Plenković optužio Milanovića da laže i uputio poziv zastupnicima

Vlada je u Sabor uputila 13 odluka o slanju pripadnika Oružanih snaga u vojne misije NATO-a i EU-a, među kojima je i obučna potpora Ukrajini za koju predsjednik Zoran Milanović nije dao suglasnost, a premijer Andrej Plenković apelirao na zastupnike da dobro razmisle kod glasanja.

- Predsjednik Milanović dao je suglasnost za 12 misija, dok za jednu koja se odnosi na obučnu podršku Ukrajini nije, iako na summitu u Washingtonu ni na koji način, niti jednim potezom nije saveznicima naznačio da ima nešto protiv te aktivnosti, kazao je Plenković. Potvrdio je da će na summit o potpori Ukrajini u Dubrovnik doći ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a ondje će biti i čelnici država jugoistoka Europe.

Summit šefova država i vlada bio je prije dva i pol mjeseca, podsjetio je i dodao kako Milanović sada uskratom suglasnosti ponovno narušava međunarodni položaj Hrvatske.

- Razina obmana i laži koje on širi u javnosti je nezapamćena. Lažno predstavlja javnosti neku tobožnju ugrozu i da bi vojnici išli u Ukrajinu, a u samoj odluci jasno piše da pripadnici Oružanih snaga, jedan do dva časnika, idu na teritorij EU-a, u Njemačku, rekao je.

S obzirom na to da predsjednik i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga nije dao suglasnost za slanje naših vojnika u Njemačku kako bi obučavali ukrajinske vojnike, a kako, naglasio je, ne bi Hrvatsku uvlačio u taj rat, za izglasavanje te odluke u Saboru je potrebna dvotrećinska većina.

Plenković zastupnicima oko obučne potpore Ukrajini: Dobro razmislite kod glasanja

Plenković je zastupnike pozvao da ne pristaju na slijeđenje Milanovićeve politike koja je, naglasio je, suprotna hrvatskim nacionalnim interesima.

- Radi hrvatske javnosti, radi razumijevanja ovoga svega, upozoravamo sve da je riječ o obmanama, lažima, narušavanju našeg kredibiliteta kao saveznice u NATO-u. (...) Pozivamo zastupnike u Saboru da ne pristaju na slijeđenje politike koja je suprotna hrvatskim nacionalnim interesima. Nema nikakvog hrvatskog nacionalnog interesa da se ponašamo kao da ne vidimo rusku agresiju na Ukrajinu, desetke tisuća ljudi koji su ubijeni, milijuni prognani, teritorij okupiran, kršeno je međunarodno pravo, razoreni su civilni objekti i uništena je kritična infrastruktura. To nije daleko od Hrvatske, to je nama u susjedstvu. Nema razloga da ne pokažemo solidarnost i potporu Ukrajini kao što to radi Vlada protekle dvije i pol godine i kao što će nastaviti to raditi u budućnosti, uključujući vojnu potporu Ukrajini, rekao je Plenković.

- SDP, Možemo i ostali, neka dobro razmisle kako će glasati kada ovo dođe u Sabor, to su ozbiljni tragovi koji ostavljaju upitnike jesmo li mi dio zapadnog kruga ili možda želimo ići pod ruske skute. A uskrata suglasnosti ne može se nikako drugačije razumjeti. Apeliramo na zastupnike da misle svojom glavom, a ne da je zabijaju u pijesak i služe kao nojevi u Milanovićevoj predsjedničkoj kampanji, a medije molimo da istinito i objektivno izvještavaju o ovoj temi, naglasio je.

Državni tajnik Hrg: Pripadnici OS RH ne mogu biti angažirani na teritoriju Ukrajine

- U NATO aktivnosti za sigurnosnu obučnu potporu Ukrajini, koja će se provoditi na teritoriju država članica NATO-a u 2024., 2025. i 2026. godini, upućuje se do pet pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije. Ove je godine to dvoje časnika, objasnio je državni tajnik Ministarstva obrane Branko Hrg. Naglasio je kako pripadnici Oružanih snaga RH ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija članica NATO-a ni angažirani na teritoriju Ukrajine.

Govoreći o ostalim vojnim misijama, a na koje je predsjednik Milanović dao suglasnost, Hrg je naveo upućivanje do 170 pripadnika Oružanih snaga u Poljsku, do 120 u Litvu, do 220 u Mađarsku,10 u Bugarsku. Nastavljamo i u 2025. i 2026. godini sa sudjelovanjem u operaciji potpore miru na Kosovu s do 200 pripadnika Oružanih snaga i dva helikoptera HRZ-a, kao i u misiji u Iraku s 10 pripadnika, dodao je Hrg.

Vlada će s ukrajinskim predsjednikom potpisati Sporazum koji se odnosi na cjelovitu suradnju Hrvatske s Ukrajinom s fokusom na naše iskustvo u procesuiranje ratnih zločina, u humanitarnom razminiranju, kao i općenitoj potpori Ukrajini. Vlada je nacrt Sporazuma i donijela na sjednici, a na snazi će kad se potpiše, naveo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, biti 10 godina.

Usvojeni su i program suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja i znanosti Ukrajine u područjima znanosti i tehnologije te Memorandum o suglasnosti između Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa Ukrajine.

"Cilj rebalansa je servisirati sve obveze"

Premijer Plenković kazao je da je cilj rebalansa servisirati sve obveze koje se odnose na daljnju pomoć vezanu za energetsku krizu, obnovu od potresa, rashode za zaposlene, socijalne pomoći i naknade.

Kako je ocijenio, u proračunu se vidi znatan rast prihoda zbog gospodarskog rasta, s 28 i pol na 30,3 milijarde eura ili za 6,4 posto, a rastu i rashodi, s 32,6 na na 33,6 milijardi eura, tj. za tri posto.

- Tako će deficit ostati u sklopu od 2,6 posto i to je sasvim prihvatljivo u odnosu na plan i unutar je mastriških okvira, rekao je Plenković.

Sjednicu Vlade RH možete pogledati ovdje:

Plenković se osvrnuo na aktualnosti proteklog tjedna

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Državni zavod za statistiku izašao s podacima za rujan da je inflacija na godišnjoj razini iznosila 1,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kazao je i da su vladine mjere sačuvale socijalnu koheziju, obuzdale inflaciju. Naglašava da je to najniža stopa inflacije još od ožujka 2021. godine kada je bila 1,2%. 

Osvrnuo se i na podatke koji se tiču turističke sezone i kazao da su u prvoj polovini godine prihodi od stranih turista bili 4 mlrd. 130 milijuna i 500 tisuća eura. To je rast od 7,5% u odnosu na isto doba 2023. godine, a što je i 300 mil. eura više prihoda. 

Podsjetio je i na svoj boravak u SAD-u, sudjelovanje na Općoj skupštini UN-a. S ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom imao je i niz susreta na margini Opće skupštine, sastali su se i s pripadnicima hrvatske zajednice u SAD-u.

Istaknuo je i da je na početku mandata uobičajeno osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Potpisani su sporazumi s Maticom i Sindikatom umirovljenika, a potom je kazao da je prosječna sveukupna mirovina 620 eura i da je to za 73,3% više nego što je bilo prije osam godina. Cilj je, kaže, da do kraja ovoga mandata bude između 750 i 800 eura.