Alimentacijski fond: Cilj je da se procedura isplate pojednostavni i iznosi povećaju

Ravnatelj Agencije za osiguravanje radničkih tražbina Ivan Madunić jutros je "U mreži prvog" rekao da je Vlada RH donošenjem novog Zakona o privremenom uzdržavanju nastavila svoj kontinuitet u rješavanju statusa najugroženijih te da je cilj pojednostavniti proceduru isplate privremenog uzdržavanja tako da se postupak pojednostavni i da se iznosi povećaju.

Krajem godine očekuje se donošenje zakona o privremenom uzdržavanju, kojim se osniva alimentacijski fond, jer najmanje 10 tisuća građana u Hrvatskoj ne plaća alimentaciju. 

Hoće li se oni koji ne podmiruju svoje obveze i ovaj put izvući ili će se država od njih ipak uspjeti naplatiti? 

O tome su u emisiji "U mreži prvog" govorili ravnatelj Agencije za osiguravanje radničkih tražbina Ivan Madunić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

Ravnatelj Agencije za osiguravanje radničkih tražbina Ivan Madunić kazao je da je Vlada RH donošenjem novog Zakona o privremenom uzdržavanju nastavila svoj kontinuitet u rješavanju statusa najugroženijih - u ovom slučaju to su djeca samohranih roditelja. 

- Donošenjem ovog zakona cilj je pojednostavniti proceduru isplate privremenog uzdržavanja na način da se postupak pojednostavni i da se iznosi povećaju, poručio je.

- Kada je riječ o agenciji i samom postupku koji će provoditi agencija, mi tu dolazimo na već završeni ciklus, kada su sud i Zavod za socijalni rad donijeli rješenje i utvrdili iznose alimentacije. Roditelj s kojim dijete stanuje će donijeti tu ovršnu ispravu, rješenje u agenciju i podnijeti zahtjev da agencija isplati minimum koji treba isplatiti umjesto roditelja koji ne plaća uzdržavanje, pojašnjava Madunić.

Kada se roditelj može odlučiti za tu mjeru?

- Kad se donese rješenje od strane suda. To su mjesečni iznosi koji treba uplaćivati. Kad se za prvi mjesec ne uplati taj iznos ili se ne uplati zakonski minimum, on je u prosjeku 200 eura, odmah roditelj podnosi zahtjev agenciji, kazao je Madunić.

Rekao je da će prvi korak biti blokada tekućih računa obveznika uzdržavanja na Fini, a ako se ne uspiju ovršiti, tada kreće postupak rada za opće dobro i javnog rada.

Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić rekla je da se u Hrvatskoj tek na trećem mjestu kao kazneno djelo na štetu djece nalazi kazneno djelo neplaćanja i uzdržavanja.

- Nekada je neplaćanje i uzdržavanje bilo na prvom mjestu kao kazneno djelo na štetu djece, poručila je.

Na sudu često ne dobiju podatke 

Rekla je da određene podatke o roditeljima koje na sudu traže - ne dobiju.

- Porezna nam ne kaže da on ima neku obvezu poreznu, ne dobijemo podatke da on ima određene imovine i onda se, nažalost, snalazimo na načine da promatramo svoje optuženike kolika su njihova sredstva, kako dolazi pred nas na sud, da ga ispitujemo na taj način. On ne mora biti zaposlen. On može imati imovine iz koje će crpiti neke svoja sredstva koja će imati, kazala je Peto Kujundžić.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je da je više od 25 godina bila državni odvjetnik i na pitanje kako se osjeća pravosuđe kada ima preko puta takvog optuženika odgovorila je - frustrirajuće.

- Vrlo često sam se osobno osjetila frustrirajuće. Imamo sada jedan novi propis, imamo iskorake, imamo novine koje su pozitivne i koje pozdravljam. Te novine se odnose, kako na duljinu trajanja tako i na veći obuhvat korisnika, isto tako i na uvjete koji su sada ublaženi, znači i na olakšanje procedure i imamo mogućnosti, rekla je.

Važna je umreženost

Ističe da je važna umreženost i suradnja različitih tijela, odnosno različitih institucija.

- Bez toga, ako ne bude umreženosti, ako ne bude volje i svijesti između pravosuđa, između poreznih tijela i ostalih poslodavaca koji trebaju biti svjesni o važnosti davanja podataka o takvim osobama i njihovim primanjima, bojim se da zakon neće zaživjeti u punoj mjeri, istaknula je.

O kaznama

Zbog povrede dužnosti uzdržavanja lani je prijavljeno više od 547 neodgovornih roditelja. Koliko su kazne predviđene za njih?

Peto Kujundžić kaže da je maksimalna kazna tri godine.

- Ali kad govorimo o kaznama i cilju zakonodavca koji je predvidio zašto želimo kazniti osobu koja ne plaća uzdržavanje, želimo ga kazniti tako da ga obvežemo da počne plaćati, ističe.

- Svaki sudac kada dolazi i ima takav predmet, njegova je osnovna zadaća da privoli optuženika da počne plaćati. I to odmah, poručuje.

Priznala je da su česti slučajevi da osoba koja je izašla iz zatvora i dalje ne plaća alimentaciju.

- Imala sam vrlo često slučajeve da kada bih stavila nekoga u zatvor, da bi mi se ponovno pojavio kao počinitelj kaznenog djela i samo bih ponavljala zatvor za zatvor, ističe.

Uvođenje javnog rada

U slučaju da se ovrhe ne mogu izvršiti, novina je uvođenje javnog rada.

Madunić kaže da je prvi cilj donošenja zakona bio poboljšati status djeteta za koje roditelj, koji je obveznik plaćanja uzdržavanja, ne plaća uzdržavanje. Kao drugi korak ističe želju da se ta sredstva vrate u državni proračun.

- Jedan od načina na koji se želi ponuditi tim osobama koje su dužne za plaćanje uzdržavanja je i javni rad. Struktura obveznika neplaćanja je različita. To su i profesori i liječnici i keramičari, dakle ljudi različitih zanimanja i raznih profesija. Agencija za osiguranje radničkih tražbina će upravo s tim institucijama, bilo da se radi o domovima zdravlja, umirovljenika, školama, obrtničkim školama itd. sklopiti sporazume i na temelju tih sporazuma ponudit će se svakom obvezniku da on na takav način doprinese uzdržavanju svog djeteta, pojasnio je.

Kaže kako, često kažu da nemaju mogućnost zaposlenja.

- Govore da nemaju gdje raditi, ne mogu, a žele pomoći uzdržavanju djeteta. Mi im želimo na takav način da oni pokažu tu svoju volju, a ujedno i da vrate dug državi, zaključio je.