09:09 / 22.04.2022.

Autor: U mreži Prvog/IMS/HRT

NPOO o vrtićima: Planira se otvoriti novih 22.500 mjesta

U mreži Prvog - Sredstva NPOO-a i stanje u dječjim vrtićima

U mreži Prvog - Sredstva NPOO-a i stanje u dječjim vrtićima

Foto: HRT / HTV

Vlada je predstavila natječaj za izgradnju i opremanje vrtića sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, vrijedan 1,22 milijarde kuna, kojem je cilj otvoriti novih 22.500 mjesta. O tome, ali i o trenutačnim uvjetima u hrvatskim vrtićima u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija govorili su državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin, zastupnik u Skupštini grada Zagreba Marin Živković i predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Božica Žilić.

Na pitanje o tome koliko je projekata pripremljeno za sredstva iz NPOO-a za dječje vrtiće, državni tajnik Stipe Mamić kazao je da je Ministarstvo, pripremajući natječaj, u godinu dana poslalo anketne upitnike za iskaz interesa svim gradovima i općinama. 

- Interes je velik i očekujemo da ćemo sva sredstva utrošiti, ne samo 1,22 mlrd. kuna, što je pozivni natječaj jučer objavljen, nego smo ostavili i rezervu od 400 mil. kn za one koji neće biti spremni za natječaj odmah, rekao je. 

Istaknuo je da su dva su osnovna uvjeta u pozivu, koji će biti princip za sve gradove i općine kako bi mogli aplicirati - da imaju osigurano zemljište, lokaciju ili ugovor o pravu građenja te urbanistički plan koji dopušta  planiranu gradnju.  

- Interes nam je i tako smo se obvezali prema Europskoj komisiji u fazi pregovora, da ćemo obuhvat podići na 90%, jer to moramo osigurati u cijeloj državi. Nema smisla da negdje imamo 90%, a negdje da uopće nemamo vrtić. Takvih situacija sada imamo, kazao je Mamić.

Dodao je kako je važno reći da nije riječ samo o gradnji vrtića.

- Osmislili smo cijeli reformski paket u kojem rješavamo jedno od najvažnijih pitanja. Mnoge male općine, ali i gradovi koji nisu snažnog fiskalnog kapaciteta nisu mogli financirati trošak vrtića dugoročno. U prijedlogu zakona koji je u drugom čitanju u saborskoj proceduri predvidjeli smo, a o tome smo i pregovarali s Komisijom, da ćemo osigurati jedan fond poravnanja kojim će se svim takvim općinama i gradovima iz državnog proračuna osigurati dodatna sredstva kako bi vrtić, nakon što se izgradi, mogao funkcionirati, istaknuo je državni tajnik.

Dodao je da su već poznati neki primjeri iz mjere 741 - da su neke općine izgradile vrtić, ali ga ne otvaraju jer ne mogu osigurati novac za plaće svim zaposlenicima.

- U fazi pregovora s EK, prije otprilike godinu dana, morali smo predvidjeti iznos tog troška, a tada je matematika pokazala, na temelju iskustava iz mjere 741, da je prosječni trošak gradnje bio 1200 eura. Danas to nije dovoljno na tržištu pa smo u zakonu predvidjeli za one koji imaju ispodprosječni indeks razvijenosti mogućnost da mogu aplicirati na dodatna sredstva kod Ministarstva znanosti i obrazovanja, objasnio je Mamić.

- Uz to, rekao je, potičemo funkcionalnu integraciju, znači udruživanje općina da naprave vrtić ili da županije na svojem području napuštene ili prekapacitirane prostore područnih škola prenamijene. Takvi će dobivati dodatne bodove i imat će mogućnost dobiti dodatna sredstva ako im budu nedostajala. Za velike gradove očekujemo da će sami imati snage, a ako im eventualno bude nešto nedostajalo, to ovisi o dizajnu projekta, rekao je.

Objasnio je da su u fazi pregovora s Europskom komisijom morali definirati što u troškovima u projektu znači efikasan vrtić. Istražujući, u suradnji s međunarodnim konzultantima i na temelju poznatoga o gradnji vrtića projektiranih u posljednjih 10 godina u  u Zagrebu, vidjeli smo da je to 8-17 m2 po djetetu, dok je međunarodni standard oko 8 metara četvornih neto korisnog prostora po djetetu.

- Tako ćemo i dodjeljivati sredstva, rekao je i dodao da i lista projekata pokazuje da je takva odluka dobra.

