Plenković o proračunu: Očuvanje standarda i rast gospodarstva

14.11.2022.

Zadnja izmjena 19:09

Autor: T.V./HRT

Na sjednici Vlade o proračunu za 2023.

Na sjednici Vlade o proračunu za 2023.

Foto: HRT / HTV

Nacrt prijedloga državnog proračuna za iduću godinu i projekcije za 2024. i 2025. bili su tema sjednice Vlade. Ovo je prvi proračun koji ćemo donijeti, a odnosit će se na vrijeme kada Hrvatska bude članica eurozone i schengenskog područja, rekao je na početku sjednice premijer Andrej Plenković.


Na početku sjednice prihvaćen je dnevni red, a zatim se ministrima uvodno obratio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

- Ovaj proračun donosimo u posebnim okolnostima u cijelome svijetu. Ovo je prvi proračun koji ćemo usvojiti, a odnosit će se na vrijeme kada Hrvatska bude članica eurozone i schengenskog područja. Ta činjenica mijenja naš međunarodni položaj, mijenja naš kontekst, naše pozicioniranje i utjecat će na naš budući ekonomski i gospodarski razvoj i na percepciju Hrvatske, rekao je Plenković.

Ustvrdio je da je naša zemlja zadržala političku stabilnost.

- Hrvatska je zadržala političku stabilnost što joj omogućuje da provodi reforme uz potporu europskih fondova i NPPO-a. Zbog toga je i projekcija rasta od 7,5 vrlo dobra i malo je skromnija od onoga što o nama trenutno govore međunarodne financijske institucije i institucije za kreditni rejting. Zbog toga možemo biti ponosni na ovu 2022., poručio je premijer.

Plenković ističe kako je projekcija rasta 0,7 posto, što je manje od onoga što je za Hrvatsku projicirala Europska komisija.

- Mi smo u procjenama uvijek bili konzervativni i na kraju smo agilnošću hrvatskoga gospodarstva, predanosti hrvatskih radnika i mjerama koje je Vlade poduzimala, dobrim korištenjem europskih sredstava, odličnom turističkom sezonom stvarali kontekst za veći gospodarski rast. Zbog toga mi nakon 2023. planiramo imati viši rast u 2024. i 2025. - 2.7 odnosno 2.6 posto. Tako vidimo da će ova godina koja je pred nama biti svojevrsna prijelazna i specifična godina u pogledu rasta, rekao je Plenković. 

- Postoji niz izazova za našu ekonomsku i fiskalnu politiku ali mi ćemo tu biti fleksibilni i prilagodljivi i spremni na daljnje pravovremene akcije u smislu ciljeva i izazova koji se postavljaju pred hrvatske građane i gospodarstvo, najavio je dodavši kako će Vlada nastaviti voditi brigu o građanima.

- U godini pred nama vodit ćemo računa o tri bitna aspekta. Prvo da i ovaj proračun bude proračun za ublažavanje posljedica krize s kojom smo suočeni. Ovaj proračun ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj, posebno poticati rast javnim investicijama, s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju. Ovaj proračun će i omogućiti sigurnost našim građanima, nastavak rasta mirovina i plaća. Dogovori koje smo postigli sa sindikatima su uključeni u ovaj proračun. Ovdje je niz mjera koji se odnose na demografske mjere, rodiljne i roditeljske naknade. Sve se to nalazi u ovom proračun. Osiguravaju se i daljnja ulaganja u naše obrambene sustave koji su osobito važni u ovim promijenjenim društveno-političkim okolnostima, rekao je Plenković.

U nacrtu proračuna riječ je o dokumentu u kojem se nalaze projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za 2023. godinu, a koji je Hrvatska izradila prvi put s obzirom na to da od iduće godine ulazi u europodručje.

Taj dokument, koji je temelj za izradu proračuna, posljednjih je tjedana ocjenjivala Europska komisija.


Ministar financija Marko Primorac je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2023., kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države po SAD metodologiji od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto u 2023., zatim od 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini.

Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto u 2023. godini uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i viske baze iz 2022. godine, rekao je Primorac. U 2024. godini očekuje se njezino daljnje usporavanje na 2,5 posto, te u 2025. na 2,3 posto.

Na tržištu rada ipak se iduće godine ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zapsoelnih blago rasti, a stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini, naveo je ministar.

Prihodi 24,9 milijardi, rashodi 26,7 mlrd eura

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što bi bio rast od 9 posto u odnosu na tekući ovogodišnji plan. Za 2024. planirani su prihodi proračuna u visini od 24,8 milijardi eura, a u godini nakon nje 25,8 milijardi eura.

Porezni prihodi iduće bi godine trebali iznositi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. U sljedećim godinama očekuje se njihov daljnji rast, i to u 2024. na 14 milijadi eura, a u 2025. na 14,7 milijardi eura.

U strukturi poreznih prihoda, za 2023. projiciran je prihod od poreza na dobit u visini od 1,6 milijardi eura te u 2024. i 2025. od po 1,7 milijardi eura.

Prihod od PDV-a u 2023. planira se ostvariti u visini od 9,1 milijardi eura, a od posebnog poreza i trošarina 2,2 milijarde eura. Od doprinosa za mirovinsko osiguranje planira se uprihoditi u proračun 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto, dok se od pomoći EU planira ostvariti 5 milijardi eura ili 32,8 posto više.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini planiraju se u iznosu od 26,7 milijardi eura, i viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. ukupni rashodi projicirani su na 25,6 milijardi eura, a u godini iza u visini od 25,9 milijardi eura.

Povećanje rashoda proračuna u 2023. za 2,1 milijardu eura odražava politike Vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa, investicijske i razvojne projekte, zelenu i energetsku tranziciju gospodarstva, jačanje obrambenih sposobnosi i sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetke krize, kazao je ministar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!