Stić: Za poplavu "odlikaša" krivi i roditelji

Uvođenje dodatnih bodova na prijemnim ispitima daje priliku djeci, a to se od uvođenja prijemnih ispita u Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga vidi na rezultatima na STEM natjecanjima, rekao je ravnatelj Zlatko Stić u Studiju 4. Zalaže se za centralizaciju školstva, rješavanje problema nastavnika u STEM područjima. Za poplavu odlikaša krivi su i roditelji koji "idu silom". 

Ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatko Stić rekao je u Studiju 4 da se prijemni ispiti u toj školi provode od prije tri godine, jer su imali toliko učenika s prosjekom 5,0 da su morali upisati razred više. 

- Nakon uvođenja prijemnih ispita primjećuje se da je došlo puno boljih prirodoslovaca nego prije, što se vidi po natjecanjima u STEM području, kaže.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je e-savjetovanje u vezi s izmjenama kriterija za upis u srednju školu. Predloženo da sve srednje škole mogu provesti prijamni ispit, bez posebnih uvjeta, koji bi donio 10 dodatnih bodova pri upisu. Stić to smatra dobrim potezom jer će učenici kroz dobro napisani prijemni ispit moći nadoknaditi razliku u odnosu na ocjene. 

- Tri su elementa u e-savjetovanju, zajednički koji se odnosi na ocjene u osnovnim školama, dodatni za škole koje imaju prijemni je 10 bodova te posebni, gdje se dobiva bod na zdravstveni, socijalni kriterij. Bila je poplava tih bodova posljednjih godina. Kod mene je dio učenika ispao s upisa zbog 0,15 bodova, objasnio je. 

Poplava "odlikaša"

Na pitanje imamo li poplavu odlikaša, rekao je da je za to više razloga. 

- Izmjenama zakona o školstvu dano je mnogo prava roditeljima, što nije problem kada roditelj razumije obrazovanje i s nama je partner u vođenju njegovog djeteta. Problem je kada roditelj navali sa silom i nastavnici više nemaju izbora. Boje se da ne dobiju batina od nekog roditelja i popuste. Problem je i nedostatak nastavnika u STEM područjima, kao i online nastava zadnje dvije godine. Nastava uživo je nezamjenjiva, naglašava.

Potrebe na tržištu rada

Škola "Vladimir Prelog" smanjila je broj raznih odjela kako se ne bi dogodilo stvaranje kadrova koje nitko ne treba. Obrazovni sustav, kaže, baš i ne prati stanje na tržištu rada.

- I dalje upisujemo dio programa koji nisu potrebni, trebali bi pojačati neke druge programe i zanimanja koja su tražena. Trebali bismo zakone o gospodarstvu i vođenju tvrtki riješiti. Nije zgodno da netko završi zanimanje koje je traženo, ima minimalac, a gazda kupuje BMW, poručuje. 

Puno bi se problema riješilo centralizacijom školstva i uspostavom mreže škola i programa, a najbitnije je riješiti problem STEM nastavnika.

- Ne možete dobiti profesora matematike, fizike, informatike. U školama mu nudite plaću od 5500 kuna, a privreda mu nudi 10.000 kuna. Treba povećati broj učenika po razrednim odjelima, smanjiti broj škola, i to bi dovelo do rezultata, kaže.

Potrebna ozbiljna rasprava o budućnosti školstva

Poručuje da bi Sabor trebao cijeli tjedan raspravljati o budućnosti školstva i iz rasprave maknuti politiku, županije. 

- Kada se ne brinete o obrazovanju, ne brinete se o budućnosti, to je osnovna poruka. Ne možemo imati iste škole s istim profilom udaljene po par kilometara, svaka u razredima po 7- 8 učenika, a predaje im 13 profesora, to se ne može isfinancirati. Cijeli svijet ima "yellow bus". Školu od 1. do 4. razreda treba čuvati do zadnjeg djeteta, tamo ne treba ravnatelj, dovoljna je učiteljica, kuharica, čistačica. Djecu od 5. do 8. razreda treba prevoziti po školama na udaljenosti 15-20 km, a srednje školstvo do 40 km. Tako bismo smanjili nestašicu kadrova, bespotrebne investicije, ističe. 

Isto tako, misli da prijemni za većinu Hrvatske nije potreban - u Zagrebu je to potrebno možda za 6-7 gimnazija, Rijeci i Splitu po dvije škole, Osijeku možda jedna. 

Zadnjih godina, od 180 učenika "Vladimira Preloga" upisanih na fakultete, 95 je upisalo 6 najjačih fakulteta u Zagrebu, a svi ostali prvu želju koju su prijavili.