Pučka pravobraniteljica: Najveći broj pritužbi građana na zdravstvo

U Intervjuu tjedna HRT-a, povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter govorila je o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, porastu pritužbi građana te ozbiljnim problemima u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi.

Govoreći o ocjeni stanja ljudskih prava, pojasnila je kako će se konačna slika vidjeti nakon što budu prikupljeni svi podaci i dovršeno godišnje izvješće koje se krajem ožujka predaje Hrvatskom saboru. 

Osvrnula se na ranije izrečenu ocjenu dva, istaknula je da je riječ o prolaznoj ocjeni.

- Sigurno postoje oni koji misle da bi ocjena trebala biti jedan i to od mene očekuju. Ne mislim da je Vlada zadovoljna s ocjenom dva, ali ako gledamo koju ocjenu građani daju Vladi, ona je otprilike tu negdje, rekla je.

Hrvatska nije iznimka

Naglasila je kako Hrvatska nije iznimka, već dio šireg europskog i globalnog trenda.

- Živimo u svijetu u kojem ljudska prava bilježe neupitni silazni trend. Hrvatska je, nažalost, dio te iste priče i tog negativnog pomaka prema dolje, rekla je, dodajući da ocjena treba poslužiti kao poticaj svim dionicima vlasti kako bi se ljudska prava bolje štitila, a građani bolje ostvarivali svoja prava.

- Ovu godinu u velikoj mjeri obilježio je porast govora mržnje prema različitim manjinama, primarno srpskoj nacionalnoj manjini, ali i jačanje antimigrantskog govora, rekla je.

Istodobno je upozorila kako stanje socijalnih prava nije dobro.

Rekordan broj pritužbi građana

Navela je da je Ured pučke pravobraniteljice ove godine zaprimio rekordan broj pritužbi građana, pri čemu se prvi put bilježi i najveći broj pritužbi na području zdravstva ikada.

- Riječ je o 500 pritužbi, 500 detaljno opisanih situacija u kojima ljudi govore o svom zdravstvenom stanju, postupanju zdravstvenih ustanova i iskustvima koja su imali. To su ozbiljne stvari, istaknula je.

Dodala je kako se po prvi put među tri područja s najviše pritužbi našla i socijalna skrb, osobito u vezi s inkluzivnim dodatkom.

- To se posebno odnosi na starije osobe i niz problema s kojima su suočeni, rekla je, naglasivši da postoji mnogo područja u kojima Hrvatska može i mora bolje.

Govoreći detaljnije o zdravstvu, Šimonović Einwalter naglasila je kako se radi o sustavu opterećenom brojnim dugotrajnim problemima.

- Neki su problemi pitanje sredstava, neki političke volje za reforme, a neki vrlo jednostavnih stvari poput komunikacije s pacijentima, rekla je.

Pojasnila je da se velik broj pritužbi odnosi na osjećaj poniženja i neadekvatnog postupanja.

- Ljudi nam pišu da se s njima postupalo na način koji ih je dodatno obezvrijedio, a već su bolesni i u ovisnom položaju jer liječnika nužno trebaju, naglasila je.

Posebno je upozorila na probleme dugih lista čekanja i gubitka orijentacije pacijenata u sustavu.

- Kad dobijete dijagnozu ili čekate na pretrage, ljudi često ne znaju kamo krenuti, nemaju informacije što ih čeka i što trebaju učiniti, rekla je.

Istaknula je i da su pojedine skupine pacijenata u posebno teškom položaju, među njima onkološki bolesnici te osobe kojima je potrebna palijativna skrb.

'Palijativna skrb se rješava presporo'

- Palijativna skrb se rješava presporo, a riječ je o nečemu iznimno važnom za oboljele i njihove obitelji, rekla je.

Najavila je da će u fokusu godišnjeg izvješća biti i osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija.

- Tu vidimo ogroman problem. Kada netko dobije takvu dijagnozu, ljudi i njihove obitelji često nemaju gdje, upozorila je.

Osvrnula se i na nejednakosti u sustavu.

'Onaj tko može, ide privatno, ostali čekaju'

- Onaj tko ima i može, ići će privatno. Onaj tko ne može, čekat će. To je strašno, istaknula je.

Podsjetila je da Ured pučke pravobraniteljice rješavanjem pojedinačnih pritužbi često pomaže građanima da bez sudskih postupaka dođu do rješenja.

Naglasila je kako rad Ureda nije ograničen samo na pritužbe.

- Obilazimo domove za starije, romska naselja, zatvore, psihijatrijske bolnice, žrtve potresa, ljude u selima čiji se glas inače ne čuje. Tek dolaskom na teren vide se stvarni problemi, pojasnila je.

Dodala je kako se na temelju tih iskustava predlažu i izmjene zakona, ali da se preporuke rijetko uvažavaju.

- Prečesto se dogodi da prođe godina ili dvije i tek se kasnije shvati da je trebalo postupiti drugačije, a mnogi su ljudi u međuvremenu mogli imati rješenje svog problema, rekla je.

Zaključila je kako kritika nije uvijek lako prihvaćena, ali da je ona nužna.

Upozorila je i na širi europski kontekst.

- Tamo gdje pada stanje ljudskih prava, vidimo i pad mogućnosti djelovanja organizacija civilnog društva, slobodnih i neovisnih novinara i medija te neovisnih institucija. Trebamo čuvati neovisne institucije i osnaživati ih, rekla je pučka pravobraniteljica.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.