14:49 / 25.03.2021.

Autor: Studio 4/D.M./HRT

"Palijativna skrb može vratiti medicinu čovjeku"

dr. Katja Culav

dr. Katja Culav

Foto: HTV / HRT

Palijativna skrb aktivna je i cjelovita briga za osobu čija bolest više ne reagira na kurativno liječenje. Ona ne ublažava samo fizičke simptome već pomaže i kod psihičkih te socijalnih poteškoća, a ujedno pruža podršku i članovima obitelji oboljelog. Riječ je o brizi o jednoj od najugroženijih skupina, iza kojih je vjerojatno najteža godina dosad, godina života s koronom.

- Palijativna skrb bavi se povećanjem kvalitete života kod osoba koje se suočavaju s potencijalno smrtonosnim bolestima. Razvojem medicine prema osobi poboljšali smo rezultate liječenja. Pokušavamo pomoći i bolesniku i njegovoj obitelji u ublažavanju patnje, da kroz taj period prođu koliko se god jedostavnije može, poručila je u Studiju 4 dr. Katja Culav iz mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Zagreb Zapad. Dodala je kako bolesnicima ulazak njegovatelja u njihov dom predstavlja veliku pomoć i veliko olakšanje. Velika je i ušteda u sustavu, kaže. U Hrvatskoj je to tek u povojima, ali ide se naprijed. 

Katja Culav je izašla iz bolničkog sustava, specijalistica je anesteziologije, rumatologije i intenzivnog liječenja, a bavila se i liječenjima boli. Govorila je o svojim iskustvima.

"Ne smijete lagati, istinu morate reći na prihvatljiv način" 

- Kad liječite bol to morate gledati višedimenzionalno, fizički, psihički, duhovno i socijalno. Čovjeka ne boli samo fizički. Potreban je cijeli tim empatičnih ljudi. Može se puno napraviti. Puno pomaže topla riječ, a često je dovoljno i samo slušati, kaže dr. Culav. Za nju ovaj posao nije posao, nego poziv. S tim se živi 24 sata dnevno.

- Mobilni timovi za palijativnu skrb ulaze u domove i vrlo često nailaze na otpor ali bolesnici i njihove obitelji se postupno otvaraju. Bolesnik se posebno veže za nekog osobno i jako mu je bitno ako ste mu vi dostupni. Osnova cijele priče su komunikacijske vještine. Važan je način pristupa čovjeku. Ne smijete lagati a istinu morate reći na prihvatljiv način, dodala je. Napomenula je kako je takvih timova u Hrvatskoj malo, a edukacije se provode. 

Pandemija je dodatno pogoršala situaciju

- Bolesnik se posebno veže za nekog osobno i jako mu je bitno ako ste mu vi dostupni. U početku smo svi bili u kolektivnoj histeriji i onda smo svoje djelovanje prilagodili situaciji. Koristimo se telefonima i 'video pozivima' a dugotrajne smo posjete skratili. I članovi timova, kaže dr. Katja Culav okrenuli su se jedni drugima. Također, dodaje - puno je bliskih kontakata ostvarila i bez fizičkog kontakta. 

U Zagrebu (zapad) su zasad dva tima, u jednom je dr. Culav kao anesteziolog, a u drugom je psihijatrica. Uz njih su po dvije sestre. Rade svi zajedno unutar svojih kompetencija. Svi doprinose, kaže. Na unaprijeđenju palijativne skrbi se radi ali je pandemija sve stavila u 'drugi' plan, naglašava.

"Palijativna skrb može vratiti medicinu čovjeku"

- Previše smo se specijalizirali i udaljujemo se. Moramo gledati čovjeka kompletno. Palijativna skrb, skrb na kraju života traži holistički pristup. Teške su to priče. Posao je zahtijevan. Padnete pa onda se dignete. Potrebne su supervizije. Tješimo se međusobno. Treba o tome pričati i naučiti se čistiti. Psihološka pomoć je neophodna, ne samo za njegovatelje koji rade u palijativnoj skrbi nego i svim zdravstvenim djelatnicima, naglašava dr. Katja Culav.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!