Spaladium Arena - od ponosa do sramote i zatvaranja

Nedavno održano Europsko prvenstvo u vaterpolu mogao bi biti zadnji događaj organiziran u Spaladium Areni. Već osam godina Arena je u stečaju, opterećena nizom afera i sudskih sporova. Dugovi svakodnevno rastu, a nedavno je i Grad Split pokrenuo ovrhu za neplaćene komunalne račune. Nikad dovršenoj splitskoj dvorani u vlasništvu banaka ozbiljno prijeti trajno zaključavanje vrata potkraj listopada.

Spaladium Arena od ponosa do sramote. Bio je to dobro zamišljen projekt, gotovo realiziran, a onda su počeli problemi i sudski sporovi koji traju već godinama.

- Jedina dvorana koja ima u Hrvatskoj i za vaterpolo i za rukmet, kaže jedan stariji Splićanin-

- Šteta bi bila da se zatvori i da se ne dovrši, misli i mladi Splićanin. 

Sve je počelo 2007. kada su splitski vijećnici izglasali njezinu gradnju po modelu javno-privatnog partnerstva kako bi se sagradila čak četiri objekta.

U tome paketu glavna je bila Spaladium Arena. Kako bi se opravdala izgradnja dvorane vrijedne oko 50 milijuna eura, projekt je krenuo kao Spaladium Centar. Investitori su tu vidjeli dobru priliku.

- To je bio posao u kojem su svi trebali zaraditi. Grad Split trebao je dobiti jednu dvoranu, investitori su trebali dobiti velik broj komercijalnih sadržaja, a nakon određenog perioda cijeli kompleks trebao je prijeći u gradsko vlasništvo. Dakle, da se ugovor održao, da su ga banke i privatni izvođači ispoštovali, na koncu i da nije nastupila ekonomska kriza prije desetak godina, to bi sigurno bio jedan odličan, isplativ posao za Grad Split, smatra novinar Damir Petranović. 

Javno-privatno partnerstvo potpisali su Grad Split i tvrtka TPN Sportski grad. Kredite banaka trebala je vraćati tvrtka TPN, dok je grad Split od ostvarenih prihoda iz poreza na dohodak, komunalne naknade i komunalnih doprinosa trebao plaćati svoj dio najma.

Zamisao je propala jer tvrtke koje su bile izvođači nisu sagradile poslovni prostor u sklopu Arene. Grad je prestao plaćati zakupninu TPN-u. TPN je otišao u stečaj. Banke su tužile i tražile da se obveza plaćanja kredita prebaci na Grad Split. 

- Tri prethodna gradonačelnika su ili radili u korist banaka ili nisu činili ništa u ovom slučaju, a prethodni Andro Krstulović Opara i sadašnji graonačelnik Ivica Puljak postavili su se dosta čvrsto i principijelno. Čini mi se da je čak i u pravnom smislu Grad trenutno dosta dobro stoji i da će se na kraju na sudu pokazati točnim da grad Split ne duguje nikome ništa, rekao je Petranović. 

Godine  2015. pokreće se arbitraža u kojoj se donosi odluka u korist banaka na štetu Grada Splita, ali, po mišeljnu pravnih stručnjaka izvan svih običaja i normi koje vrijede i za arbitražu i za sudove. 

- Banke sad provode neku vrstu, da tako kažem, emocionalne ucjene, ali de facto Arena je sad njihova. One su kreditirale njezinu gradnju, to je bio rizik banaka, a ako im se ne sviđa, mislim da je najelegantnije rješenje da te austrijske banke rastave Arenu i odnesu je u Austriju, kaže novinar Damir Petranović. 

  Tadašnji splitski gradonačelnik Ivan Kuret samostalno je odstupio od osnovnog ugovora, i to iza leđa svih gradskih vijećnika.

- Taj gradonačelnik je u tajnosti, mimo Gradskog vijeća i mimo javnosti potpisao dva aneksa originalnom ugovoru o Spaladium Centru i jednim i drugim aneksom išao je debelo na ruku bankama. On je time prouzročio velike pravne nevolje. Pravosudne institucije trebale bi još jednom zagrabiti u ovaj slučaj i propitati je li gradonačelnik smio potpisivati takve anekse i je li učinio štetu za grad Split koji je tada vodio, smatra Petranović. 

- Grad Split zaista nema nikakvih ingerencija nad Arenom, niti smije imati. Grad Split sve što ima je potraživanje za komunalnu naknadu. To su potraživanja novca svih nas i koje grad Split ne može oprostiti ni da hoće, ističe aktualni gradonačelnik Ivica Puljak. 

Arena u stečaju je preživljavala organizacijom raznih koncerata i sajmova. Može primiti do 12 tisuća posjetitelja. Hoće li i dalje tako, znat će se krajem listopada.

- Stečajni sudac zakazao je skupštinu vjerovnika za 28. listopada ove godine, a na toj skupštini će se odlučivati hoće li Spaladium Arena nastaviti svoju djelatnost ili će zatvoriti vrata, kazala je Franka Buzov, predsjednica Trgovačkog suda u Splitu.

Velika je to šteta, jer Spladium Centar je mogao biti sjajna strana Splita, da nije bilo po starom običaju lova u mutnome koji će, po svemu sudeći,  rješavati DORH.