Udruga ravnatelja optimistična, sindikat učitelja skeptičan vezano za cjelodnevnu školu

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola optimistična je vezano za eksperimentalnu cjelodnevnu školu koja će se od jeseni provoditi u 50 škola, dok je Sindikat hrvatskih učitelja izrazio sumnju u cijeli koncept te najavljuju analize i ankete i kritiziraju to što se struku nije ništa pitalo.

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) Antonija Mirosavljević dobrim je ocijenila to što će se eksperimentalni program četiri godine provoditi u školama koje prođu na javnom pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ne samo godinu dana, pa će se stići promijeniti sve ono što se u praksi pokaže da nije provedivo.

- Dobro je povećanje sati matematike, svi znamo da nam djeca štekaju u STEM području, rekla je Mirosavljević za Hinu.

U redu je da informatika bude jedan sat, nema potrebe za više

Prema programu cjelodnevne škole, informatika koja je bila izborni predmet od prvog do četvrtog razreda, u petom i šestom obvezni predmet, dok je u sedmom i osmom razredu opet bila izborni - sada postaje obvezan predmet od prvog do osmog razreda pod nazivom Informacijske i digitalne kompetencije.

- Informatika mora biti redovni predmet i u redu je da bude jedan sat te nema potrebe za više, smatra Mirosavljević, koja smatra da nije bilo dobro prethodno rješenje s redovnim i izbornim satima iz informatike.

- Satnica se smanjuje u fizičkom obliku, ali u smislu kurikuluma i sadržaja koji će djeca usvajati ona ostaje ista, kaže Mirosavljević, naglašavajući da su kurikulumi od prvog do četvrtog razreda bili isti kao i onaj u petom razredu pa bi učenici koji su prva četiri razreda išli izborno na informatiku, u petom razredu opet sve ponavljali.

Komentirala je i da je u prijašnjim razdobljima uvedena informatika kao izborni i redovni predmet, a zanemaren je drugi strani jezik koji je neophodan, pa stoga pozdravlja njegovo uvođenje kao obveznog predmeta od četvrtog razreda koji se zatim sluša do kraja osnovne škole.

Razdvajanje predmeta Prirode i Društva koji postaju Prirodoslovlje ocijenila je kao prirodan tijek te smatra da se to već trebalo učiniti.

- Imamo pokazatelje i na natjecanjima da je biologija bila najteža, u nacionalnim ispitima feedback je od učenika da je teža od matematike, dodala je, ustvrdivši da je to znak da se trebalo nešto promijeniti.

Mirosavljević je rekla da je optimist kad je riječ o izvedivosti programa cjelodnevne škole.

- Bolje je neke stvari probati nego ne probati, bolje je pokušati nešto provesti nego da stalno stojimo na jednom mjestu, rekla je.

Koliko će djeca vremenski provoditi u školi, koliko će učitelji imati povećanje zaduženja, taj dio, kaže, moraju vidjeti kada počnu sve skupa raditi.

- Zamišljeno je dobro, a na nama dionicima je, svima koji su u sustavu, da to provedemo da to bude po mjeri naših učenika. Ako ne zapnemo i ne pratimo što treba dodavati i oduzimati, od toga neće biti ništa, kao ni od Škole za život i ostalih, poručila je.

Tuškan: Skeptični smo, ali pokušat ćemo dati konstruktivne komentare

Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja rekla je Hini da su u Sindikatiu skeptični kad je riječ o izvedivosti programa cjelodnevne škole.

- Mi ćemo prikupiti i napraviti anketu i analizu i skupiti što više mišljenja s terena kako bismo mogli dati svoje konstruktivne prijedloge. Malo smo skeptični. Imamo trenutačno premalo informacija da bismo mogli vidjeti koliko je to kvalitetno riješeno, rekla je.

Kritizirala je to što u izradi programa nisu bili uključeni sindikati i struka, "premalo se tražilo mišljenje struke, a suradnjom bi se riješilo probleme i nedoumice".

Prvi dojmovi koje su dobili s terena su, ističe, vezani uz informatiku.

- Struka nam se javlja i govori da ju je pohađala većina učenika dok je bila obvezan predmet. Dobili smo informacije s terena da je srezan kurikulum, potrebno je sad vidjeti koliko je točno srezano. Jedan sat ne može biti dovoljan za informatiku nikako, komentirala je Tuškan.

Naglašava da dokumenti koje je MZO objavio imaju mnogo riječi, a malo konkretnih informacija kako će to izgledati.

Mnogo otvorenih pitanja, rokovi kratki

Sindikatu je problematičan dio programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja u sklopu kojeg, kako je objašnjeno u MZO-u, učenici s nastavnicima ponavljaju, razrađuju teme, utvrđuju gradivo za koje su učitelji primijetili da nije dobro percipirano.

Ne postoji, kaže Tuškan, dovoljno stručnih suradnika, a ako je poanta da nema domaće zadaće, pitanje je koliko se sve to skupa može raditi spojeno s redovitom nastavom i hoće li učenici biti previše iscrpljeni.

- Tu je još i pitanje prostornih kapaciteta učionica i blagovaonica, hoće li se učenici moći koncentrirati, koliko će biti opterećenje učitelja i hoće li postati viškovi oni iz produženog boravka, hoće li najavljeno povećanje plaća biti razmjerno povećanju opsega posla, navela je Tuškan.

Kada je riječ o povećanju satnice matematike i hrvatskog jezika, ističe kako nije sporno da se treba povećati čitalačka i prirodoslovna pismenost, no upitno je na koji će se način realizirati u praksi da učenici ne bi bili dodatno opterećeni.

Sveučilišni profesori: Skandalozno smanjivanje satnice informatike

Sveučilišni profesori nastavničkih studija ocijenili su u petak skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim smanjivanje satnice informatike u sklopu cjelodnevne škole te su pozvali Ministarstvo znanosti i obrazovanja da promjeni odluku dok još može.

Neprimjerenim i skandaloznim ocijenili su i objašnjenje MZO-a da se "povećava obvezna satnica" Informatike.

Poručuju da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu informatike u osnovnoj školi, a zabrinjava ih da je je informatika jedini predmet kojem se u cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.

Pismo su potpisali predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mario Dumančić, Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Varaždin te Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te "nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama", ističu.

Kažu da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu informatike te poručuju da će smanjenjem satnice informatike biti zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50 posto.

Prethodno, ističu, nije provedena stručna ni znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma, a nije im jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je radna skupina krenula s radom.

Radna skupina imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje skupine tek mjesec dana nakon što je ona počela raditi, odnosno rezati postojeći kurikulum.

Sveučilišni profesori nevjerojatnim i nedopustivim smatraju što u članstvo radne skupine koja je izradila novi "Kurikulum Informatike" nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom informatike.

Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma, zbog čega smatraju da kurikulum predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, "već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike".

Pozivaju Ministarstvo da, dok još može, promijeni ovu skandaloznu odluku i obveznu informatiku definira u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno te pritom nude svoju pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija.