odgovoru na velika nevremena koja su pogodila Hrvatsku, ali i susjednu Sloveniju.

- Predstavljen je novi Zakon o turizmu, uredbe koje se odnose na neprocijenjeno turističko zemljište, da s predstavnicima sektora sagledamo efekte ulaske u Schengen i europodručje. Ostvaren je 41 milijun dolazaka te 74,5 milijuna noćenja, istaknuo je. 

Dobra predsezona pozitivno je utjecala i na kontinentalni turizam.

- Kada je riječ o domaćim turistima, njih je 15% više u odnosu na prošlu godinu te se radi o podjednakom broju noćenja, navodi Plenković. 

Odgovor na katastrofalne poplave

Osvrnuo se i na nevrijeme koje je prouzročilo velike probleme u Hrvatskoj.

- Angažirali smo sve službe koje su bile na raspolaganju građanima. Više od 5.000 pripadnika raznih službi, od vojske preko vatrogasaca do civilnih službi poput HGSS-a, sudjelovalo je i pomagalo nakon nevremena, dodaje premijer Plenković, ističući da su pružili pomoć Sloveniji u kojoj je poginulo šest osoba.

Poručio je i da su pripadnici MORH-a obilato pomogli te da će graditi i most za susjednu državu. 

"U razvijenim zemljama prihvaćena neradna nedjelja"

Podsjetio je da je Vlada uoči izbora 2020. obećala da će regulirati rad nedjeljom te da je to i učinila nakon, kako je rekao, niza temeljitih i vrlo inkluzivnih konzultacija sa svih partnerima, od poslodavaca, sindikata i javne rasprave.

Cilj je, kako je rekao, naći primjerenu ravnotežu poslovnog i obiteljskog života, vodeći računa o 86 tisuća žena koje dominantno rade u trgovinama.

Model je pronađen i uzeo je u obzir činjenicu da je Hrvatska u gospodarskom smislu i turistička zemlja s osobito intenzivnim ljetnim mjesecima, pa je predviđeno 16 radnih nedjelja, a što se tiče sajmenih dana, rekao je da to "nije nikakva rupa u zakonu niti zaobilaženje propisa".

- Upravo obrnuto: Zakon o trgovini predviđa tu mogućnost poštujući tradiciju i okolnosti što sajmeni dani znače, osobito primjerice prigodom obilježavanja blagdana Velike Gospe gdje je u brojnim marijanskim svetištima bilo itekako mnogo vjernika i hodočasnika i da su ti dani sami po sebi sajmeni, nema nikakvih dilema, rekao je Plenković.

Proglašenju sajmenih dana pribjegli su ovih dana neki gradovi i općine, želeći tako trgovcima omogućiti rad nedjeljom.

Plenković smatra da će "kroz određeno vrijeme sve doći na svoje".

Kaže da Hrvatska nije prva zemlja koja regulira rad nedjeljom, nego da to čine brojne europske zemlje, među kojima i one izrazito razvijene.

- Njihovi građani su prihvatili da se ne radi nedjeljom. Ne vidim da bi to trebao biti problem i za hrvatsko društvo, dapače smatramo da je to dobar i koristan smjer i za jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva bez kojega nema napretka ni u jednoj sferi života, rekao je Plenković.

Mjere uoči nove nastavne godine

- U našem mandatu osigurali smo besplatne udžbenike, prijevoz i obroke za učenike. Ukupan iznos je 240 milijuna eura.

U infrastrukturu osnovnih i srednjih škola uložit ćemo, kaže premijer, milijardu i 500 milijuna eura, dio je iz NPOO-a, milijardu i 300 milijuna eura, dok je 200 milijuna eura iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

- Još je 215 milijuna eura je ulaganja u dječje vrtiće. Stavljamo fokus na mlade generacije i resor koji je ključ budućega razvoja zemlje. Besplatni školski obrok osiguran je za 308 tisuća đaka od prvog do osmog razreda u osnovnim školama. Također, osigurali smo 20,5 milijuna eura za udžbenike, a 800 tisuća eura za druge obrazovne materijale, kaže.