Odnosi Europske unije i SAD-a dobili su novu dimenziju nakon najave američkog predsjednika o uvođenju dodatnih carina Danskoj i još sedam europskih zemalja koje su poslale vojnike na Grenland. Zbog novih Trumpovih prijetnji danski ministar vanjskih poslova rekao je da je u pitanju svjetski poredak i budućnost NATO-a. Predsjednik Europskog Vijeća najavio je pak da će sljedećih dana sazvati hitan sastanak Europskog vijeća.
Dodatne ili takozvane "kaznene" carine dobit će čak osam europskih država - Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska. Točnije, sve zemlje koje su se oglasile zajedničkom izjavom, izražavajući tako solidarnost s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda i to uz prijetnju da će se carine naplaćivati sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i konačnoj kupnji Grenlanda.
Američki predsjednik želi potpuno vlasništvo nad tim autonomnim teritorijem Danske zbog njegova strateškog položaja i nalazišta minerala. Jedna od prvih europskih reakcija je: "To što Trump radi je ucjena." Razmatra se protuodgovor.
U Bruxellesu su se, na hitnom kriznom sastanku, okupili ambasadori EU 27.
Geopolitički analitičari pretpostavljaju da je najnovije europsko kategorično odbijanje predaje "ledenog otoka" u američko naručje i figurativno slanje malih skupina europskih vojnika na otok, definitivno bila kap koja je ipak prelila Trumpovu čašu. Europske zemlje optužio je da igraju opasnu igru te poručio da je u pitanju svjetski mir.
Europska komisija neuobičajno je brzo reagirala na američke prijetnje, uz opasku da će odluka o carinama svakako potkopati dobre transatlantske odnose, a Europski parlament najavio je obustavu carinskog sporazuma sa SAD-om nakon što su dva najveća kluba zastupnika zatražila zaustavljanje ratifikacije. Iz Bruxellesa stiže i jasna poruka Trumpu: "Tako se ne razgovara s najbližim saveznicima, slijede protumjere."
Razvoj događaja pratite u nastavku: