Što donosi novi zakon o strancima?

Što se tiče novog zakona o strancima i promjenama, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić izdvojio je u emisiji U mreži Prvog da je to ponajprije povećanje roka na koji se može izdati dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine.

- Izdaje se sezonska dozvola, produljena sa šest mjeseci na devet, olakšava se mijenjanje zanimanja kod istog poslodavca i mijenjanje poslodavca. Produljuje se izdavanje Plave karte s dvije na četiri godine, koja se izdaje visoko kvalificiranim državljanima iz trećih zemalja koji će donijeti novu vrijednost na naše tržište rada, rekao je.

Dodao je da oni koji se nađu na crnoj listi neće moći zapošljavati strance.

Direktorica granskih udruga u HUP-u Jasminka Martinović rekla je da je HUP pozdravio Zakon o strancima te sve promjene koje idu u smjeru fleksibilnosti i olakšanog dolaska stranih radnika u Hrvatsku, ali i sve mjere koje će zadržati radnike u Hrvatskoj na dulje vrijeme, što će pomoći i radnicima i poslodavcima.

Savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher rekao je da HGK podržava izmjene Zakona, a posebno produljenje dozvola za rad, što će, kako kaže, rasteretiti administrativne kapacitete gospodarstvenika, ali i MUP-a.

- Dugotrajnost postupka će administrativnim pritiskom doći do bržeg rješavanja postupka, naglašava.

Martinović ističe da je nekada proces dovođenja radnika u Hrvatsku trajao 3-7 mjeseci, što je ograničavajući faktor.

Katić govori da u veljači raste broj izdanih radnih dozvola, 60 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zaher je rekao da je teško reći koliko će porasti broj stranih radnika u Hrvatskoj, ali da sve prognoze govore o tome.

- Želimo da strani radnici koji ovdje rade žive u dostojnim ljudskim uvjetima, rekao je.

Martinović naglašava kako i sada Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja obvezuje poslodavce da sezonskim radnicima moraju omogućiti smještaj. 

Pogledajte više u videu:

Porast zahtjeva za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj

Poslodavcima u Hrvatskoj odobreno je više od 170 tisuća radnih dozvola za one koji dolaze iz trećih zemalja. No nismo stali na tome, procjene su da će i ove godine treba izdati još 200 tisuća novih radnih dozvola za strance jer nema domaće radne snage. Zbog toga Vlada je donijela znatno rigorozniju regulativu vezanu za uvoz stranih radnika preko agencija kojima se ne zna broj u Hrvatskoj i koje su registrirane za posredništvo u uvozu strane radne snage.

U emisiji Studio 4 o tome su govorili Neven Vidaković, ekonomski i financijski stručnjak, i Tado Jurić, demograf.

Vidaković smatra kako ova brojka projekcije glede potrebe za stranim radnicima nije realna stoga što kada se ima normalno razvijena ekonomija, ona može stvoriti novih radnih mjesta 2-3 posto ukupne populacije.

- Mi u Hrvatskoj imamo milijun i 600 tisuća zaposlenih i mi ne možemo uvesti još 170 tisuća ljudi, stoga što je to 10 posto ukupnih radnih mjesta. Događa se proces koji je van kontrole, naglasio je Vidaković.

Jurić se osvrnuo na nužnost zapošljavanja strane radne snage te je kazao kako je to postao narativ.

Hrvatska ima 48 posto neaktivnog stanovništva 

- Mi imamo 48 posto neaktivnog stanovništva i nije točno da nema tko raditi. Ovdje je riječ o „gušenju” cijene rada, odnosno, kako kaže, zamjeni nezadovoljnih zadovoljnima, ističe.

Dodaje da umjesto da se hrvatski radnik motivira boljom plaćom i uvjetima rada, lakše se otvoriti imigraciji.

Naglašava kako je problem ovog zakona da je ponovno propustio prebaciti dio tereta integracije na poslodavce, stoga što oni ostvaruju profit, a integraciju stranih radnika plaćamo mi.

- Nalazimo se u apsurdu gdje svojim radnicima nismo željeli povećati plaću za 200-300 eura, ostali bez mladih Hrvata, otvorili se Aziji i Africi, i sada tih 300 eura koje nismo željeli dati svojim radnicima, dajemo za integraciju.

Istaknuo je da je Zakon propustio spriječiti getoizaciju, a ona je glavni faktor remećenja integracije.