Prošlo je mjesec dana od obveznog dvojnog iskazivanja cijena prije uvođenja eura početkom iduće godine. Što su uočili tajni kupci – zaokružuju li se cijene na više? Što znači ulazak u eurozonu u trenutku kada Europi prijeti recesija, a Svjetska banka Hrvatskoj prognozira gospodarski rast manji od 2 posto u idućoj godini? Kako prihvaćanje eura utječe na tržište nekretnina?
O tome su u mreži prvog govorili državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj, Matej Bule iz HNB-a, ekonomski analitičar Luka Brkić te Biljana Šuša iz Udruge Zvonimir.
Bule je istaknuo kako bi svi bili sretniji da se euro uvodi u Hrvatskoj u makroekonomskim okolnostima koje su stabilnije i predvidljivije.
- Gledajući u povijest, 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u EU, vidjeli smo u godinama koje su se odvijale ozbiljne strukturne promjene u našoj ekonomiji, vidjeli smo snažan rast izvoza na europska tržišta, porast broja izvoznika, vidjeli smo da su europski fondovi postali jedan od pokretača ekonomskog rasta, naglasio je.
Velike prednosti ulaska u EU
Jednako tako, dodaje da ćemo prave učinke uvođenja eura vidjeti u godinama koje dolaze. Kako kaže, uvođenje eura uvelike će utjecati na turizam, robni izvoz, ali i na građane stoga što će 1. siječnja shvatiti da za njih valutni rizik više ne postoji.
- Uvođenjem eura građani će vidjeti benefite koji možda na prvu neće biti pozitivni, no bit će manje negativni nego što bi bili da nema eura, rekao je Čuraj i dodao kako je i 2013. godine bilo euroskeptika, no danas ljudi vide da im je bolje.
Brkić naglašava da eurozona opstaje ili propada samo pod pretpostavkom da EU ima dublju integraciju ili će se morati vraćati na nešto što se zove najmanja europska integracija na nivou carinske unije ili maksimalno zajedničkog tržišta.
Dodaje kako je ulazak u EU velika prednost.
- Priča o Europi jednoga glasa puno je složenija nego što je priča o ulasku u eurozonu i jedinstvenoj valuti. Ne zaboravimo, da je osnova EU konstrukcija država i nacija, istaknuo je.
Euro pao na najnižu razinu
Euro je pao na najnižu razinu posljednjih 20 godina u odnosu na dolar. Svjetska banka predvidjela je da će hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti samo 1,8 posto, a HNB ima lošiju prognozu i govori 1,4 posto.
- Mi ulazimo u eurozonu s pokretačima rasta koji su puno kvalitetniji nego što su bili prije 10-ak ili 15 godina, istaknuo je Bule.
Naši bitni vanjskotrgovinski partneri kao što su Njemačka, Italija, Austrija na granici su recesije, govori Čuraj te dodaje kako je procjena inflacije za prvih 9 mjeseci 10 posto. Kako kaže, to je već došlo na dvije cifre na razini najrazvijenijih zemalja.
- Sve svjetske valute padaju zato što se s dolarima trguje nafta, istaknuo je.
Trgovci pristupili etičkom kodeksu
Voditeljica projekta „Tajni kupac” udruge Zvonimir, Biljana Šuša, rekla je kako su na području 3 županije posjetili 21 prodajno mjesto gdje prate dvojne cijene za 55 različitih roba i usluga te je za svaku pohvalu da su svi trgovci ozbiljno pristupili ovom problemu.
- Tko je god pristupio etičkom kodeksu, potrošači su 100 posto sigurni. Ono gdje vidimo prostor za unaprjeđenje je ugostiteljstvo gdje ima malih nepravilnosti, rekla je i dodala kako potrošač nikako ne smije biti zakinut temeljem uvođenja eura.
- Nama se građani obraćaju najviše zbog rasta cijena koji nema izravnu poveznicu s uvođenjem eura, zato što smo svjedoci da mnogi drugi faktori utječu na cijene. Konkretnih primjedbi građani zasad nisu imali što se tiče preračunavanja cijena u trgovinama, istaknula je.
Brkić je rekao kako se ništa dramatično neće dogoditi 1. siječnja, ali njega više zabrinjava rat u Ukrajini i preslagivanje geopolitičke moći.
Bule očekuje kako će tranzicija na euro proći uredno i da će se građani brzo priviknuti na novu valutu.
Čuraj je rekao kako se raduje novoj valuti i poručuje građanima kako će im biti bolje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!