Za članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu 422,3 milijuna eura

20.01.2023.

13:53

Autor: HRT/V.G./Hina

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

Hrvatska će članstvom u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) steći dodatnu zaštitu i sigurnost, posebice u vremenima kriza, a pristupanjem toj organizaciji uplatit će kapital od 422,3 milijuna eura, rečeno je u petak na sjednici Vlade.


Naime, Vlada je utvrdila konačne prijedloge zakona o potvrđivanju ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, kao i o potvrđivanju sporazuma o izmjeni i dopunama ugovora o osnivanju istog.

Kako je podsjetio ministar financija Marko Primorac, odbor guvernera ESM-a je 5. prosinca usvojio rezoluciju kojom se odobrava učlanjenje Hrvatske u ESM. ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine, a misija mu je državama europodručja omogućiti izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.

Dioničari ESM-a, naveo je ministar, isključivo su države članice europodručja, ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a svaka članica doprinosi kapitalu temeljem svog udjela u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu (BDP) EU-a.

Pristupanjem ESM-u Hrvatska će uplatiti kapital u iznosu od 422,3 milijuna eura, kroz pet godišnjih rata. Od 2035. godine, odnosno nakon isteka roka privremene korekcije, uplatit će dodatni kapital od 233 milijuna eura, izvijestio je Primorac.

Potvrđivanjem ugovora o osnivanju ESM i sporazuma o izmjeni ugovora o osnivanju istoga, rekao je ministar financija, Hrvatska stječe dodatnu zaštitu i sigurnost, posebice u vremenima kriza, a to jedna od vidljivih koristi članstva RH u europodručju.

- Time se stvara veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize, jer će Hrvatska kao članica ESM-a imati pristup dodatnim izvorima financiranja, a koji će biti dostupni samo državama članicama europodručja, poručio je Primorac.


Ukida se trošak usklađivanja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura

Vlada je u petak u Sabor uputila amandman na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima kojim briše rok za usklađenje temeljnog kapitala, čime se poduzetnike oslobađa troška koji bi imati zbog toga usklađenja povezanog s prelaskom na euro.

Amandmanom koji predlaže vlada briše se rok za usklađenje temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću te uloga komanditora u komanditnom društvu.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica objasnio je da se predloženim izmjenama rasterećuje gospodarstvo troškova koje bi inače moglo imati, povezanih s usklađenjem temeljnog kapitala, nominalnog iznosa dionica i poslovnih udjela te uloga komanditora sa zahtjevima koji se u pogledu tih iznosa uvode izmjenama Zakona o trgovačkim društvima.

Na trošak prilikom usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura upozoravala su poduzetnička udruženja.

Naime, prema važećem rješenju ulaskom u eurozonu od 1. siječnja 2023. upis promjene valute temeljnog kapitala iz kune u euro plaćao bi se javnom bilježniku 2.500 kuna ukoliko se radi o društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a isto vrijedi i za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). čiji je temeljni kapital 20.000 kuna (za d.o.o.) odnosno od 10 kuna (za j.d.o.o.).

Poduzetnici smatraju da upis promjene valute treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova.

Propisujući da je rok za usklađenje u dioničkim društvima godina dana od uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske dioničkim društvima, omogućeno je da odluku o usklađenju donesu na redovitoj glavnoj skupštini koju su dužni održati jednom godišnje i u čijem radu sudjeluje javni bilježnik.

Za društva s ograničenom odgovornošću isti se učinak ostvaruje tako što se propisuje da se usklađenje mora provesti prilikom prve izmjene društvenog ugovora, statusne promjene ili promjene poslovnog udjela, a kod komanditnog društva tako što se propisuje da se usklađenje mora provesti prilikom prve izmjene društvenog ugovora.

Time se postiže da usklađenje ne dovodi ni do kakvog dodatnog troška, jer se provodi u okviru postupka koji se provodi povodom izmjene društvenog ugovora iz nekog drugog razloga, pa ukupni troškovi odgovaraju onim troškovima koje bi poduzetnici svakako imali, sve kada i ne bi provodili usklađenje.

Želi li neko trgovačko društvo provesti usklađenje prije bilo koje druge izmjene društvenog ugovora. 

Izmjene zakona radi ubrzanja razminiranja

Radi ubrzanja poslova protuminskog djelovanja odnosno još učinkovitijeg, kvalitetnijeg i ekonomičnijeg uklanjanja opasnosti od mina, Vlada je u Hrvatski sabor sa sjednice u petak uputila izmjene i dopune Zakona o protuminskom djelovanju.

