U Hrvatskoj je 2000 beskućnika, 10.000 ljudi živi u neadekvatnim prostorima

U Hrvatskoj je više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a više od 10.000 osoba živi u neadekvatnim uvjetima, upozorila je Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) u povodu Svjetskog dana beskućnika. 

Udruga MoSt iz Splita brine o onima koji su izgubili sve

Često zaboravljeni i ignorirani naši sugrađani koji nemaju kamo, ovise isključivo o dobroj volji ljudi i udruga koje se njima bave. Takva je i Udruga Most iz Splita, osnovana 1995. godine. Još davne 2000. otvorili su prvo prihvatilište, a sada obilježavaju 18 godina postojanja Hrvatske mreže za beskućnike koja okuplja 18 organizacija od Pule do Osijeka.

Ovi ljudi  s tisućama volontera, kroz sve ove godine, složit će se mnogi, napravili su više za ovaj grad od onih koji su za to plaćeni. 

- Od samog početka preko 5.000 ljudi smo skrbili do danas. Velik broj ljudi je uspješno integriran, neki su krenuli u neke druge institucije, u domove za starije, neki su nažalost u terapijskim zajednicama, ali to je sve dio naše priče. Velik broj ljudi je prošao kroz sve ove godine, kazao je Dado Lelas, druga MoSt.

Mnogi bi od njih, da nije bilo Mosta, bili i dalje na ulici.

- Ja sam inače svašta u životu proživio i bio sam dolje i bio sam gore na dnu dna i na površini, a što će sutra biti, vidjet ćemo, rekao je Orelj Bračulj. 

Solidarnost prema potrebitima

A upravo je splitski MoSt na čelu s neumornom Đordanom Barbarić velikim dijelom zaslužan što u Hrvatskoj sada postoji 420 kreveta za ljude koji su izgubili sve.

- Možda na ovaj dan najmanje govorimo o onim dobrim brojkama, nedovoljno možda progovaramo o broju tih akcija koje su bile u svakom od naših gradova, ta solidarnost građana koja je u Splitu došla do nekih impozantnih brojki i osjećaj da živite u gradu u kojemu se bavite rubnom temom a da vam svaki građanin hoće na bilo koji način pomoć, rekla je Đordana Barbarić, Udruga MoSt.

Dakako ničega ne bi bilo da nema volontera.

- Pomažemo, budimo svijest građanima Splita prvenstveno raditi dobra djela, poručio je Leon Durdov, Pomorska škola Split.

Na Svjetski dan beskućnika Miletić organizirao njihov dolazak u Sabor

Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić, organizirao je u Hrvatskom saboru posjet skupine od tridesetak beskućnika, kako bi iznijeli svoje probleme, te kako bi im se pomoglo, priopćeno je iz Mosta.

- Društvo i država se moraju više, bolje i agilnije angažirati za ljude bez krova nad glavom, te je krajnje vrijeme da se donese strategija za prevenciju i borbu protiv beskućništva, istaknuo je Miletić.

Dodao je da osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak, a velik problem je i izdavanje osobnih iskaznica s obzirom na to da su to ljudi bez stalnog mjesta prebivališta.

U ime prisutnih, 71-godišnji Mislav je ispričao s kakvim problemima se beskućnici susreću, a svoju životnu priču počeo je kako je nakon 40 godina rada, u mirovini postao beskućnik.

- Beskućništvo je najekstremniji oblik siromaštva. Dojučerašnji prijatelji su nestali, borimo se s predrasudama da smo pijanci, ovisnici, smrdljivi i neuredni. Jedan od problema je osobna iskaznica bez koje ne postojite, ni liječnika ni socijalnu skrb ne možete dobiti bez prebivališta, a ako živite na ulici, pod vedrim nebom, što napraviti?, rekao je Mislav.

Upozorio je da beskućnici često imaju problema sa zdravljem zbog uvjeta života, a osim fizičkih kroničnih bolesti, često i mentalnih problema.

- Jako teško nam se igdje zaposliti i prisiljeni su raditi na crno. Mnogi beskućnici osuđeni su na život na ulici, jer u prihvatilištima i prenoćištima nema mjesta za njih, a posebno teško je ženama, ispričao je beskućnik Mislav, navodi se u priopćenju.

Više od 2000 ljudi u Hrvatskoj živi na ulici

Ti brojevi temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima, prenoćištima i zavodima za socijalni rad. S druge strane, kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta premali su, upozorio je HMB.

Samo 11 od 24 županijska sjedišta i velika grada ispunjavaju zakonsku obvezu i u svom proračunu dijelom osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta, a ostali su zabili glavu u pijesak i ne vide taj, sve veći problem u svojoj sredini, stoji u priopćenju.

U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, napomenuo je HMB, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih i osoba s intelektualnim teškoćama.

Socijalna isključenost

- Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih nego i društvenih okolnosti, našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti, upozorava Mreža za beskućnike te poručuje donositeljima odluka na svima razinama da je krajnje vrijeme za donošenje nacionalne strategije za prevenciju i borbu protiv beskućništva i strategije socijalnog stanovanja.

One bi bile namijenjene svima koji žive u riziku od siromaštva ili u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.

Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak.

Zbog toga mnogi od njih dolaze u Zagreb gdje onda imaju problema sa zakonom, preciznije sa zakonom o skitnji, jer im na osobnoj iskaznici (ako je imaju) nije navedeno prebivalište u Zagrebu, nego u nekom drugom gradu.

Na taj je problem upozorio predsjednik udruge "Fajter" Mile Mrvalj koji je zaprijetio jednodnevnim štrajkom glađu ispred Ministarstva unutarnjih poslova na Svjetski dan beskućnika, 10. listopada, ali je od odustao nakon što ga je resorni ministar Davor Božinović pozvao na sastanak.

- Što se tiče problema s mjestom prebivališta, moj je prijedlog da se izdaju socijalne osobne iskaznice za beskućnike, s rokom od godinu dana, kako bi s tom osobnom mogli ostvariti sva socijalna i zdravstvena prava, objavio je Mrvalj na svom Facebook profilu.

Dijalog s ministrom o rješavanju problema

- To je složenija procedura pa smo se dogovorili da u prosjeku svaka dva mjeseca imamo ovakve brifing sastanke. Ovo je prvi put u povijesti Hrvatske da ministar unutarnjih poslova ima želju za dijalogom o problemu beskućnika u kontinuitetu, naglasio je.

Hrvatska mreža za beskućnike i njezinih 18 članica ove će godine Svjetski dan beskućnika obilježiti nizom aktivnosti kojima želi senzibilizirati javnost na probleme socijalno isključenih pojedinaca i obitelji koji su često u začaranom krugu siromaštva.

Tako će zagrebačke članice HMB-a (udruga Pet plus, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Caritas Zagrebačke nadbiskupije i udruga Dom nade) od 11 sati na Glavnom kolodvoru beskućnicima koji nisu obuhvaćeni smještajem podijeliti poklon-pakete s trajnim prehrambenim proizvodima i higijenskim potrepštinama.

Udruga Most iz Splita od 12.30 u Gradskom kazalištu mladih organizira panel-raspravu "Možemo li više, bolje, sveobuhvatnije?", a riječka udruga za beskućnike i socijalno ugrožene Oaza priprema Dan otvorenih vrata prihvatilišta od 10 do 17 sati na adresi Žrtava fašizma 12.

Svi zainteresirani građani moći će se upoznati s djelatnicima i volonterima te donijeti dobrovoljne priloge u hrani i higijenskim potrepštinama.