Mnoštvo ljudi u Koloni sjećanja u Škabrnji

Danas se prisjećamo i žrtava Škabrnje. Prije trideset godina zločinci su zvjerski ubili 43 mještanina, među njima i petnaest branitelja, a selo spalili. Škabrnjani o svemu i danas teško govore. Strašni zločini za njih su i dalje živa rana.

Iako su se mnogi došli prisjetiti žrtve Škabrnje, na ulicama toga mjesta danas je sve utihnulo. Teško je mještanima govoriti o stravičnim zločinima koji su se ovdje dogodili, jer nema obitelji koja nije nekoga izbubila. Tiho i dostojanstveno obilježena je ova tužna godišnjica, javila je za Dnevnik u podne Kristina Štrbac. 

- Tužan i žalostan dan. Uvijek se sjećamo i nikad nećemo zaboraviti. Moja su djeca bila mala, kakvi su mi sad i unuci. Kćer je imala četiri godine, a sad ima četvero unučadi. Teško je i jadno, kazala je Škabrnjanka Ana Bilaver.

Sve je teže i teže, poručio je Josip Novak iz Splita. S tugom se, kaže - sjeća prijatelja, ljudi, civila... i poručuje kako se stradanje nikad ne smije zaboraviti.

- Ostaje jedan ponos na kraju. Život ide dalje, mora se dalje. Ali u nama to ostane i ne može izaći. I da hoćeš zaboraviti - ne možeš, poručio je Škabrnjanin Marin Jurić. 

Program obilježavanja 30. godišnjice stradanja Škabrnje počeo je okupljanjem u Ambaru nakon čega je krenula Kolona sjećanja - mimohod do spomen-obilježja masovne grobnice gdje su vijence uz članove obitelji poginulih branitelja i civila položiti službena izaslanstva. Okupio se veliki broj ljudi. 

Na svečanom obilježavanju 30. godišnjice stradanja Škabrnje sudjeluju u izaslanstvu Vlade RH ministri Oleg Butković, Ivan Malenica, Marija Vučković, Vili Beroš i Nina Obuljen Koržinek. Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske je savjetnik Dragan Lozančić.

Misu za domovinu i poginule u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Potom se krenulo u mimohod - Korak po korak, do spomen-obilježja na mjesnom groblju Sv. Luka, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće za civile i hrvatske branitelje kod središnjeg križa.

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo toga dana u Škabrnji je ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.