Jurin: Kazne nisu dobre jer mogu izazvati revolt

Kako potaknuti građane na cijepljenje - je li bolja nagrada ili kazna?

Komunikacijski savjetnik Petar Tanta u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekao je kako dosadašnja kampanja nije imala sveobuhvatne elemente - plakate, digitalnu ekstenziju na društvenim mrežama....

- Kada iscrpimo apsolutno sve mogućnosti onda treba krenuti na sistem kazni i nagrađivanja. Osobno sam uvijek da te kazne smanjimo na minimalno i da budu simbolične.

Profesorica psihologije Tanja Jurin je istaknula kako nagrade uvijek bolje djeluju.

- Ovo što trenutno gledamo potpuno antagonizira ljudi koji su neodlučni. Način komunikacije zastrašivanje i prijetnje neće ljude privoljeti da se odluče cijepit, upravo suprotno ugasit će televizor, okrenuti leđa informacijama i bit će ljuti, rekla je.

- Kazne se ne pokazuju dobrim modelom osim ako je cijepljenje obavezno. U situaciji kad nije kazne mogu izazvati revolt i ono što ne želimo - manji broj ljudi koji će se odazvati na cijepljenje, dodala je.rekao je da je kampanja počela skromno i da se odmah na početku dogodio problem s nedostatkom cjepiva.

Kampanja i poruke

Tanta je rekao da kampanja "Misli na druge cijepi se", ima dobar apel u sebi, ali da ako želimo kvalitetnu kampanju i doći do određenih postotaka ljudi prvo je - fokus grupa.

- Fokus grupa će nam odgovoriti na pitanje zašto ljudi koji će se cijepiti, a u ovom trenutku se ne cijepe, zašto se ne cijepe. I onda na taj način možemo doći do poruke koju ćemo  poslati prema njima, rekao je. Dodao je i kako je kampanja došla u drugu fazu i da treba okrenuti ključnu poruku - cijepi se zbog tog i tog razloga jer je bitno.

Jurin je dodala da se ljudi razlikuju i da smatra kako su zanemareni stručnjaci koji se bave ljudskim ponašanjem i koji su mogli ispitati kako i na koji način i što ljude odvraća od cijepljenja.

- U podlozi ne leži jedan razlog i nećemo ga pokriti jednom porukom. Princip mora biti za širu populaciju, ali i satkana prema pojedincima. Moramo ići prema razlozima koji ih muče, naglasila je.

Istaknula je i da se jedan dio ljudi neće uspjeti ni uvjeriti, jer je porast antivaksera u svim zemljama.

- Vidimo i otpor prema obaveznom cijepljenju djece i do takvih ljudi kampanja će teško doprijeti i promijeniti njihov stav ili mišljenje. Ali postoje ljudi koji imaju dvojbu i na tu dvojbu treba odgovoriti, rekla je.

Cijepljenje jedini alat

Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer istaknula je kako su na početku, kad su imali malo cjepiva koje nije dolazilo redovito, imali veću zainteresiranost i da im se činilo da se 90 posto ljudi želi cijepiti.

- Međutim, sad kad imamo 500.000 doza, odaziv je manji. Ako pogledamo par desetljeća unazad, primjer velikih boginja - to su bolesti koje nemamo zahvaljujući cjepivu, velikom odazivu i jer je bilo obavezno. Ovo cjepivo protiv Covida nije obavezno, nema prisile, ostavljeno je na solidarnost građana kako bi se vratili što je prije moguće u normalu. Cijepljenje je jedini alat koji će nam sigurno pomoći ako se cijepi dovoljan broj ljudi, istaknula je.

Dodala je i da je do sada cijepljeno oko 43-44 posto, što je premalo da bi imali kolektivni imunitet.

Osvrnula se i na Zadar, gdje 40 posto zdravstvenog osoblja nije  cijepljen, ali ni dosta ljudi starijih od 60 godina.

- To su uglavnom ljudi koji su preboljeli bolest ili se iz nekog razloga ne mogu cijepiti. Vjerujem da će se i oni s vremenom odazvati. Mi se svi nadamo da ćemo doći do 70 posto.

Na pitanje koliko je cijepljenih s obje doze oboljelo Mayer je rekla da prema podacima od kraja svibnja riječ je o oko 800 ljudi, ali i istaknula da su imali blažu kliničku sliku i nije bila potrebna hospitalizacija. 

Obavezno cijepljenje da ili ne

Tanta je rekao kako je protiv obaveznog cijepljenja jer smatra da kolektivni imunitet možemo riješiti na bolji način bez prisile.

Jurin se složila s njim, a Mayer je istaknula kako bi to ostavila kao krajnju mjeru.