Suglasnost MINTS-u za povećanje sredstava za posjetiteljske centre

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) za povećanje iznosa sredstava za 6,39 milijuna eura, za omogućavanje realizacije projekata prijavljenih i bodovanih na pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava NPOO-a vezanih za posjetiteljsku infrastrukturu.

Riječ je o pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava iz NPOO-a za turističku infrastrukturu pod nazivom "Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti", unutar Grupe 1 tog poziva - Posjetiteljska infrastruktura.

Povećanje sredstava za tu namjenu osiguravaju se, kako piše u pratećim materijalima s Vlade, u državnom proračunu za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026., na pozicijama Ministarstva turizma i sporta, a ako visina raspoloživih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost ne budu dostatna za pokriće tog iznosa, sredstva do iznosa od 6,39 milijuna eura osigurat će se iz Fonda za turizam.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak na sjednici Vlade je podsjetio da su javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za javni i privatni turistički sektor iz NPOO-a provedeni prošle godine te da je poticanje razvoja turizma definirano u programu Vlade 2021.-2024. kao "Prostorni razvoj i turizam u funkciji održivog razvoja".

Slično definira i Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. u sklopu čijeg se strateškog cilja konkurentnog i inovativnog gospodarstva, navodi razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija s ponudama cjelovitog turističkog doživljaja, produljenja sezone i pomaka k turističkim proizvodima više dodane vrijednosti.

- Ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu u funkciji su valorizacije kulturne i prirodne baštine te se smatra i važnom vrstom turizma za razvijanje cjelogodišnjeg i kontinentalnog turizma, kazao je Družak.

Podsjetio je da je NPOO-om za "Regionalna diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti" određeno 51,63 milijuna eura za 2024. i 35,53 milijuna eura za 2025. godinu.

Od toga za Grupu Posjetiteljska infrastruktura osigurano je 24,55 milijuna eura, od čega je do sada dodijeljeno 17,73 milijuna eura za četiri odabrana projekta.

- Iduća dva projekta na rang listi dijele peto mjesto, budući oba imaju identičan ukupan broj bodova i broj bodova po svim kriterijima odabira definiranima u uputama za prijavitelje javnog poziva, a ukupne su vrijednosti bespovratnih sredstava 13,21 milijun eura. Sredstva osigurana u toj grupi od 6,82 milijuna eura nisu dostatna za financiranje oba ta projekta te nije moguće dodijeliti preostali iznos sredstava. Zato se od Vlade tražila suglasnost za dodatna sredstava od 6,39 milijuna eura kako bi se oba ta projekta ugovorila, dodao je Družak.

Nije naveo o kojim se projektima radi.

Uspješna provedba Strategije razvoja održivog turizma do 2030. u 2023.

Provedba Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine u prvoj godini primjene je bila uspješna te se prema svim pokazateljima očekuje nastavak pozitivnih turističkih trendova, rečeno je u četvrtak na vladinoj sjednici.

Izvješće o provedbi strategije predstavio je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) Tomislav Družak, koji je ocijenio da je sveobuhvatna reforma turizma rezultirala povećanjem kvalitete turističke ponude i razvojem cjelogodišnjeg održivog turizma.

Rezultati za prvih šest mjeseci ove godine sa šest posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego u istom razdoblju 2023. godine, ukazuju na ostvarenje strateškog cilja da Hrvatska postane cjelogodišnja turistička destinacija, dodao je.

Naglasio je da se Hrvatska u 2023. godini popela s 32. na 25. mjesto prema prihodima od međunarodnog turizma, te da se može zaključiti da je provedba strategije u 2023. bila uspješna.

Usvajanjem zaključka o izvješću, Vlada je zadužila MINTS da ga dostavi Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU kao nadležnom Koordinacijskom tijelu za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH.

Vlada će raspisati novi poziv za Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave

Vlada je prihvatila nacrt javnog poziva za odabir kandidata za predsjednika, dva zamjenika i četiri člana Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, a u saborsku je proceduru uputila u drugo čitanje izmjene Zakona o zemljišnim knjigama.

- Obzirom da po ranije raspisanom natječaju nisu izabrani članovi, ovaj put raspisujemo natječaj objedinjeno da izaberemo sve kandidate kojima su istekli mandati, poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, obrazlažući zaključak koji je Vlada prihvatila.

U rujnu 2022. i rujnu 2023. istekli su mandati jednoj članici i zamjeniku predsjednice komisije te je 23. kolovoza prošle godine bio objavljen javni poziv, no nitko nije odabran. Sada, s danom 16. srpnja ističu i mandati predsjednice Maje Kuhar, zamjenice Nelice Vidić te članova Danijele Antolković, Alice Brandt i Zvonimira Jukića, Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da objavi novi poziv u Narodnim novinama i najmanje jednom dnevnom glasilu koje izlazi na cijelom području Hrvatske.

Prema Zakonu o Državnoj komisiji, po prestanku mandata članova Državne komisije Vlada će imenovati vršitelje dužnosti članova, do imenovanja članova na puni mandat u Hrvatskom saboru nakon javnog poziva.

U drugo čitanje Vlada uputila dopune Zakona o zemljišnim knjigama

Nakon saborske rasprave o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama, Vlada je, prihvaćajući neke od iznesenih sugestija, u drugo čitanje uputila neke dopune.

- U odnosu na prvo čitanje, dvije su novine - jedna se tiče načina dostave pismena pravnim osobama, usklađujemo se s odredbama Zakona o parničnom postupku jer su ispunjeni tehnički preduvjeti, i druga je da se briše članak 32. na način da se pojedinačni ispravni postupak može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, a ne više kako je bilo predloženo samo u pogledu jednog zemljišnoknjižnog uloška", naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

To će u konačnici rezultirati manjim troškom za građane, dodao je.

Trenutno se pismena dostavljaju putem pošte, a od sada će pristizati u elektronički sandučić i u korisnički pretinac na eGrađanima.

Habijan je podsjetio kako se ovim izmjenama uspostavlja Središnja pismohrana zemljišnih knjiga RH u Gospiću, u koju će se smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, a koje će se prije toga skenirati, kao i zbirke isprava u RH. Proširuje se i krug ovlaštenika kojima se omogućuje neposredan pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u, i to na upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba, koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.

Proširuje se i ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave, pojašnjava se postupanje s ispravama koje su označene oznakom tajnosti, a postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige se dodatno uređuje radi ubrzanja postupka na način da se rasprava neće održavati osim ako sud ocijeni potrebnim.

U bazi zemljišnih podataka nalazit će se usklađeni podaci katastra i zemljišne knjige te više neće biti dvostrukog vođenja podataka.