Gost u Dnevniku HRT-a bio je profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Damir Barčić. Komentirao je nedavne požare u Hrvatskoj, njihove uzroke, sanaciju te mogućnosti prevencije.
26.08.2026.
19:53
Autor: M.R./Dnevnik/HRT
Gost u Dnevniku HRT-a bio je profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Damir Barčić. Komentirao je nedavne požare u Hrvatskoj, njihove uzroke, sanaciju te mogućnosti prevencije.
Profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu Damir Barčić rekao je da sljedeći korak prvenstveno mora biti sanacija požarišta što bi trebalo početi početkom rujna.
- S obzirom na to da s radi o velikoj požarom zahvaćenoj površini onda će se sigurno odrediti prioriteti gdje je to najpotrebnije s obzirom na ugroženost ljudi, imovine i prometnica te će se to nastaviti naravno i kasnijih mjeseci jer prema Zakonu o šumama određena sanacija požarišta mora se napraviti u roku od dvije godine, objasnio je.
Prvo se uklanjanju izgorena i nagorjela stabla te ona koja predstavljaju prijetnju ljudima i njihovoj imovini, pojasnio je Barčić, dodavši kako veliki problem može biti s borovima jer će njih trebati u prvom redu otkloniti.
- Dok kod autohtone vegetacije, ona se dijelom može ostaviti jer je više adaptirana na požare pa će tu s vremenom doći i do prirodne sukcesije, kazao je.
Barčić je ustvrdio kako nije nužna ljudska intervencija kako bi se šuma obnovila s obzirom na to da ''proces prirodne sukcesije može ići s borovima i autohtonom vegetacijom listača''.
- S obzirom na štete u ekološkom smislu, naravno da mi kao struka, posebno šumari, moramo tu intervenirati, djelovati i raditi da bi se smanjile ekološke štete. To bi se moglo kasnije vidjeti na pojavi klizišta i odrona što se može očekivati u kišnom jesenskom razdoblju, istaknuo je.
Naglasio je kako je za uspješnu sanaciju prvenstveno bitno ''dobro odrediti prioritete na terenu''.
- Koja su to područja izravno ugrožena i tamo krenuti u što bržu sanaciju. Važno je vidjeti i očistiti prirodne tokove radi sprječavanja mogućih težih erozijskih procesa, odrona ili bujica koji se mogu dogoditi, tu bi trebalo staviti naglasak na čišćenje i snimanje terena, ocijenio je.
Što se tiče zamjene borova za neki drugi tip drveta odnosno šume kroz plansku sadnju kako bi ubuduće bili otporniji na šumske požare i klimatske promjene, Barčić smatra kako je to moguće naglasivši da ''to treba usuglasiti sa šumsko-gospodarskim planovima''.
- Ja bih napomenuo da bor sam po sebi nije samozapaljiva vrsta, čovjek je tu najodgovorniji što se tiče požara i pojave vatre. Prema nekim statistikama kod nas, a i u drugim mediteranskim zemljama, čak 95 posto je uzrokovano od strane čovjeka, namjerno ili nenamjerno i tu bojim se da leži najveći dio problema, naglasio je.
Ocijenio je kako samom zamjenom vrste šume iz bora u crni jasen ili koprivić ''nećemo puno toga dobiti dok god se požari u toj mjeri pojavljuju''.
- U ovim okolnostima kad imamo duga sušna i vruća razdoblja sve je to jedan preduvjet da vegetacija jednostavno gori, ustvrdio je.
Sposobnost da se nosimo s šumskim požarima u Hrvatskoj različita je ovisno je li riječ o sjevernom ili južnom dijelu Jadrana, kazao je Barčić, dodavši kako na sjevernom dijelu postoji ''veća povezanost šumskim protupožarnim cestama'' odnosno postoji više kilometara takvih puteva.
- To bi trebalo povećati i na južnom dijelu Jadrana. Tu je stvar vezana isto za neke nepristupačne terene što stvara velike troškove. Smatram da bi tu trebalo kroz probijanje i otvaranje određenih većih kompleksa povećati kilometražu šumskih protupožarnih cesta radi lakšeg pristupa tako da se to u kasnijim godinama može bolje iskoristiti, pojasnio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora