Duševni bolesnici nisu opasni, puno češće su žrtve nego počinitelji

Osobe s mentalnim poteškoćama i dalje su među najranjivijim skupinama našeg društva. Kako bi se upozorilo na važnost poštovanja njihovih temeljnih prava, u bolnici Vrapče održan je simpozij Prava osoba s duševnim smetnjama - jučer, danas, sutra. 

Iako skriveni od pogleda, zaslužuju brigu, pažnju, razumijevanje i zaštitu.

- Zaštita se uvijek nalazi negdje između njihovih prava s jedne strane i zaštite društva u vrlo rijetkim slučajevima kad postoji opasnost od duševnog bolesnika i tu treba naglasiti posebno u današnjem trenutku kad znamo i što se događalo zadnjih mjeseci u Hrvatskoj da duševni bolesnici vrlo rijetko čine kaznena djela, naglasio je izv. prof. prim. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., pročelnik Zavoda za forenzičku psihijatriju 'Dr. Vlado Jukić'.

4-6 posto osoba u svijetu koje počine kazneno djelo su, kaže, duševni bolesnici.

- To stalno moramo ponavljati jer inače u javnom prostoru se nameće ideja da su duševni bolesnici opasni. Ne, duševni bolesnici su dapače puno češće žrtve kaznenih djela i zato moramo svi stati u njihovu zaštitu, istaknuo je Arbanas.

Posebna kategorija je mali broj pacijenata koje se prisilno smješta. Postoji civilna i forenzična hospitalizacija koja, ovisno o sudu, traje maksimalno koliko i zatvorska kazna za djelo koje je počinjeno.

- Mi se sve više okrećemo prema zajednici, zapravo kad gledate naši pacijenti većinu svog života s bolesti provode izvan ustanove. Zapravo ideja bi bila i možda bi i zakon trebalo više usmjeriti prema tome kako zaštititi njihova prava izvan ustanove jer u konačnici oni u ustanovi dugo ni ne borave, objasnio je doc. dr. sc. Marko Ćurković, dr. med., pročelnik Zavoda za oporavak i podršku u zajednici.

Dok su u ustanovi, uz liječenje treba ih o svemu informirati i čuvati njihova ljudska prava i dostojanstvo. Na duševne poremećaje sve više utječe suvremeni način života.

- Ono što mi zamjećujemo je apsolutni porast poremećaja koji su vezani uz stres, to znači čitavog niza poremećaja iz anksioznog i depresivnog spektra. Puno hoćemo, puno moramo, puno si tog stvorimo i stavimo kao cilj, ne samo mi nego i društvo, i mislimo da to možemo, ali to ima svoju cijenu, istaknula je prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, dr. med., ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.

O brojnim izazovima i iskustvima danas su razgovarali s pravnicima i stručnjacima iz susjednih zemalja.

- Bitno je da se obrani dostojanstvo, da se radi na destigmatizaciji populacije, da se približi ljudima da duševne bolesti nisu ništa što bi se trebalo skrivati, poručila je doc. dr. sc. Nuša Šegrec, dr. med. sa Sveučilišne psihijatrijske klinike u Ljubljani.

I zato trebamo društvo koje ne osuđuje, nego razumije i sustav koji pravodobno pruža ruku podrške.