U Hrvatskoj je preostalo još oko 149 kilometara četvornih minski sumnjivog područja, a MUP kao predlagatelj radi administrativnog rasterećenja predlaže da se izmjenama zakona u potpunosti ukine dopunski opći izvid.

A sam tehnički izvid, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, uređuje se tako da će se moći preciznije definirati područja na kojima će se obavljati.

Izmjenama se propisuje i da, osim pirotehničara, i drugi osposobljeni policijski službenici MUP-a mogu obavljati opći izvid te postavljati, uklanjati i kontrolirati oznake minske opasnosti.

Propisuje se i osnovna tehnička dokumentacija koja će omogućiti jednostavno i unificirano rješenje za sve sudionike u razminiranju, odnosno bolju provjeru kvalitete obavljenih poslova te uskratiti nepotrebno dupliciranje i umnožavanje dokumenata.

Također, propisuje se i rok do 30. lipnja svake godine do kojeg jedinice područne odnosno regionalne samouprave, na kojima se nalazi minski sumnjivo područje, mogu MUP-u predložiti područja za uvrštavanje u Plan protuminskog djelovanja za iduću godinu.

U svjetlu nedavno minskog incidenta, koji se dogodio na planinskom području općina Hrvace u kojem je život izgubila jedna osoba, Božinović je naglasio vlažnost učinkovitog protuminskog djelovanja te još jednom izrazio sućut obitelji tragično stradalog i njegovim kolegama lovcima.

- Pozivam sve građane, a posebice pojedince i skupine koji se kreću u blizini minski sumnjivog područja, da poštuje oznake koje upozoravaju na minsku opasnost i ne ulaze u opasna područja jer opasnost od mina, nažalost, još uvijek postoji na nešto malo manje od 150 četvornih kilometara Hrvatske, dodao je.

Pripreme za predsjedanje Savezom za sjećanje na Holokaust

Vlada je na sjednici usvojila i pravno neobvezujuće Radne definicije antisemitizma te definicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao i definicije antiromskog rasizma i diskriminacije, Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), a odnijela je i odluku o uspostavi strukture za pripremu i provedbu hrvatskog predsjedanja IHRA-om, budući da Hrvatska ove godine preuzima predsjedanje.

- Sve tri definicije Hrvatska je podržala prilikom njihovog donošenja, a definicije su na nacionalnoj razini usvojile ili odobrile brojne zemlje članice IHRA-e. Smisao ovih zaključaka je da se zadužuju sva tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije u cilju unapređenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i Holokaust, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Radna definicija izraz je svijesti da se treba usprotiviti poricanju Holokausta i iskrivljavanju činjenica o njemu, da ih treba osuditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da ih je potrebno preispitati na globalnoj razini, dodao je.

Slijedom predsjedanja IHRA-om bit će osnovano Nacionalno koordinacijsko tijelo koje će donositi ključne odluke i smjernice za pripremu i provedbu predsjedanja, a koordinator i predsjedavajući bit će mu potpredsjednik Vlade Davor Božinović.

IHRA je tijelo uspostavljeno 1998. godine radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, u njemu je 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine.

Pozitivno mišljenje na izvješće o radu UV Hine u 2021.

Hrvatskom saboru Vlada je sa sjednice u petak predložila da prihvati Izvješće o radu Upravnog vijeća (UV) Hine za 2021. godinu, u kojoj je nacionalna izvještajno-novinska agencija, unatoč otežanim uvjetima zbog epidemije covida i potresa, nastavila pozitivno poslovati.

Usprkos otežanim uvjetima obavljanja posla, zbog pandemije i potresa u kojem je zgrada Hine teško stradala i obnavlja se, Hina nastavlja pozitivno poslovati, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

To pokazuju, navela je, svi rezultati poslovanja te vrijednosti koeficijenta tekuće likvidnosti (2,55) i koeficijenta zaduženosti (0,28), kao i podmirenje svih obaveza.

- Isporučili su više od 220.000 tekstova, fotografija, audio i video zapisa, i pozitivno je da nastavljaju stabilno ostvarivati prihode s tržišta, da sve više medija koristi njihove usluge, istaknula je ministrica te predložila zaključak kojim se Saboru predlaže prihvaćanje Izvješća UV Hine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!