Poduzetnica Troskot: Strani radnici su skuplji jer moramo puno ulagati u njih

Kako će poduzetnici odgovoriti na izmjene Zakona o strancima? U ovom je trenutku na hrvatskom tržištu rada više od 121.000 stranih radnika. Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca - dvostruko više nego prije dvije godine. Radnika manjka u turizmu, građevini, industriji, prometu i trgovini... 

Zbog nedostatka radne snage, poduzetnica Žakline Troskot morala je zatvoriti jedan od lokala, što je utjecalo i na razvoj posla.

- U jednom trenutku nije se mogao naći dovoljan broj kvalitetnih radnika. Načelno nikad nisam htjela imati toliku firmu, bit ću iskrena, a onda sam se jednostavno morala nekako odlučiti, nije samo pitanje u konobarima, nego sve to mora pratiti i slastičarski dio. Kada vidiš da ne možeš naći dovoljno slastičara koji mogu taj posao napraviti za sve lokacije, onda to postane jedan problem, rekla je Troskot.

Kako kaže, ne možeš ponuditi ''kvalitetu koju si zamislio i koju želiš pružiti''.

- Onda sam odlučila zatvoriti. Nije mi nikad bio cilj, prilagodila sam se nekoj svojoj potrebi i želji. Imali smo u tom trenutku 60 zaposlenih. Sada smo sve skupa smanjili na 40 - 45 i u tim okvirima se krećemo, dodaje Troskot.

Jurica Protić, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Zagreb, istaknuo je kada su se u njegovu slučaju počeli pojavljivati prvi problemi i naznake da nedostaje radne snage:

- Mi imamo obiteljsku firmu, sljedeće godine će biti 30 godina od kada smo u ugostiteljstvu. Kao dijete sam već bio involviran u obiteljski biznis i pitanje radnika je uvijek bilo aktualno. Kako godine prolaze, taj problem sve je veći i veći, rekao je Protić.

Objašnjava i kako je COVID kriza uvelike utjecala na broj radnika jer je mnogo ljudi zatvorilo lokale te puno djelatnika ''pobjeglo iz naše djelatnosti jer je bila nesigurna''. Morali smo odgovoriti uvozom stranih radnika, dodao je. 

''Drugi je pristup prema stranim radnicima''

Troskot je istaknula da strane radnike koji dođu iz trećih država uspijeva naučiti kako nešto raditi s obzirom na upitnost njihova obrazovanja:

- Apsolutno je drugi pristup. Mi kad smo zapošljavali, zapošljavali smo osoblje koje je educirano, znači slastičare. Nismo uzimali radnike koji nisu obrazovani za to, međutim, ima dosta razlike, druge vrste slastica su se proizvodile i bilo je teško. Bit ću iskrena, trebalo nam je godinu dana da dobijemo neku radnu temperaturu, u smislu da razumiju naše procese rada, naše slastice, priča Troskot.

Naglasila je da je cijeli proces bitno skuplji jer moraju ulagati u rješavanje problema oko jezične barijere.

- To je postao doista jedan "skupi sport", tako da sve ove komentare koje čujemo u smislu zapošljavanja stranih radnika i da nećemo platiti, što apsolutno nije istina, nama su ti strani radnici daleko skuplji jer mi moramo puno više u njih ulagati, već zbog jezične barijere, zaključuje Troskot.