Situacija u Zagrebu i Osijeku 


Grad Zagreb već ima spremne projekte za NPOO 


- U Zagrebu smo u visokoj fazi pripreme za 11 vrtića, a planiramo do kraja 2025. imati gotova 24 objekta, od kojih su dio samo zamjenski objekti. Drago nam je što su ova sredstva dostupna, jer Zagreb zaostaje s prostornim kapacitetima upravo zato što dugi niz godina nije bilo sustavnog ulaganja. Srećom, imamo sada priliku povući znatna sredstva, rekao je Marin Živković, zastupnik u Skupštini grada Zagreba. 

Dodao je da će se u međuvremenu Zagreb morati koristiti postojećim prostorijama u mjesnim odborima, prvenstveno na istoku grada, kako bi se osigurali dodatni prostori dok se ne izgrade novi vrtići. Istaknuo je da  ti prostori zadovoljavaju sve uvjete.


- Ove smo godine osigurali dodatnih 25 mil. kn za uređenje svih prostora koji trenutno ne zadovoljavaju standarde. To je dinamički proces, u kojem će se, kada se neki prostori prilagode, otvarati i proširivati kapaciteti, rekao je Živković napomenuvši da Grad Zagreb djecu upisuje u vrtiće cijele godine. 


Od završetka prošlih upisa, rekao je, već je upisano 1000 djece. Nekih šest vrtića otvorilo je nove grupe, ali bez proširivanja dodatnih kapaciteta neće biti pravog odgovora na potrebe za dječjim jaslicama. 


- Morat ćemo osigurati dovoljno mjesta, da se cijele godine djeca mogu upisivati u jaslice, što je sada veliki problem. Već smo stavili u petu brzinu proširenje tih kapaciteta, to nam je prioritet, kazao je Živković.


- Ne može preko noći, ali za nekoliko godina kapaciteti će se proširiti. Već sljedeće godine bit će više prostora i nadamo se da ćemo doći do toga da svako dijete ima pravo na vrtić koje neće biti privilegija.


U Osijeku nijedno dijete ne smije biti "ispod crte"


- Grad Osijek dugi je niz godina imao probleme s vrtićkim kapacitetima. Nakon preuzimanja odgovornosti gradonačelinik Ivan Radić zauzeo je stav da nijedno dijete ne smije biti "ispod crte". Naravno da prošle godine nismo mogli taj problem ekspresno riješiti izgradnjom novih vrtića, ali smo zaista poduzeli sve što se moglo riješiti u najkraćem roku da povećamo taj kapacitet. U nekim smo vrtićima prostore postojećih dvorana prenamijenili i prilagodili kao i neke domarske stanove, rekao je Dragan Vulin, zamjenik osječkog gradonačelnika.


Dodao je da trenutačno u Osijeku imaju 3199 djece u vrtićima, a planiraju preko NPOO-a prijaviti pet objekata kojima će dobiti dodatnih 500 mjesta, što bi trebalo biti dostatno, uz prenamjenu postojećih prostora.


- Drago nam je da je ovaj poziv objavljen i prijave počinju 2. svibnja. Već imamo projekte za pet objekata. Spremni smo. Idu tri potpuno nova vrtića - u Tenji, u Cvjetnom naselju i u velikom naselju Uske njive. Planiramo dogradnju još dva vrtića - Sunčica i Latica. Ukupna planirana investicija je malo više od 44 mil. kn, a dodatni kapacitet je 500 djece, čime će se znatno poboljšati situacija. U Osijeku očekujemo više djece, a dok ne uspijemo realizirati ove projekte, vjerojatno će i ove godine biti "vatrogasnih mjera" kako bi se osigurao upis sve djece, kazao je Vulin.


Veliki projekti i velike nade - sindikati se nadaju realizaciji  


Predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Božica Žilić istaknula je da upisi u vrtiće zaposlenima svake godine izazivaju veliki stres i strepnju na koji će se način krenuti u pedagošku godinu i s kojim pojačanim obujmom posla, zbog dugogodišnjih neriješenih problema u sustavu na koje je Sindikat godinama upozoravao.


- Ono što je dobro to su ove velike brojke, veliki projekti i nade koje sam sada ovdje čula. Nadamo se realizaciji svega toga, jer zbilja će se znatna sredstva povući. Ako stvarno ne dođe do izgradnje i proširenja dječjih vrtića, mi ćemo, kako i svih godina unatrag, imati velikih problema, rekla je.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!