Smrt mladog liječnika potaknula problem palijativne skrbi

Nedavna smrt mladog liječnička, Krešimira Crnogaće, i okolnosti u kojima je preminuo, iznova je otvorila pitanje palijativne skrbi u Hrvatskoj. 

Potrebu za tim oblikom skrbi u našoj zemlji, godišnje ima čak i do 46 tisuća pacijenata, no unatoč velikim potrebama ona se razvija iznimno sporo. Kao jedan od nedostataka ističe se manjak stručnog kadra.

Upravo iz tog razloga, prvi put u Hrvatskoj, na riječkom Sveučilištu počinju s obrazovanjem medicinskog kadra za palijativnu skrb i gerontologiju. 

Jedna smo od najstarijih nacija u Europi. Stanovnika je manje od četiri milijuna, a među njima najbrojniji su oni stariji od 65.   

Slika je to Hrvatske koja traži promjene na svim razinama, pa i u obrazovnom sustavu. U fakultetske klupe sjeda prva generacija sestara gerontologije i palijativne skrbi te sestara javnog zdravstva. 

- Iskorak je to u obrazovnom sustavu, program se naslanja na europski kurikulum gerontoloških sestara, a u programu će sudjelovati domaći i inozemni, europski i američki stručnjaci. Na 20 upisnih mjesta po svakom studiju prijavljeno je više od 50 ljudi što je van svih očekivanja, rekla je prof.dr.sc. Daniela Malnar, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci. 

Kadar za pitanje kvalitete života

Bit će to kadar stručan za pitanja kvalitete života pacijenata i starijih, njihovu, ali i edukaciju osoba koje se za njih brinu.

- Što se tiče naših studenata oni će biti ta nekakva građevna jedinica bilo kakve buduće reforme zdravstva. Drugim riječima, bez ovog kadra, visokostručnog i obrazovanog, nije moguće provesti zdravstvenu reformu, kazao je dr.sc. Silvije Šegulja, voditelj studija, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci.

A promjene u demografskoj slici i nedostatak kadra osjećaju i ustanove i domovi koji se skrbe za starije.

- Zdravstvo je nešto što drži svaku socijalnu ustanovu, mislim na Domove za starije, a nama trenutno nedostaje 10-ak sestara i tu smo u velikom deficitu, kazala je Barbara Škrobonja, magistrica sestrinstva, Dom za starije osobe Kantrida.

Brinu se za teško bolesno

Jer, među ostalim, brinu se i za teško bolesne i umiruće.

Unatoč sve većim potrebama, palijativna skrb sporo se razvija. Primjerice, u Hrvatskoj djeluju samo dva hospicija. U Splitu i Rijeci.

- Mislim da je općenito slabo razvijena svijest o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, ali naš riječki hospicij je izvrstan primjer suradnje Crkve i jedinica lokalne i regionalne samouprave jer mi bez te suradnje ne bismo mogli održavati nadstandard u hospiciju, bez suradnje države, grada, županije, KBC-a, doma zdravlja, poručila je Jelena Leopolda Ivković, ravnateljica hospicija "Marija Krucifiksa Kozulić", Rijeka.

Potrebu za palijativnom skrbi u Hrvatskoj godišnje ima više od 40 tisuća pacijenata. Procjenjuje se da je uspije dobiti samo od 10 do 20 posto.