Ćorić na Odboru za financije; Plenković: Ima sve stručne reference

Tomislav Ćorić, kandidat za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra financija, danas se predstavio na sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Ćorić, viceguverner HNB-a i bivši ministar, vraća se u vladu nakon što je dosadašnji ministar financija Marko Primorac postao kandidat za potpredsjednika EIB-a. 

Glasanje u Saboru o Ćoriću održat će se sutra.

Premijer Andrej Plenković rekao je da Ćorić ima sve potrebne stručne reference za dužnost ministra financija i vjeruje da će se dobro uklopiti te da će njegov povratak u izvršnu vlast biti bezbolan i učinkovit.

- Ćorić poznaje sve članove i članice Vlade, mislim da će njegovo vraćanje u izvršni dio vlasti biti bezbolno, brzo i učinkovito, očekujem od njega angažman, stručan i kolegijalan, rekao je Plenković na sjednici Odbora, predstavljajući kandidaturu Ćorića za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra financija.

Kada smo dogovorili da dosadašnji ministar Marko Primorac pređe na dužnost u Europskoj investicijskoj banci, pozvao sam Ćorića, predložio mu da postane ministar financija i potpredsjednik Vlade, što je on prihvatio, dodao je Plenković, napomenuvši kako je sve dogovoreno prije određenog vremena te se čekao adekvatan trenutak.

Naveo je da je riječ o političaru i stručnjaku koji ima sve stručne reference, koji je bio član njegove prve i druge Vlade, obavljao dužnost ministra rada i mirovinskog sustava, ministra zaštite okoliša i energetike, kasnije ministra gospodarstva i održivog razvoja. Dolazi s Ekonomskog fakulteta, s Katedre za financije, s pozicije viceguvernera Hrvatske narodne banke te ima vrlo značajno i bogato iskustvo.

- Uvjeren sam da će se netko tko je praktički dio tima svo vrijeme i dobro se osobno poznajemo, već od sutra uklopiti u rad Vlade i nastaviti provoditi gospodarsku politiku definiranu našim programima, rekao je Plenković, spomenuvši rad na snažnom hrvatskom gospodarstvu i podizanju ekonomskog i socijalnog standarda građana.

Sam Ćorić kratko se predstavio. Podsjetio je da dolazi iz Ploča te da je nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gdje je nastavio karijeru, od 2016. već bio član vlade Andreja Plenkovića. 

- U Vladi sam preuzimao odgovornost za više resora, a onda sam karijeru nastavio u HNB-u u području supervizije kao viceguverner, rekao je.

- Tu sam da bih zatražio, odnosno zamolio, potporu za svoj mandat na poziciji ministra financija i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske. Vjerujem da će rasprava po pitanju tema iz područja fiskalne politike, ali isto tako i šireg mog dosadašnjeg rada, ići u raznim smjerovima, pa bih onda ovo svoje uvodno izlaganje upravo zbog toga skratio kako bih ostavio prostor za te teme, rekao je Ćorić.

Kritike oporbe

Miro Bulj (Most) pitao je Plenkovića hoće li u Ministarstvo financija možda ući i Josipa Rimac, danas Pleslić, koja je bila bliski suradnik Ćoriću.

Rekao je da Plenković optužuje "Hrvatsku nenarodnu banku, protunarodnu banku" da je kriva za inflaciju, a izvlači viceguvernera i imenuje ga za ministra.

- Za što je nadležan HNB? Koja mu je glavna zadaća? Stabilnost cijena. Nema druge zadaće nego te. Prema tome, hoću li ja kao predsjednik Vlade u jednom trenutku reći "možda je bilo dobro učiniti nešto više", ali ne ovim narativom, "optužujem, najveći krivac, štetočina" - to su Vaše riječi koje bi Vi, gospodine Bulje, po Vašoj klasičnoj metodi izmišljanja, izvrtanja i vađenja iz konteksta htjeli atribuirati nekom drugom. Meni nećete, odgovorio je Plenković, a Bulj je zbog dobacivanja dobio opomenu.

Bulj i njegov stranački kolega Nikola Grmoja spočitnuli su Ćoriću odlazak "klub" Dragana Kovačevića u Slovensku u Zagrebu, a Grmoja je pretpostavio da predlaže Ćorića jer su ga po popularnosti pretekli ministar Tomo Medved i Ivan Anušić pa ne želi popularnijeg ministra financija, na što se Ćorić nasmijao.

- Ne mogu naći logiku za to imenovanje, dodao je Grmoja.

Plenković je odgovorio da je Ćorić vrlo kompetentan i iskusan te da će se začas uključiti u Vladu.

Sanja Radolović (SDP) također je istaknula ranije Plenkovićeve kritike na račun HNB-a u pogledu inflacije, a Sandra Benčić (Možemo!) pitala je premijera koje su tri osnovne mjere koje je dogovorio s Ćorićem i koje će provoditi radi suzbijanja inflacije. Plenković je među ostalim rekao da je Vlada provodila aktivnosti cjelovito i sveobuhvatno.

- Ne znam što smo još mogli, udarati nekakav veliki ekstraporez na sve, na najmanjeg obrtnika, na najmanje malo i srednje poduzeće, opteretiti sve dodatnim poreznim davanjem, a mi smo vlada koja vodi politiku poreznoga rasterećenja, rekao je.

Plenković je rekao da će Ćorić kada stupi na dužnost sagledati i tu temu te da će učiniti sve ne samo da ostanu ograničenja cijena proizvoda i potpore najslabijima, ali da se "polako moramo izvlačiti iz mjera jer se izvlače svi".

Plenković: Netko je propjevao da Primorac ide u EIB

Plenković je također odbacio tvrdnje oporbe o opterećenosti Ćorića aferama, rekavši među ostalog da ga je odabrao jer je "fajter".

- Da je bilo tih repova, kojih nema, da je bilo nešto protuzakonito, pa valjda bi reagirala nadležna tijela, rekao je.

Arsen Bauk (SDP) osvrnuo se na Plenkovićevu izjavu da dogovori s Ćorićem traju dulje vrijeme i upitao kako se to uklapa u neovisnost središnje banke.

- Dakle, on je radio u središnjoj banci na mjestu viceguvernera znajući da ide u vladu. To je barem jedna vrsta blagog sukoba interesa i upitne neovisnosti HNB-a, dodao je.

Plenković je rekao da je to nije baš toliko dugo trajalo.

- Trajalo je duže nego što smo vam kazali u ponedjeljak popodne nakon što netko nije više mogao izdržati pa je propjevao i objavio u medijima da Primorac ide u EIB, ali je trajalo dovoljno dugo a da ne moram nikoga drugoga pitati. Iz prve je pristao, rekao je Plenković uz smijeh.

Danica Baričević (HDZ) optužila je oporbu za davno izlizane pokušaje diskreditiranja sjajnog rada Vlade i Ćorićevog imenovanja, a Ćorića je pitala koji su njegovi daljnji koraci u konsolidaciji javnih financija.

Ćorić je rekao kako smatra da je u proteklih deset godina po tom pitanju učinjeno puno te da je Hrvatska danas jedan od svijetlih primjera EU-a i eurozone u kontekstu razine javnog duga u odnosu na BDP, te kako misli da Hrvatska i dalje treba voditi jasnu, konsolidiranu i stabilnu fiskalnu politiku.

- Mislim da treba nastaviti zadanim smjerom, naravno, uz iskorake koji će ovisiti prije svega o razini ekonomske aktivnosti RH i daljnjem kretanju ekonomskog ciklusa, dodao je.