Socijalna politika u 2025.: Problem femicida, inkluzivnog dodatka, mirovine

Problem femicida koji je s čak četiri ubojstva žena kulminirao krajem godine obilježio je u domeni socijalne politike 2025., u kojoj je također donesen novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji je umirovljenicima donio rast primanja te su ukinute odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.

U Hrvatskoj je ove godine ubijeno 19 žena, pri tome samo krajem godine čak četiri uz još nekoliko pokušaja ubojstva.

Udruge i saborske zastupnice upozoravale su kako je femicid kazneno djelo koje je predvidljivo i sprječivo te da Vlada nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić poručila je kako su hitno potrebne sustavne promjene jer policija, pravosuđe, ali i najbliža okolina u praksi često ne prepoznaju signale koji prethode femicidu.

Femicid se može predvidjeti i spriječiti

Ženska mreža Hrvatske pri tome je zatražila ostavke ministra rada i socijalne politike Marina Piletića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da će država poduzeti daljnje korake na prevenciji femicida te istaknuo da bi sudovi trebali pooštriti kazne prema nasilnicima, no ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je kako ne vidi prostor za daljnje pooštravanje kazni za femicid jer su već sada one maksimalne, naglasivši važnost prevencije i edukacije.

Premijer Andrej Plenković ponovio je kako je Hrvatska samo jedna od pet zemalja EU-a koja u svom Kaznenom zakonu ima kazneno djelo femicida te pozvao sudove da iskoriste sve omogućene alate za strože kazne počiniteljima, ali i pojačaju napore u prevenciji kako se "od evidentiranog zlostavljača ne bi došlo do situacije ubojice".

Ministar rada i socijalne politike Piletić je u svjetlu novih slučajeva femicida najavio da će Vlada uskoro donijeti novi Nacionalni plan za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, što je Vlada i učinila na predzadnjoj sjednici ove godine, koji za cilj ima i jačanje zaštite i potpore žrtvama te unapređenje učinkovitosti sustava intervencija prema počiniteljima.

Na kritike da Vlada nije zakonski zaštitila žene od rodno uvjetovanog nasilja, odgovorio je kako je Vlada poslala jasnu poruku da nijedna vrsta nasilja nije opravdana.

Mirovinska reforma - dodatak na mirovinu

Najveća novina novog ZOMO-a, koji je na snazi od srpnja, uvođenje je godišnjeg dodatka na mirovinu čija je prva isplata počela 19. prosinca, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima nije donio puni iznos mjesečne mirovine.

Iznos je vezan samo uz godine staža i za ovu godinu je šest eura, što je manje nego što su predstavnici umirovljenika predlagali i očekivali.

Osim toga, zakonom je promijenjena formula usklađivanja mirovina sa 70:30 na 85:15, ovisno o tome koji indeks (plaće ili cijene) više raste i donosi veću korist, a što osigurava primjereniji rast mirovina.

Povećan je dodatni staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa šest mjeseci na 12 mjeseci, a novina je i da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.

Između ostalog, povećana je najniža mirovina sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, redefinirana je tzv. bonifikacija te su ukinuti obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina, dok će pojedine odredbe novog ZOMO-a, poput ukidanja penalizacije, stupiti na snagu 1. siječnja.

U svibnju je donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi 2025. - 2030. kako bi se uspostavio koordinirani i integrirani sustav dugotrajne skrbi te se poboljšala njegova kvaliteta kao odgovor na izazov starenja stanovništva, a nastavljeni su i napori širenja usluga u zajednici i smanjenja broja korisnika u institucijama sukladno s Operativnim planom deinstitucionalizacije.

Izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu krajem ožujka, omogućeno je lakše zapošljavanje prijeko potrebnih stručnih radnika skraćivanjem pripravničkog staža, ali i ugovorima na neodređeno vrijeme za pripravnike.

Problemi oko inkluzivnog dodatka

Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju mjesecima na rješenje o inkluzivnom dodatku, a neki korisnici, osobito teško bolesni te onkološki pacijenti, ne dožive ni rješenje ni isplatu. Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući svoje zakonsko pravo.

Na taj problem tijekom godine upozoravale su i udruge i saborski zastupnici, ističući kako je sustav trebalo pripremiti i osigurati dovoljan broj vještaka, a resornom ministru upućivali su i kritike oko pogrešne procjene broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić također je upozorio kako su mu ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka, ali i da su mnogi nezadovoljni i visinom naknade.

Ministar Piletić pak je tvrdio kako rade na ubrzavanju procesa izdavanja rješenja, ali i da je Vlada ozbiljno pristupila Zakonu o inkluzivnom dodatku kako bi osigurala financijsku potporu osobama s invaliditetom te odbacio navode da su naknade nedostatne, naglasivši da su veće nego sve one prethodne naknade.

Ukinute diskriminatorne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji

Na samom kraju godine odjeknula je vijest da je Ustavni sud, na temelju postupka za ocjenu ustavnosti koji je pokrenula Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom "Sjena", ukinuo "diskriminatorne i restriktivne" odredbe Zakona o osobnoj asistenciji koje se tiču određenih ograničenja u korištenju prava na osobnog asistenata.

Udruga Sjena to je nazvala povijesnom pobjedom za prava osoba s invaliditetom, no iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) ocijenili su da će ta odluka "dovesti do preklapanja usluga na štetu osoba s invaliditetom", ali i da će se proširenjem broja korisnika dodatno smanjiti dostupnost osobnih asistenata.

Udruga Sjena zatražila je ostavku ministra Piletića, a to su učinili i brojni oporbeni saborski zastupnici koji smatraju da ministar treba otići ne samo zbog toga, nego i zbog inkluzivnog dodatka i brojnih slučajeva femicida.

Piletić je bio poručio da će poštovati odluku Ustavnog suda, dok je na novinarsko pitanje hoće li podnijeti ostavku, odgovorio da je ona uvijek na raspolaganju.

Iz Vlade su pak izvijestili da će stručne službe Vlade i mjerodavnog ministarstva tu odluku "pažljivo analizirati" te su izrazili podršku ministru. Kako su naveli, novim zakonskim okvirima o osobnoj asistenciji i o inkluzivnom dodatku Vlada je poduzela najveće iskorake dosad u namjeri da stvore transparentniji, učinkovitiji i pravedniji sustav socijalne skrbi s korisnicima u fokusu, a čemu je velik doprinos dao i Piletić.

Između ostalog, premijer je najavio da će Vlada predložiti privremeno rješenje putem donošenja uredbe sa zakonskom snagom te je ocijenio da Sud kod donošenja odluke nije vodio računa o broju dostupnih asistenata, kao ni financijskome učinku odluke.

Uredbom će Vlada do kraja godine ispraviti odredbe Zakona koje su se odnosile na dobnu granicu, a početkom siječnja u e-Savjetovanje ide pravilnik kojim će se proširiti obuhvat broja korisnika, najavio je Piletić.