Tomašević: Marko Bogdanović predsjednik je Uprave ZET-a

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević održao je konferenciju za novinare na kojoj je rekao da je za novog predsjednika Uprave ZET-a imenovan Marko Bogdanović, a komentirao je i druge aktualne gradske teme.

Dvije su teme bile na rasporedu konferencije za medije. Prva tema bila je vezana za natječaj za novu Upravu ZET-a.

- Završen je natječaj i danas je imenovan kao novi predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović. Marko Bogdanović je iskusni menadžer koji je proteklih 20 godina proveo upravljajući vodećim hrvatskim kompanijama. Bio je u Đuri Đakoviću, Holdingu i član uprave i glavni izvršni direktor. Radio je na poslovima restrukturiranja, spajanjima grupacije, bio odgovoran za strateške projekte, rekao je.

Gradonačelnik je rekao kako je Bogdanović poslovnu karijeru započeo u Ledu, radio je u Zagreb-montaža Grupi i OMV-u.

- Nije član nijedne stranke, niti je nečiji kadar. Vjerujemo da je za ovu poziciju pravi čovjek. Po obrazovanju je inženjer strojarstva. Stupit će na dužnost krajem siječnja, a dotad će i dalje gospođa Žgela voditi ZET, do stupanja na dužnost Marka Bogdanovića, naglasio je.

Druga tema bila je natječaj za pročelnika Ureda gradonačelnika.

- Prvi natječaj koji završen od svih natječaja za pročelnike, znate da je procedura dosta komplicirana, definirana zakonom i trajanja i testiranja i intervjua na koji svi moraju biti pozvani, žalbe, provjere diploma, i ostalo. Izabrana je Martina Jurišić te će stupiti na dužnost sredinom siječnja. Po struci je diplomirana pravnica s položenim pravosudnim ispitom. Završila je stručno usavršavanje za PR menadžera. Radila je četiri godine kao glasnogovornica u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, a osam godina radi i kao pravna savjetnica u tom istom povjerenstvu. Prije tog radnog mjesta bila je zaposlena kao pravnica u Ministarstvu kulture. Ona je spoj pravne osobe i ima iskustva u radu s medijima što je ključno i što je zadaća pročelnika Ureda gradonačelnika kada stupi odluka o preustroju što će biti 1. siječnja, rekao je.

Istaknuo je kako dobar dio službi iz Ureda gradonačelnika prelazi u službu za tehničke poslove, tako da Ured gradonačelnika uz kabinet, ostaje Služba za informiranje te Služba za protokol.

Tomašević je odgovarao na pitanja novinara pa je na pitanje o žičari Sljeme rekao da je trenutno u procesu usklađenje pravnog okvira.

- Ministar prometa Oleg Butković bio je optimističan da bi to moglo biti do Skijaškog kupa. Vjerujem da će pravna pitanja biti usklađena i da će Zagreb dobiti osmu dozvolu. Skijalište ovisi o meteorološkim pokazateljima i pripremi staze. Tu ne bi trebalo biti nekih razlika u odnosu na ranije, rekao je te dodao da se nada da će to biti u sljedećih nekoliko tjedana.

"Mural Praljku nije bio greškom uklonjen"

Upitan hoće li se novi mural Slobodana Praljka na Laništu također ukloniti, odgovorio je da se radi o trafostanici koja je u vlasništvu HEP-a i Grad Zagreb će sukladno pozitivnim propisima i u koordinaciji s HEP-om djelovati.

- Greškom su bili uklonjeni murali, posebice posvećeni žrtvama Vukovara, Dinamu i 204. brigadi, ali nije bio greškom uklonjen mural Praljku. U tom smislu ćemo kao Grad Zagreb djelovati po Zakonu. Za sve murale su potrebne dozvole, isto tako mora biti suglasnost vlasnika, a to je HEP u ovom slučaju, rekao je. 

Prosvjedi roditelja-odgojitelja

Komentirao je najavu novih prosvjeda roditelja-odgojitelja pred Poglavarstvom.

- Njihovo pravo na prosvjed je legitimno, a za postaviti šator potrebno je dobiti dozvolu. Tužba nije stigla, šator nijedan ne vidim. Legitimno je da korisnici podnesu tužbu. Mi smo se vodili pravnom analizom da je riječ o odluci, a ne o stečenom pravu, da se ta novčana pomoć daje kad je Grad Zagreb u mogućnosti i s obzirom na financijsko stanje i stanje u gradskim vrtićima. Gradska skupština je donijela odluku o smanjenju naknade. Odluka o ukidanju mjere stupa na snagu u svibnju, postoji tranzicijski period za prilagodbu i spremni smo vidjeti kako ublažiti bilo kakve negativne posljedice za sve socijalno ugrožene građane, rekao je Tomašević.

Istaknuo je kako se jednom mora prekinuti taj začarani krug.

- Stalno se stavlja kao argument da revidiranjem mjere roditelj-odgojitelj će napraviti pritisak na dječje vrtiće, a s druge strane dječji vrtići se nisu gradili pet godina. Gotovo ništa nije uloženo u njih. Kao Grad Zagreb dužni smo osigurati mjesto u dječjim vrtićima u kvartovima, kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje. Počeli smo sa zapošljavanjem trećeg odgojitelja, stvorili u proračunu 25 milijuna kuna dodatnih sredstava za privremeni najam prostora, za privremeno proširenje kapaciteta za dječje vrtiće. Mislimo izgraditi 12 dječjih vrtića u dvije godine. Konačno da se u Zagrebu počne poštivati pedagoški standard koji se ne poštuje kroz prostorne kapacitete ni broja odgojitelja prema broju djece u vrtićkim i jasličkim grupama, rekao je.

Komentirao je i optužnicu protiv Gzima Redžepija.

- Tek sada počinje cijeli postupak, a nama je u Gradu Zagrebu u interesu da se raščisti sve u vezi sumnji. Teško mogu zamisliti gore stvari od ovoga. Ako je bilo tko utjecao na postupak u skrbništvu nad djecom, trebao bi itekako odgovarati za to, da to nikome više ne padne na pamet, rekao je.

Obnova kulturnih institucija

O obnovi kulturnih institucija odgovarao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. 

- MUO i Školu za primijenjenu umjetnost treba obnoviti, procesi se objedinjavaju. Komentirao je i HPM za koji je rekao da je stvar zapela kod odabira voditelja projekta. Pokušat ćemo, dok se ne odabere, s gradskim kadrovima pokrenuti radove, vrlo skoro. Hvatamo rok do kraja 2023., kreće se, rekao je Korlaet.

Na pitanje obnove nadovezao se i Tomašević.

- Fond solidarnosti može financirati samo obnovu javnih zgrada, isključivo za konstrukcijsku obnovu i ojačanje do određenog standarda koji je definiran posebnim tehničkim pravilnikom, propisom. Grad Zagreb je u prijavi procjenjivao štetu za aplikaciju, na osnovu te prijave je novac stigao, manji iznos od cijele štete koja je oko 80 milijardi kuna, dobili smo pet milijardi kuna. Grad Zagreb je dobio dio novca od Fonda solidarnosti, realociran je na Grad Zagreb, gdje Grad Zagreb raspisuje natječaj, prijavljuje i ugovara projekte i financira putem resornog ministarstva. Tu su tri područja, obnova škola za 1.2 milijardu kuna, taj novac nije nikad došao, taj novac je rezerviran za Grad Zagreb. Nekoliko milijuna kuna za vodoopskrbu i 800 milijuna kuna za prometnu infrastrukturu. Sve ostalo ide preko Ministarstva kulture, ono raspisuje natječaje, rekao je.