Nedavno su objavljene konačne ljestvice upisa u srednje škole - važan dan za skoro 40 tisuća osmaša diljem Hrvatske.
10.07.2025.
Zadnja izmjena 09:26
Autor: A.D.H./Studio 4/HRT
Nedavno su objavljene konačne ljestvice upisa u srednje škole - važan dan za skoro 40 tisuća osmaša diljem Hrvatske.
Najveći zanimanje je za opće gimnazije. No, ako se pogled baci na strukovne škole, ove godine posebno je popularan smjer - frizer.
Traženi su i referent za poslovnu ekonomiju, medicinska sestra i tehničar, turistički tehničar, tehničar za računarstvo i automehatroničar.
Na pitanje o ovogodišnjim rezultatima upisa u srednje škole, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, istaknula je kako je ljetni upisni rok polučio vrlo dobre rezultate.
- Pravo upisa u ljetnom roku ostvarilo je 84% učenika. Kada znamo da je oko 39.000 učenika završilo osnovnoškolsko obrazovanje, možemo reći da je planirana struktura upisa dala rezultate, rekla je Šerepac.
Dodala je da su u planiranju strukture sudjelovali brojni dionici: srednje škole, osnivači, komore i agencije.
- Modularna nastava je najveći izazov reforme strukovnog obrazovanja i nadamo se da će krenuti tempom i načinom kakav priželjkujemo, ne samo u Ministarstvu, već i svi uključeni u reformu strukovnog obrazovanja, poručila je Šerepac.
Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge iz Zagreba, istaknula je da su ove godine frizeri posebno iznenadili po interesu učenika.
- Na 182 upisna mjesta prijavilo je 670 učenika, a za kozmetičare je na 78 mjesta apliciralo čak 760 učenika. Skoro deset učenika natjecalo se za jedno mjesto, naglasila je.
Smatra da su popularnost tih zanimanja i manjak drugih ženskih struka nakon reforme dodatno usmjerili učenike na beauty sektor.
Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb, kazao je kako je ove godine najveći interes bio za novo zanimanje - Oblagač podova i zidova, što odgovara starom nazivu keramičar-oblagač.
- Na jedno razredno mjesto apliciralo je 237 kandidata. To znači više od deset učenika na jedno mjesto, rekao je Vidović.
- Pitaju ljudi zašto ne upisujemo po dva, tri razreda, ali to je kadrovski i prostorno neizvedivo, kazao je.
Na pitanje je li se promijenila percepcija prema takvim zanimanjima, Vidović je odgovorio:
- Ruše se te predrasude da ako nećeš učiti, ideš 'kopati kanale'. Zadnjih pet godina sve naše programe popunimo. Učenici ne samo da završavaju školu, već postižu uspjehe i na WorldSkills natjecanjima, u sportu, na Lidranu... Znaju se ponašati i u školi i na gradilištu, ističe.
Rekao je da se stigma prema tim zanimanjima mijenja.
Štampar Šmaguc također potvrđuje da se percepcija mijenja, zahvaljujući većoj informiranosti roditelja i učenika.
- WorldSkills, sajmovi obrtništva, dani otvorenih vrata, društvene mreže - sve to pomaže da učenici i roditelji dobiju stvarnu sliku o tim zanimanjima, rekla je Štampar Šmaguc.
- Odlikaši danas upisuju i frizerske i kozmetičarske smjerove. Roditelji su konačno pustili djecu da sama biraju. Prije smo imali situacije kada su učenici iz gimnazija tražili prelazak u strukovne škole. Danas sve više učenika upisuje ono što zaista želi, kazala je.
Šerepac ističe kako Ministarstvo ima ulogu u donošenju novih kurikula, te da zanimanja nisu ukinuta, već optimizirana i racionalizirana.
- Čak 147 novih kurikula koliko je doneseno, kako u opće obrazovnom, ali isto tako u strukovnom dijelu, donose određene inovativne načine rada i načine rada koji će polučiti bolje ishode učenja, naglasila je.
- Spremni smo. Naši su nastavnici prošli edukacije. Ali, to su edukacije. Svi mi moramo dobro ući u nove module i kurikule kako bismo se mi što bolje pripremili i ušli u razred pred učenike koji od nas očekuju znanje i novi način izvođenja nastave. Izazovi su veliki, puno će biti više pripreme, ali to je naš posao, prokomentirao je.
- Svi se slažemo da je reforma potrebna, svaki početak je težak, ali "sve se može kad se hoće", kazao je.
Darinka Štampar Šmaguc ističe prednosti modularne nastave.
- Fleksibilnost, usmjerenost na učenika koji postaje aktivniji sudionik obrazovanja. S druge strane, osjećaj uspjeha kod učenika i praćenje vrednovanja će također biti drugačiji, odnosno kratki mali moduli kada se polože učenik dobiva veću motivaciju da može i da zna, dobit će konkretni smisao kada neki sadržaj polože, kako ga primijeniti i zašto mu to treba za njegove buduće zanimanje, pojašnjava.
- Moduli imaju veliki plus, ali imaju i veliki izazov što se tiče organizacije same nastave. Naše škole nisu sve jednako prostorno velike, nismo tu ujednačeni, tako da će tu biti i dosta razlika među školama, ističe.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora