Obitelji nestalih poručuju: Ne odustajemo od potrage

Hrvatska traga za još 1744 nestale osobe, od kojih su 332 nestale na području Vukovara. Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže pitanje ratnih posljedica u Hrvatskoj. 

O ovoj temi govorile su Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Jučer je obilježen dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu i Međunarodni dan nestalih osoba. Svečano obilježavanje bilo je u Sinju. Poruke koje su htjeli poslati bile su upućene.

- Glavne poruke su, naravno, svima onima koji znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci onih koje mi tražimo, naših najmilijih, da to kažu, da olakšaju i sebi i da ne ostave taj teret svojoj djeci. Govorim o ljudima koji žive i na području Republike Hrvatske, ali iz različitih razloga ne žele dati informacije. Isto tako, poruke vlastima u Srbiji da otvore arhive, a arhivi kriju informacije o nestalim osobama jer mi znamo da su sustavno vođeni različiti dnevnici tadašnje Jugoslavenske narodne armije, da su sustavno i premještane grobnice, što je najveći problem, i da oni koji su bili organizatori to znaju i imaju evidenciju o tome, rekla je Alvir.

Treća poruka upućena je svima.

- Treća poruka je svima i hrvatskoj javnosti, da podsjećamo i hrvatsku javnost da još uvijek postoje ljudi koji traže svoje najmilije, koji se ustaju i liježu s tim pitanjem i tražimo od svih podršku i suosjećanje, poštivanje žrtava Domovinskog rata, dodala je.

"Vjera je nada"

Ovakvi susreti poput onog jučerašnjeg i obilježavanje dana jako su važni zbog strašne činjenice da mnoge obitelji i dandanas još ne znaju sudbinu svojih bližnjih, ne znaju gdje su.

- Prije svega, mi smo obitelji nestalih hrvatskih branitelja, reći ću tako, jedna velika obitelj. I kada se ljudi susretnu prigodom nekog datuma poput ovog jučerašnjeg, ipak dobiju jednu novu snagu. Oni se međusobno podržavaju, ali isto tako posebno je važno da kroz jučerašnji susret i slične susrete budemo zajedno i s predstavnicima institucija Republike Hrvatske, kazala je Alvir.

Organiziraju se i mise za obitelji nestlih.

- Važno je spomenuti i mise koje mi zajedno organiziramo gdje ljudi dobiju tu neku duhovnu snagu i kroz poruke i podršku dobiju novu nadu. Nekada ljudi, kako godine idu, počnu gubiti nadu i kažu: Pa nikad ja neću pronaći svoga sina, umijet ću prije toga. Istina je da nam je dosta članova umrlo, a da nisu pronašli svoje najmilije. Ali na ovakvim susretima i kada dobiju informacije od institucija, uvijek se budi ta nova nada ili se jača ona koja postoji. Naše obitelji možemo identificirati s tom riječju - nada, znači njihov život je nada, vjera je nada.

Proces pronalaženja zatočenih i nestalih ipak je jako složen.

- Danas Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja i uprave za zatočene i nestale kao središnjeg tijela koje koordinira tim procesom traga za još 1744 nestale osobe. Dakle, mi govorimo o proteku 30 godina od završetka, odnosno 34 godine od većine nestanaka koji su se događali u odnosu na taj ukupni broj. Tako da svakako možemo govoriti da se radi o jednom izuzetno složenom procesu, izjavila je Filko. 

Vrijeme kao najveći neprijatelj

- Najveći neprijatelj u tom dijelu nam je definitivno vrijeme s obzirom na to da je biologija odradila dio u odnosu na same svjedoke iz recentnog vremena, a jednako tako i u odnosu na izuzetnu promjenu i konfiguraciju terena koje trebamo istražiti. Unatoč tome, unatoč svoj toj složenosti procesa u kojem djeluju zapravo većina nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, tu se naravno ističu ona koja prikupljaju podatke. To su Ministarstvo unutarnjih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija. Ti podaci se prikupljaju kroz više izvora. Oni se obrađuju analitički u Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, dodala je.

Nakon njihove obrade slijede terenska istraživanja.

- Neovisno o tom proteku vremena i činjenici da imamo sve manje tih vjerodostojnih i kvalitetnih informacija, mi smo u posljednjih devet godina mandata ministra Medveda uspjeli postići izuzetno impresivne rezultate. Otkrili smo šest masovnih grobnica, 140 pojedinačnih grobnica. Govorimo o jednom izuzetnom proteku vremena gdje je zapravo i za sve te rezultate bilo potrebno istražiti površinu od više od milijun četvornih metara terena. Mi ne govorimo zapravo o površini nekakvog običnog igrališta. Mi govorimo o jednom izuzetno nepreglednom terenu gdje se sama ta konfiguracija već izuzetno promijenila, objasnila je Filko. 

Takvi su tereni, navodi Filko, močvare, šume - različita mjesta zločina.

- Dakle, sve ono što je veliki srpski agresor mogao koristiti da bi prikrio tragove svog zločina. Što se tiče samog tog dijela i rezultata koji su ostvareni u posljednjih devet godina, moram svakako naglasiti da smo uspjeli pružiti mir 319 obitelji. Odnosno, identificirali smo 319 osoba u posljednjih devet godina, rekla je Filko.

Proces potrage za nestalima se mijenjao tijekom vremena.

- Proces se definitivno mijenjao kroz vrijeme, s tim da moram napomenuti kako je Republika Hrvatska već u samom tijeku rata, dakle 1991. godine u rujnu, osnovala komisije koje su se bavile pitanjem traganja za nestalim osobama, ali u prvom redu razmjenama ratnih zarobljenika s obzirom na to da se tada za većinu nestalih osoba smatralo da se nalaze u neprijateljskom zatočeništvu. Protekom vremena proces se sve više počeo usmjeravati na traganje za nestalim osobama pa od 1995. godine govorimo o ovom nekakvom sustavnom procesu, objasnila je Filko. 

Tada je informacija bilo mnogo više, uključujući i žive svjedoke.

- Kako je taj proces tada izgledao znatno drugačije s obzirom na to da je informacija bilo puno više, bilo je puno živućih svjedoka, puno preciznih mikrolokacija za razliku od danas. Međutim, proces terenskih istraživanja i proces identifikacija bio je, možemo reći, u određenoj mjeri primitivniji u odnosu na ovo što radimo danas s obzirom na to da smo unaprijedili i na tragu smo svih minuta u odnosu na proces traganja, kazala je.

Promijenio se i proces identificiranja.

- Tada su se identifikacije radile klasičnom metodom prepoznavanja nekakvih osobnih obilježja. Danas je to isključivo metoda analize DNA. Tako da se proces mijenjao, međutim, ponovno, vrijeme nam tu nije išlo u prilog, ali kažem, mi svakako ne odustajemo, neovisno o proteku vremena. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.