07:37 / 17.11.2021.

Autor: U mreži Prvog/V.K./HR/HRT

U mreži Prvog o procesuiranju ratnih zločina i nestalima

Procesuiranje ratnih zločina

Procesuiranje ratnih zločina

Foto: U mreži Prvog / HRT

Još uvijek je nerazjašnjena sudbina mnogih nestalih branitelja i civila, ali i procesuiranje ratnih zločina. Što je s optužnicom protivi vrha JNA koju je Državno odvjetništvo podignulo još 2002., a jučer je završila na panoima u središtu Vukovara? 

O tome u emisiji U mreži Prvog govore državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko Zgombić, zamjenica glavne državne odvjetnice Jasmina Dolmagić i predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir

Alvir je rekla kako su nezadovoljni što čelnici JNA nisu odgovarali za zločine, ali kako kaže, u ovom trenutku im je potreban istinski pijetet prema žrtvama iz Domovinskog rata.

Na pitanje koliko bi jedna presuda donijela katarzu za obitelji, Alvir je rekla kako bi presuda donijela katarzu u smislu suočavanja Srbije kao sljednice Jugoslavije i vojske Srbije kao sljednice JNA.

- Svi želimo da oni priznaju agresiju na RH, ali teško će biti da saznamo istinu o nestalima, naglasila je.

- Kazna za Veselina Šljivančanina je premala i ona je bila veliko razočaranje za obitelji pogubljenih na Ovčari, ali i za cijeli hrvatski narod. U tom kontekstu treba promatrati i optužnicu koju je RH podignula, a koja je bila prepuna netočnih podataka kada govorimo o imenima i mjestima stradavanja. Sama optužnica takva kakva je nije bila održiva, rekla je i dodala kako i danas nakon toliko godina, obitelji nestalih govore da što njima vrijedi da se nekoga optuži, ako oni ne znaju istinu o svojim najmilijima.

- Naša satisfakcija danas i prije 20 godina nije ista, iako udruga obitelji smatra da se zločini moraju procesuirati, zbog ne ponavljanja zločina i slanja poruke da je zločin ne kažnjiv, istaknula je.

Dolmagić: Hrvatska pokrenula postupke protiv 3736 osoba

Na pitanje što je s optužbom koja je pokrenuta protiv vrha JNA, prije 19 godina, Dolmagić je rekla kako bi prvo željela reći da ima razumijevanje za razočaranje obitelji žrtava i nestalih.

- Ovaj je predmet samo jedan od predmeta koji se odnosi na ratne zločine počinjene na području istočne Slavonije i vukovarskog područja gdje je podignuta optužnica protiv JNA. Optužnica protiv vojnog vrha JNA ima još, naglasila je i dodala kako su optužene osobe hrvatskom pravosuđu bile nedostupne. Državno odvjetništvo je podignulo optužnicu koja je pred sudom, a Hrvatska do prije 5 godina nije sudila u odsutnosti.

- Suđenja u odsutnosti su bile velika primjedba za Hrvatsku u pretpristupnim pregovorima s EU i postojale su preporuke da se to ne čini. U tom je predmetu traženo izručenje optuženih osoba, no to je odbijeno zato što ni jedna država ne izručuje svoje državljane, rekla je i dodala kako se istima nije moglo suditi u odsutnosti.

- Ta praksa što se tiče suđenja u odsutnosti se promijenila, jer smo 2015. godine dobili presudu Europskog suda za ljudska prava, naglasila je.

Na pitanje koliko je presuda doneseno zbog zločina počinjenih u Vukovaru, Dolmagić je odgovorila kako je Hrvatska od 1991. do danas pokrenula kaznene postupke protiv 3736 osoba. Trenutno traju postupci protiv 678 osoba, a 666 osoba je osuđeno. Od te brojke na zločine u Vukovaru, odnosi se 431 osobu koja je procesuirana.

- Presudu je dobilo 210 osoba, rekla je.

U Srbiji ne postoji politička volja da se kazne osumnjičeni

Očito je da u Srbiji ne postoji politička volja da se istraže sve okolnosti i da se kazne osumnjičeni, ali Hrvatska čini sve da se takav stav Srbije promijeni. To prije svega čini bilateralno, naglasila je Metelko Zgombić.

- Hrvatska neprestano otvara ova pitanja tijekom pristupnog procesa Srbije za ulazak u EU, rekla je i dodala kako članice EU vide da Srbija nije učinila dovoljno napora za ulazak u Uniju.

- Hrvatska je pokrenula postupak pred sudom u Haagu zbog povrede konvencije o genocidu i taj postupak iako nije rezultirao jasnom presudom koja bi rekla da je Srbija odgovorna za genocid na teritoriju RH, ali je sud jasno rekao da je Srbija odgovorna za genocid u BiH. Mi smo tijekom postupka dali dokaze za ubijanja, razaranja mučenja, silovanja u preko 100 gradova u Hrvatskoj, istaknula je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!