HRejting: Što Hrvati misle o uvođenju vojne obuke?

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju od dva mjeseca trebalo bi započeti u siječnju 2026. godine. Državnu blagajnu to će stajati 20 milijuna eura godišnje. Prvi pozivi ročnicima očekuju se potkraj ove ili najkasnije početkom iduće godine.

Tom temom se bavi i večerašnji HRejting. Istraživanje je od 16. do 18. srpnja provela agencija Promocija plus na uzorku od 1000 ispitanika, uz maksimalnu pogrešku uzorka plus/minus 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.

Podržavaju li građani obveznu vojnu obuku?

Uvođenje obvezne temeljne vojne obuke u trajanju od 60 dana podržava većina ispitanika - gotovo tri četvrtine - od toga više od 61 posto izrazito podržava, a oko 13 posto osrednje.

Ne podržava ili podržava u maloj mjeri 23,7 posto anketiranih, a ostali ne znaju ili se ne mogu odlučiti.

Pravo na prigovor savjesti – građani za ili protiv?

Zakonom se predviđa i mogućnost odbijanja temeljnog vojnog osposobljavanja iz vjerskih ili moralnih razloga, odnosno pozivanje na prigovor savjesti i odabir civilnog služenja.

Više od pola ispitanih to ne podržava. Osrednje podržava oko 27 posto, a podržava u velikoj mjeri njih 21 posto.

Je li dvomjesečna vojna obuka prekratka?

Sljedeće pitanje odnosi se na trajanje temljene vojne obuke.

Da su dva mjeseca premalo - misli većina - njih 61 posto. Upola manje, 27 posto, misli da je to odgovarajuće, a da je predugo smatra samo mali postotak, njih oko 5 posto.

Treba li temeljna vojna obuka biti obavezna i za žene?

Anketirani su odgovarali i na pitanje o temeljnoj vojnoj obuci za žene.

Većina, gotovo 56 posto, nije za to.

Da žene trabaju na obuku smatra 27,4 posto, a malo više od 11 posto misli da trebaju, ali i da treba kraće trajati.

Koji su razlozi za ponovno uvođenje vojne obuke?

Posljednje pitanje odnosi se na razloge za vraćanje vojne obuke.

Da treba vratiti obvezni vojni rok zbog sigurnosne situacije u našem okruženju misli 30,5 posto.

Da je to pak potrebno zbog sigurnosne situacije i ruske agresije na Ukrajinu smatra 18,5 posto anketiranih.

Slijede oni koji kao razlog navode povećanje vojnih izdataka i opću militarizaciju u Europi.

Oko 8 posto misli da je to dobro za odgoj mladih muškaraca i osamostaljivanje od roditelja.

Slijede oni koji smatraju da će to donijeti političke bodove u dijelu biračkog tijela, najčešće u desnom političkom centru.

Oko 5 posto navodi opću vojnu i političku situaciju u svijetu.

Nakon toga su oni koji smatraju da je to dobro zbog situacije na Bliskom istoku te malo njih koji navode naoružavanje Srbije i uvođenje vojne obveze u toj zemlji.